EU i BiH kao učitelj i loš učenik
Ukrajina i Moldavija bi mogle upasti u zamku zapadnog Balkana i ostati zarobljene u procesu koji nema ni narednog cilja ni kraja, izjavio je za “Vijesti” analitičar Adnan Ćerimagić
Odluka Evropske unije o otvaranju pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom je vrlo dobra i važna vijest, koja je pokazala da kada se poklope politički interesi EU i zemalja kandidata, da je moguće imati dinamiku koja uključuje reforme u zemljama kandidatima i nagrade iz bloka, izjavio je za “Vijesti” analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić.
On je, međutim, izrazio bojazan da nakon otvaranja pregovora Ukrajina i Moldavija ne upadnu u “zamku zapadnog Balkana i ostanu zarobljene u procesu koji nema ni narednog cilja ni kraja”.
Dodao je da u prilog tome govori i ponašanje mađarskog premijera Viktora Orbana.
“On na neki teatralan i njemu svojstven način jeste pustio ovosedmičnu odluku, ali kada dođu naredne odluke, ukoliko bude i novih Orbana za stolom, od Holandije do danas-sjutra Belgije ili Austrije, onda i Ukrajini i Moldaviji, ali i svima nama zajedno, vrata pozitivnih odluka će u najboljem slučaju biti sve teže otvoriti, u najgorem slučaju u potpunosti”, ocijenio je Ćerimagić
Na samitu u Briselu u četvrtak 26 lidera EU je napravilo istorijski korak pristankom da započne pregovore o pridruživanju sa Ukrajinom, zemljom u ratu, zaobilazeći pritužbe mađarskog premijera tako što mu je njemački kancelar Olaf Šolc predložio da napusti prostoriju i tako obezbijedio konsenzus. Orban je juče upozorio da bi ipak mogao da zaustavi pristupanje Kijeva Uniji.
Analitičar ESI kaže da EU “nažalost” nema rješenja osim ad hoc, poput onog kojem je pribjegla preksinoć.
Gdje bismo kao Bosna i Hercegovina bili danas da je našoj tada ratom razorenoj zemlji dat status kandidata EU u decembru 1992. i da su pregovori počeli u decembru 1993. Ili da se sve to barem desilo 2002. i 2003. godine
Savjet EU je takođe odlučio da Gruziji dodijeli status kandidata za članstvo u EU a Bosna i Hercegovina je dobila obećanje da će biti unaprijeđeni njeni napori za pridruživanje čim postigne “potrebni stepen usaglašenosti” sa kriterijumima.
“U slučaju BiH, EU je, nažalost, pokazala da nije bila sposobna da svoj proaktivni i dobronamjerni pristup Ukrajini i Moldaviji primijeni na BiH, od koje je tražila i nastavlja da traži puno više i težih uslova nego od Moldavije i Ukrajine”, kaže Ćerimagić i dodaje da stoga BiH do daljeg ostaje tu gdje jeste.
“Prvo što mi je sinoć palo na pamet bilo je da zamislim gdje bismo kao Bosna i Hercegovina bili danas da je našoj tada ratom razorenoj zemlji dat status kandidata EU u decembru 1992. i da su pregovori počeli u decembru 1993. Ili da se sve to barem desilo 2002. i 2003. godine”, rekao je analitičar.
Na pitanje zašto EU na taj način tretira BiH, Ćerimagić kaže da taj blok nikada iskreno nije vidio svoj interes u tome da BiH postane punopravna članica.
“I veliki broj donosilaca odluka u EU ne vjeruje da BiH kakva je danas može biti članica, niti da se može transformisati u državu koja može. Tako da je zarobila BiH u odnosu učitelja i lošeg učenika koji je u zadnjoj klupi, od koga se ništa ne očekuje, kome se ne nudi pažnja i podrška, i koji je uvijek za sve kriv”.
Šolc: Prijateljski predlog Orbanu
Iako će članstvo vjerovatno biti daleka perspektiva, odluka na samitu u Briselu dovela je Ukrajinu korak bliže njenom dugoročnom strateškom cilju da integrisanja sa Zapadom.
Njemački kancelar je juče rekao da je njegov predlog Orbanu da napusti prostoriju tokom odlučivanja o Ukrajini bio “prijateljski predlog Unije”.
Šolc je rekao da je ta odluka poslala snažan signal Kremlju i da je pogrešna procjena predsjednika Rusije Vladimira Putina da podrška Ukrajini jenjava, prenio je Rojters. On je dodao da je uvjeren da će formalni sporazum između država EU biti postignut u januaru.
U slučaju da Orban ne popusti na specijalnom samitu planiranom za januar, “imamo druge opcije da pomognemo Ukrajini”, dodao je.
Lideri EU nisu mogli da se dogovore oko paketa od 50 milijardi eura finansijske pomoći Kijevu zbog protivljenja Mađarske.
Orban, koji godinama koristi sukobe sa drugim liderima EU radi izborne koristi kod kuće, izjavio je za državni radio da je blokirao paket pomoći Ukrajini kako bi osigurao da Mađarska dobije sredstva koja želi iz budžeta EU.
“To je sjajna prilika za Mađarsku da jasno stavi do znanja da mora da dobije ono na šta ima pravo. Ne polovinu ili četvrtinu”, rekao je Orban.
On je upozorio da Mađarska i dalje može da blokira pregovore Ukrajine u bilo kom trenutku.
“Ovo je loša odluka”, rekao je mađarski lider. “Ovaj proces možemo kasnije da zaustavimo, a ako bude potrebno, povući ćemo kočnicu, a konačnu odluku donijeće mađarski parlament”.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je na kraju samita rekla da će EU raditi na operativnom rješenju za finansiranje Ukrajine uoči novog samita EU početkom 2024.
Rojters je ranije juče objavio da bi države članice mogle da obezbijede pomoć pojedinačno ili da sklope posebne ugovore.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je rekao da će narednih nekoliko mjeseci biti odlučujući i za Mađarsku i za EU i dodao da se Orbanu ne smije dozvoliti da uzme EU kao “taoca”, prenio je Rojters.
On je novinarima na kraju samita u Briselu rekao da je Orbanu ukazano poštovanje tokom tih razgovora, ali da Orban zauzvrat mora da poštuje EU.
( Angelina Šofranac )