Poruka sa protesta u Nikšiću: Ne smijemo dozvoliti da nas se nasilje tiče samo onda kada nam se desi

U Nikšiću je građanski aktivista Boško Pavićević u noći između 2. i 3. decembra pretučen nakon što je grupu tinejdžera upozorio da ne zlostavljaju pse lutalice, ne čupaju cvijeće na Trgu slobode i ne turiraju automobilom na pješačkoj zoni. Prije nekoliko dana, Viši sud u Podgorici osudio je Dalibora Nikolića na 12 godina zatvora nakon što je počinio ubistvo trudne partnerke Zimrite Nerde (27) koju je osam sati neprekidno tukao, a koja je inače od njega trpjela višegodišnje nasilje.

Da bi poručili da je dosta nasilja i da svi zajedno moramo isto zaustaviti, ali da, prije svega, državne kao i lokalne institucije moraju stvoriti sve preduslove da građani, kako je kazala Ivana Čogurić iz NVO „Ecopatriotizam“, budu dio zdravog sistema u kojem neće da strahuju zbog svake izgovorene riječi i da se osjećaju ugroženo, u gradu pod Trebjesom organizovan je protest protiv nasilja pod nazivom „Poslednja kap“.

Elvis Beriša, direktor NVO „Koračajte sa nama“ kazao je da je nasilje u društvu nažalost sve više prisutno, kao i da su pripadnici romske zajednice u sve većem broju žrtve porodičnog nasilja.

„Nasilje ne smije biti prisutno ni u jednom domu i svaki dom treba da bude siguran dom. Nasilje nije privatna stvar. To je pitanje javnog zdravlja, ali isto tako i pitanje ljudskih prava“, kazao je Beriša.

Istakao je da nasilje koje se kontinuirano vrši prema romskoj zajednici zahtijeva sistemsku promjenu.

„Vrlo često slučajevi nasilja prema romskoj zajednici ostaju na margini jer romska zajednica nije osnažena da sama podigne glas protiv nasilja koje svakodnevno trpi. Nasilje najbolje razumiju oni koji su to pretrpjeli na svojoj koži. Ovo govorim kao neko ko je u četvrtoj godini, zajedno sa svojom porodicom, zbog nasilja crnogorskog društva morao da napusti mjesto boravka. Da bismo se suočili sa nasiljem i svim negativnim pojavama u društvu moramo zajedno raditi na izgradnji pravednijeg crnogorskog društva. A da bi to uradili morano imati jake insstitucije, jaku građansku svijest i spremnost da osudimo bilo kakve negativne pojave, a još manje da normalizujemo nasilje nad ktivistima koji prijavljuju nezakonite radnje“, poručio je Beriša.

Jelena Čolaković iz NVO „Juventas“ kazala je da je ljuta jer ima osjećaj da pišemo i govorimo da bi ubjedili društvo da je život u nasilju užasna realnost koju ukoliko lično ne doživimo, ono nas se previše i ne tiče.

„Lokalna zajednica trebala bi biti čuvar naših temeljnih vrijednosti, no često smo svjedoci i svjedokinje ignorisanja stvarnosti koju proživljavaju naši sugrađani i sugrađanke“, i osvrnula se na LGBTI osobe koje su na lokalnom i nacionalnom nivou sistemski izloženi nasilju i diskriminaciji.

Kako je kazala, kada jedan član ili članica zajednice pati, cijela zajednica osjeća posljedice.

„Svi moramo da preuzmemo odgovornost za stvaranje sigurnih i prihvatljivih prostora. Lokalna samouprava je odgovorna za osjećaj bezbjednosti svih građana i građanki, uključujući LGBTI osobe, te ne smije tolerisati diskriminaciju niti nasilje u svojoj zajednici“, kazala je Čolaković.

Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava kazala je da su u Nikšiću jer ne žele da se zaborave „sve naše Joke, Zimrite, Šejle, Branke, Edise, Ivane, Ljiljane, Dušanke, Senke, Savice, Kristine, Sanje, Anastazije, Milice, Dude, Durije, koje nisu imale sreću da postanu čak ni zvanični statistički podatak o broju femicida“.

„Ne damo da zaboravite i nećemo da se više ikada desi. Nećemo da budemo skromni ispisi na ploči. Donosimo vam energiju otpora Podgorice i solidarnost nenasilne borbe protiv nasilja. Ne želimo da živimo u društvu naučene bespomoćnosti institucija odgovornih za sprječavanje nasilja. Zato hoćemo odgovornost, hoćemo efikasnost, hoćemo budnost sistema koji će sprječavati nasilje i zaštititi žrtve“, poručila je ona.

Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“ istakla je naslovi u medijima ni u realnosti ni malo nijesu dobri jer djeca „gledaju i pokušavaju da izađu na kraj sa svim sa čime se suočavaju svakodnevno“.

„Naše ponašanje kao odraslih nije im dobar primjer. Zbog toga je naša obaveza da sve svoje snage usmjerimo na to da naša djeca imaju bolje primjere i da naša djeca budu zaštićenija u odnosu na ono kakvo je stanje sada koje nije dobro“, istakla je Mihailović i dodala da su djeca svakodnevno izložena nasilju u bilo kom obliku i na bilo kom mjestu.

Poručila je da djeca zaslužuju da budu zaštićena od svih koji pokušavaju da ih ugroze i da moramo prestati da relativizujemo nasilje.

„Sve dok budemo tako 'štitili' našu djecu to će se ponavjati i iznova dešavati. Zahtjeva naših svako malo ima. Na lokalnom i nacionalnom nivou – oni nas kao čuju, nešto malo urade, dva dana, bez trećeg. I onda ništa. Stalno pričamo, tražimo propise. Dajte da konačno sjednemo da nešto radimo na tome, a ne samo da pričamo. Naša djeca zaslužuju da žive bez nasilja“, poručila je Mihailović.

"Tražimo uspostavljanje modela preuzimanja službenika iz srodnog sekretarijata i preusmjeravanje istih na službu Komunalne policije, čime će se rasteretiti službenici Uprave policije. Vratiti pozornike na ulice, a ukoliko nije moguće naći način da se slično implementira. Uspostavljanje modela zakona o primjeni video nadzora nad kulturnim dobrima, trgovima, dječjim igralištima, zarad suzbijanja i prevencije vandalskog i delikventskog ponašanja. Uspostavljanje modela komunikacije za nasilje i prevenciju nasilja i dodjela prostora za promociju kulturno edukativih sadržaja, koji će omogućiti građanskim inicijativama i nevladinim organizacijama besplatnu upotrebu napuštenog državnog prostora, bez naknade. Dosljedna i neselektivna primjena zakona o ograničenju buke, i primjene istog u radnom vremenu u ugostiteljskim objektima, intezivnija kontrola saužbenika ugostiteljskih objekata shodno Zakonu o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Lokalna samouprava da u skladu sa svojim nadležnostima, i u saradnji sa državnim institucijama, organizuje pojačanu kontrolu u domenu točenja i prodaje alkoholnih napitaka u ugostiteljskim objektima i marketima maloljetnim licima, kao i da koordiniše pojačanu kontrolu objekata igara na sreću shodno zakonskoj regulativi koja je izričita kada je riječ o maloljetnim licima", pročitala je Ivana Čogurić zahtjeve grupe građana koji su upućeni lokalnoj upravi.

Protestu je prisustvovao i predsjednik Skupštine opštine, Nemanja Vuković, koji je kazao da je većina zahtjeva u nadležnost države, ali da će lokalna uprava uraditi sve što je u njihovoj moći da se stanje unaprijedi, a da sa NVO sektorom i građanima pokušaju da utiču na Vladu da se zahtjevi usvoje i realizuju. Istakao je da će pomoći da se obezbijedi objekat koji je u vlasništvu Opštine, kao i da će inicirati vraćanje pozornika.

„Opština Nikšić je u velikom problemu i uputili smo određene inicijative prema Ministarstvu javne uprave jer imamo zakonsko ograničenje da na 5.000 građana imamo jednog komunalnog policajca. To je izuzetno malo. Sistematizacija u Komunalnoj policiji je osporavana, vraćena na doradu. Uprava policije ima neuporedivo veći broj službenika u Nikšiću nego Komunalna policija, a Komunalna policija ima ogroman broj nadležnosti po kojima mora da postupa“, kazao je Vuković i dodao da postojeći broj komunalnih policajaca ne može da isprati sve ono što su potrebe grada.

Osvrnuo se na slučaj uhapšenih za prebijanje aktiviste Boška Pavićevića, i istakao da očekuje da će tužilaštvo tražiti adekvatnu sankciju za njih.

„Zaista mislim da svi zajedno kao društvo moramo dati jasan signal da moramo na svakom koraku osuditi nasilje, moramo zajedno tražiti modele i mehanizme da se ono prevenira i pokazati da to ne smije biti tradicionalan model ponašanja. I Nikšić i Crna Gora su se nasilja nagledali u proteklim decenijama i tome zaista moramo stati na kraj“, poručio je Vuković.

Istakao je da već dvije i po godine govore o neophodnosti postavljanja video nadzora u Nikšiću, za šta su imali „rampu“ od Agencije za zaštitu ličnih podataka.

„Vjerujem da će kao potvrdu komunikacije sa ministrom unutrašnjih poslova Nikšić dobiti konačnu saglasnost da postavimo kamere na svim javnim površinama, kako su to dobili nedavno Budva, Kotor i Podgorica, u cilju zaštite i kulturnih dobara, gradskog mobilijara i naravno prepoznavanja lica koja narušavaju javni red i mir, suzbijanje divnih deponija, i svega onoga što su problemi svih nas koji živimo u ovom gradu“, kazao je Vuković.

Organizatori protesta su se prethodnog dana sastali sa Vukovićem sa ciljem pospješivanja saradnje između lokalne samouprave i građana.

Protest „Poslednja kap“ u narednom periodu biće organizovan ispred Vlade i Skupštine Crne Gore, kako bi poslali poruku da je vrijeme da umjesto nasilja poteče kultura, a navedenu listu zahtjeva dopuniće dodatnim stavkama.

Prema riječima Boška Milovića, jednog od organizatora protesta, demokratija se ne završava danom izbora,već je to nešto za šta se moramo stalno boriti.

„Što nas bude više, bolje će nas čuti. Ovo je tek početak. Proteste ćemo nastaviti u Podgorici i uz pomoć građana i ljudi iz stručnih oblasti, sekretarijata, ministrstava, onih koji znaju svoj posao, stati svi na jednu stranu i tražiti konkretne poteze od donosioca odluka i u Parlamentu i u Vladi. Ono što je u ovoj zemlji trenutno najveći problem je nasilje. Oovo je poslednja kap. Ovako više ne možemo da živimo. Vrijemo je da ustanemo i kažemo – dosta je“, poručio je Milović.

( Svetlana Mandić )