Borba za spas demokratije u Srbiji

“Kao i prethodnih nekoliko ciklusa, i ovi izbori su borba za očuvanje makar osnovnih elemenata demokratije. Srbija je već godinama zemlja pod autokratskim režimom i svaki izbori su sve manje slobodni i fer. Sa druge strane, samo izbori omogućavaju odbranu demokratije i jedini su način da zemlja izađe iz sistema lične vlasti koji je uspostavio Aleksandar Vučić. Dakle, građani Srbije ne biraju opciju koja im nudi najbolji program, već se bore za spas demokratije”, rekao je “Vijestima” Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku.

“Predstojeći izbori su referendum o budućnosti demokratije u Srbiji. Građani će imati priliku da se opredijele kakvu budućnost žele za sebe i svoje porodice. Da li žele Srbiju u kojoj je Ustav parče hartije koji je odavno izgubio svrsishodnost; u kojoj se ne poštuju osnovni demokratski principi, poput podjele vlasti i vladavine prava; u kojoj se svaki put kada želite da izrazite svoje neslaganje suočavate sa omalovažavanjem i prijetnjama; u kojima se novinarima pale kuće; u kojoj je 99 odsto medija zarobljeno od strane interesnih grupa na vlasti; u kojoj je stepen promocije i tolerancije nasilja od strane vlasti doprinio da se više niko ne osjeća bezbjedno; u kojoj je jedino kriminal jako dobro organizovan, dok zdravstvo i školstvo nedostojanstveno propadaju”, kazao je u razgovoru za “Vijesti” Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za evropske politike (CEP).

On je ocijeno da današnji izbori sigurno neće preko noći promijeniti Srbiju na bolje, ali da je njihov značaj u nadi “da je drugačija Srbija moguća, da je vlast smjenjiva i da se povrati vjera u demokratiju koja nikada nije savršena ali može da obezbijediti poštovanje prava svih građana nezavisno od toga za koga glasaju, i posebno uvažavanje mišljenja manjine koja mora biti uključena u sve društvene procese”.

Građani Srbije će na današnjim vanrednim parlamentarnim izborima birati 250 poslanika Skupštine Srbije, a glasaće se i na pokrajinskim izborima u Vojvodini, kao i na lokalnim u 65 gradova i opština, među kojima je i Beograd.

Predsjednik Aleksandar Vučić očekuje da potvrdi dominaciju svoje Srpske napredne stranke (SNS) u nadmetanju sa prozapadnom opozicionom koalicijom. Iako formalno nije kandidat, on je vodio neumornu kampanju za listu “Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane”.

Glavni opozicioni blok “Srbija protiv nasilja” okuplja stranke koje su ove godine bile iza višemjesečnih uličnih protesta nakon dvije masovne pucnjave u maju u kojima je ubijeno 18 osoba. Sa protesta su upućeni zahtjevi vlastima da se suprotstave kulturi nasilja i da prijevremeni izbori budu održani prije kraja godine.

Opozicione stranke i organizacije za zaštitu ljudskih prava takođe optužuju Vučića i SNS za gušenje medijskih sloboda, podržavanje nasilja protiv političkih protivnika, korupciju i veze s organizovanim kriminalom. Vučić i njegovi saveznici negiraju takve optužbe.

Današnji parlamentarni izbori su peti od dolaska naprednjaka na vlast 2012.

Posmatrači kampanje su prijavili pritisak na birače, širenje straha i zloupotrebu javnih funkcija i institucija, a pojavili su se i brojni izvještaji o kupovini glasova, podmićivanju birača i falsifikovanju potpisa na izbornim listama. I Vučić i SNS su odbacili optužbe za zloupotrebe.

Kampanja je bila neravnopravna imajući u vidu apsolutnu prevlast u prisustvu predstavnika vladajuće stranke u medijima

Komentarišući kampanju, Majstorović je rekao da se još jednom pokazalo da stranke na vlasti ne prezaju od toga da uključe sve raspoložive resurse kako bi pokazali do koje mjere su spremni da brane svoje pozicije.

“To je prirodno stanje onih čiji opstanak i relevantnost zavisi od opstanka na vlasti. Kampanja je bila izuzetno prljava. Prvi put smo svjedočili zloupotrebi nelegalno pribavljenih privatnih snimaka u cilju diskreditacije opozicionih političara. Kampanja je bila neravnopravna imajući u vidu apsolutnu prevlast u prisustvu predstavnika vladajuće stranke u medijima”.

On je dodao da su organizacije koje se bave praćenjem izbora zabilježile više od 800 pojavljivanja javnih funkcionera na raznim lokalnim promotivnim skupovima, što ukazuje na to da je funkcionerska kampanja bila u punom i neskrivenom zamahu.

Vučić sveprisutan u kampanji

Kao “posebnu bizarnost” kampanje, Majstorović je istakao Vučićevo dominantno prisustvo u stranačkim aktivnostima, kao da se održavaju predsjednički izbori.

Dragan Popović je ocijenio da je kampanja bila očekivano još prljavija i agresivnija nego prethodne.

“Vlast u Srbiji se služi nasiljem u širokom rasponu, od prebijanja političkih protivnika do vođenja prljavih kampanja u medijima i na mrežama. Sa druge strane, svi javni resursi u zemlji upregnuti su za potrebe kampanje vladajuće stranke, uključujući medije, institucije i budžet. U tim uslovima teško je uopšte objektivno ocjenjivati kampanju opozicije i davati sud da li je mogla da bude bolja”.

Predsjednik Srbije je pretvorio predizbornu kampanju u referendum “za” ili “protiv” njega i poručio da ne vidi sebe u kohabitaciji ako opozicija pobijedi. Vučić, čiji mandat ističe 2027, vozio se na sjever Srbije u svojoj “škodi” da obiđe radove na putevima, pomagao je poljoprivrednicima da kuvaju čvarke, pravio je palačinke, otvorio nalog na Tiktoku, i nakon sedam i po godina dao intervju za nezavisni nedjeljnik NIN. U mjesecima uoči izbora, vlada je isplatila jednokratnu pomoć studentima, penzionerima i samohranim majkama, a najavila je i povećanje plata i penzija u dijelu javnog sektora.

Njegove pristalice Vučića vide kao jedinog lidera koji može da održi stabilnost i vodi državu.

“Teško je pronaći razumljivo objašnjenje za njegovo sveprisustvo u kampanji za izbore na kojima ne učestvuje, osim činjenice da stranka čiji je član pretrpjela značajan pad povjerenja glasača pa je bilo potrebno da se do maksimuma iskoristi imidž predsjednika države i njegovo sveprisustvo u medijima - prema podacima Istinomera, u 43 dana kampanje, čak 41 dan je imao javne nastupe u promociji stranke čije je član”, rekao je Majstorović.

Bitka za prijestonicu

Opozicione stranke imaju više šansi za dobre rezultate na lokalnim izborima, ali na to ne treba gledati kao na ‘utješnu nagradu’, kaže Majstorović.

“Naprotiv, u ovom trenutku opozicione stranke ne upravljaju ni jednom od opština u Srbiji, i svaka pobjeda, posebno u većim gradovima, bila bi ogroman uspjeh imajući u vidu neravnopravne izborne uslove. Uspjeh u Beogradu je prilično izvjestan ukoliko sve opozicione stranke ostanu principijelne u namjeri da ne prave koaliciju sa trenutno vladajućim strankama nakon izbora. Uspjeh u još nekoliko većih gradova bi već predstavljao ozbiljan rezultat opozicije i pokazao pukotine u monolitnom imidžu koji vladajuća stranka pokušava da nametne više od deset godina”, smatra Majstorović.

On je dodao da se na nacionalnom nivou takođe očekuje značajnije prisustvo opozicije u Narodnoj skupštini, što bi u teoriji trebalo da doprinese njenoj značajnijoj ulozi i uticaju na rad parlamenta.

“Veliki uspjeh bi bio kada bi opozicione stranke uspjele svojim djelovanjem da na neki način vrate parlament njegovim ustavnim nadležnostima i doprinesu vraćanju kontrolne funkcije zakonodavne vlasti nad izvršnom”.

To što gotovo da nema istraživanja javnog mnjenja u Srbiji, Dragan Popović tumači kao još jedan pokazatelj loših izbornih uslova. “Samim tim je i nemoguće dati ozbiljnije prognoze. Pretpostavljam da će se najneizvjesnija bitka voditi za grad Beograd, gdje su šanse vlasti i opozicije prilično izjednačene”.

Gubitak vlasti u Beogradu bio bi ozbiljan udarac za SNS jer prijestonica od 1,4 miliona ljudi predstavlja oko četvrtinu biračkog tijela, a gradonačelnik se smatra jednim od najuticajnijih funkcionera u Srbiji.

Ne treba isključiti nasilje

Prema rezultatima ankete koju je 12. decembra objavila Nova srpska politička misao, vladajuća SNS je bila u prednosti sa 39,8 odsto glasova, koalicija “Srbija protiv nasilja” je imala 25,6 odsto podrške a Socijalistička partija Srbije ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, koalicionog partnera SNS-a, 8,9 procenata.

Na pitanje da li očekuje izbornu prevaru i da li strahuje od nasilja 18. decembra, Popović kaže da su izbori neregularni od početka i da se krađa odvija mnogo prije izbornog dana, pritiscima na zaposlene u javnom sektoru, na primaoce socijalne pomoći i na sve koji su u bilo kakvim odnosima sa državom.

“Kako će proći sam izborni dan zavisiće od nervoze vlasti, ali sa naprednjacima nikad ne treba isključiti nasilje kao opciju”.

Majstorović ne očekuje veće nepravilnosti i incidente koji bi doveli u pitanje legalnost izbora jer bi to, kako smatra, bilo veoma štetno za vlast, njen spoljnopolitički legitimitet i odnose sa međunarodnim partnerima.

On kaže da se u prethodnih 10 godina pokazalo da na sam dan izbora nema mnogo suštinskih nepravilnosti i da se neravnopravnost učesnika u predizbornoj kampanji, razne manipulacije spiskovima, pritisak na glasače i kontrola sigurnih glasova uglavnom odvija prije održavanja izbora.

Izbori su neregularni od početka i krađa se odvija mnogo prije izbornog dana, pritiscima na zaposlene u javnom sektoru, na primaoce socijalne pomoći i na sve koji su u bilo kakvim odnosima sa državom

Upitan kakav scenario očekuje u slučaju da pobijedi opozicija, Majstorović je odgovorio:

“Prema istraživanjima javnog mnjenja koja su više ili manje pouzdana, očekuje se da će vladajuća stranka zabilježiti najslabiji rezultat do sada i nije izvjesno da će biti u prilici da samostalno formira vladu. Ukoliko bi se desilo da opozicija pobijedi, to svakako bi predstavljalo veliko iznenađenje, pa i šok za vladajuću stranku. U tom slučaju vladajuća stranka je navodno, prema riječima predsjednika Srbije, spremna da čestita pobjedu. Ostaje da vidimo da li će se to i desiti.”

U slučaju pobjede opozicije, nova vlast bi se suočila sa sličnim izazovima sa kojima se susrela prva demokratska vlada nakon svrgavanja Slobodana Miloševića, ocijenio je Majstorović.

Dodao je da bi obnova demokratskih institucija i povjerenja građana u institucije uzele mnogo vremena i energije s obzirom u kakvom su stanju danas institucije u Srbiji.

Nova vlast bi se suočila sa sličnim izazovima sa kojima se susrela prva demokratska vlada nakon svrgavanja Slobodana Miloševića, ocijenio je Srđan Majstorović

“Istovremeno, nova vlast bi se suočila sa velikim očekivanjima spolja, prevashodno u vezi odnosa sa Kosovom. Ogroman napor za novu vladu će biti borba protiv organizovanog kriminala i dekriminalizacija državnih institucija. Za to je potrebno povratiti povjerenje u bezbjednosni aparat i pravosuđe koje građani vide kao najpodložnije korupciji.”

Popović ne vjeruje da bi Vučić mirno prepustio vlast, ali vjeruje da to ne zavisi od njega već od riješenosti ljudi da odbrane svoju volju.

“Milošević je bio naredio da se demonstranti 5. oktobra zaustave silom, ali su mu svi organi sile na kraju otkazali poslušnost”, kazao je Popović.

ProGlas je krik nezadovoljstva građana

Komentarišući to što je vlast okarakterisala incijativu Proglas kao subverzivnu, Popović kaže da je vlast sposobna da na izbore izvede sve svoje birače, ali da “nema novih koje bi mogla da pridobije”.

“Za pobjedu joj treba da demotiviše opozicione birače i natjera ih da ostanu kod kuće. ProGlas upravo radi suprotno - motiviše birače i širi vjeru da je promjena moguća. Zato je toliko opasan po vlast”.

Inicijativu ProGlas, koja je pozivala ljude da u što većem broju izađu na izbore, pokrenulo je 14 ljudi različitih profesija a potpisalo ju je oko 180 hiljada građana Srbije.

Majstorović kaže da poziv da se izađe na glasanje i slobodno izrazi mišljenje o stanju u kojem se trenutno nalazi Srbija može biti prepoznat kao “subverzija” samo u autokratskom režimu u kojem se politički pluralizam prepoznaje kao smetnja ostvarenju vlastitih ciljeva.

“ProGlas je poziv za promjenu i krik nezadovoljstva građana Srbije. Suština ProGlasa je da se građani osnaže i oslobode straha, prepoznaju značaj predstojećih izbora i izađu da glasaju. Evidentno je da je podrška vladajućoj stranci u padu i da u takvim okolnostima veća izlaznost građana više doprinosi šansama opozicije na izborima”.

Zapadu će se obiti o glavu podrška stabilokratiji

Upitan za komentar o odnosu Zapada prema Srbiji i o tome zašto EU gubi kredibilitet, Popović je odgovorio:

“Zapad još uvijek podržava stabilokratiju na Balkanu, držeći se autoritarnih lidera za koje vjeruje da mogu da isporuče mir i stabilnost. U ime tih ciljeva žmure na autokratske tendencije srpskih vlasti. To je potpuno pogrešna politika koja će se na kraju obiti o glavu i samom Zapadu. Nikad stabilnost ne garantuju autokrate pošto je njima u interesu da drže sukobe živim i da manipulišu strahovima ljudi”.

Prema mišljenju Majstorovića, EU gubi dio svog kredibiliteta iz više razloga.

“Jedan je povezan sa stagnacijom procesa proširenja Unije uprkos činjenici da su pojedine zemlje u regionu savjesno ispunile postavljene uslove prolazeći kroz ponekad traumatično iskustvo poput promjene zvaničnog imena zemlje, u slučaju Sjeverne Makedonije. Drugi razlog je na neki način uzrokovan prvim i svodi se na odsustvo zainteresovanosti političkih elita, posebno u Srbiji, da se iskreno posvete ispunjavanju uslova za članstvo u Uniji. Logika je - ako nema proširenja EU, nećemo ni mi da se mijenjamo, dobro nam je ovako, tražićemo partnere na drugim stranama”.

On ističe da je, u takvim okolnostima, vlast u Srbiji često bila izvor anti-EU poruka i time značajno uticala na pad popularnosti EU među građanima. Takav stav je, smatra Majstorović, posebno ciničan s obzirom na to da je EU najveći trgovinski partner Srbije koja ostvaruje suficit od preko milijarde eura u razmjeni poljoprivrednih proizvoda.

“EU je najveći donator, a zemlje članice najveći investitori koji zapošljavaju građane Srbije. Uprkos svemu navedenom, građani Srbije su danas najskeptičniji u regionu po pitanju pristupanja EU”.

Majstorović je rekao da je normalizacija odnosa sa Kosovom centralno pitanje u odnosima sa Zapadom, posebno u trenutnom geopolitičkom kontekstu koji je uzrokovan ruskom agresijom na Ukrajinu i sukobom na Bliskom Istoku.

“U takvim okolnostima, Zapad želi da riješi postojeća otvorena pitanja i konsoliduje Zapadni Balkan tako što će ga “usidriti” u evroatlantske strukture. Aleksandar Vučić je prepoznat kao partner u rješavanju pomenutih pitanja i redovno je promovisan kao garant mira i stabilnosti od strane zapadnih partnera, bez obzira na konstantno urušavanje demokratije u Srbiji tokom prethodnih 10 godina, o čemu svjedoče brojni izvještaji relevantnih organizacija. Iz tog razloga EU i Zapad gube povjerenje čak i onog dijela građana Srbije koji podržavaju pristupanje EU”.

( Angelina Šofranac )