Radulović: GST da detaljno preispita stanje u energetskom sektoru

Profesor Branko Radulović pozvao je glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da detaljno preispita stanje u energetskom sektoru, zbog osnovane sumnje da je u pitanju organizovani kriminal u mnogim aktivnostima.

„Takođe ga pozivam da intenzivira postupak povodom krivičnih prijava koje sam predao zbog osnovane sumnje da se radi o organizovanom kriminalu u vezi tzv. rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i izgradnje hidroelektrane (HE) Komarnica za koje je već izdao naredbu za sprovođenje izviđaja protiv određenih lica. Posebno apelujem da preispita način izdavanja dozvola za izgradnju solarnih polja i vjetroparkova koje se odvija na krajnje protivzakonit i netransparentan način, gdje se štete po državu procijenjuju na nekoliko milijardi eura“, naveo je Radulović.

On je kazao da je stanje u energetskom sektoru, kao posljednjem crnogorskom potencijalu, katastrofalno - uskoro se gasi TE Pljevlja, energetski lobi na kolonijalan način gradi solarna polja i vjetroparkove i troši crnogorske ograničene potencijale.

„Milorad Dodik (predsjednik Republike Srspke) nastavlja da nas potcjenjuje otimajući naše vode u Bilećkom jezeru, ovakva gradnja HE Komarnica i HE Kruševo je egzistencijalni i tehno-ekonomski promašaj, a novih mehanizama održivosti i energenata nema ni u najavama“.

Vlada i parlamentarna većina, kako je dodao, ništa ne čine da ubrzane negativne tokove zaustave i tako umanje pogubne posljedice i postignu parcijalne pozitivne efekte.

„Naprotiv. Nastavlja se kontinuitet politike DPS-a. Na ovaj način ne samo da ostajemo bez ogromnog prihoda već ćemo biti u gubicima, imati deficit električne energije, ekološke probleme, imati sve veće socijalne probleme, proizvesti inflaciju. Glavni zaključak Ministarskog savjeta Energetske zajednice u Beču je zahtjev od Evropske komisije da pripremi analizu uticaja različitih opcija oporezivanja emisije CO2 na Zapadnom Balkanu“.

Ministarski savjet EZ je na sjednici održanoj u četvrtak u Beču, usvojio zaključak o tome da je Crna Gora prekršila međunarodni ugovor o osnivanju EZ kojim se obavezala da uskladi rad TE sa direktivama EU. Ministar energetike Saša Mujović je "Vijestima" rekao da je priča ipak bila optimistična i da je EZ Crnoj Gori ostavila novi rok da otkloni nedostatke i da će odluku donijeti u decembru 2024.

Prema riječima Radulovića, EK je već saopštila frapantan podatak da zagađeni vazduh svake godine izazove 300.000 slučajeva preuranjene smrti u Evropi, a mnogo veći broj građana pati od bolesti srca i pluća ili karcinoma.

„Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog vazduha i CEE(SII) 18 termoelektrana sa Zapadnog Balkana je u periodu 2018-2020. godine ispuštalo dva i po puta više sumpor-dioksida od 221 termoelektrane u EU i da je zbog njihovog rada umrlo oko 10.000 ljudi i ne samo u ZB već i EU. EK je već predložila izmjene propisa i direktiva o velikim ložištima i graničnim nivoima prisustva zagađenih materija u vazduhu. Dozvoljena koncetracija sitnih čestica klase PM2.5 će se smanjiti sa 25 na 10 mikrona, dok Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najviše pet mikrona“.

EK je, kako je dodao, najavila da će takse na CO2 biti od 50 do 200 €/t CO2, a jedna tona uglja, zavisno od sadržaja ugljenika, proizvede oko 2,6 tona CO2, što pri taksi i prekograničnim porezima od minimum 50 €/t CO2 iznosi na godišnjem nivou više od 130 miliona eura za godišnji rad TE Pljevlja.

„Na pogibiju zvanu TE Pljevlja sam upozoravao svih ovih godina i decenija, a 29.juna 2020. godine sam podnio krivičnu prijavu protiv tadašjeg premijera Duška Markovića i pet lica, danas je taj broj grešnika znatno veći, i tražio ekološku ekspertizu. Uzalud, interesi energetskog lobija su bili veći“.

Upozorava da je „druga velika pohara“ u energetici grabež ogromnih površina zemljišta i izgradnja velikih solarnih polja i vjetroparkova na brojnim lokacijama po Crnoj Gori, od Cetinja pa do Rožaja.

„Desetine novonastalih privatnih firmi čiji su osnivači jedno ili više fizičkih lica, koji su samo paravani za pojedine tajkune, će izgraditi solarna polja i vjetroparkove snage, prema nekim informacijama, preko 4 GW. Nažalost, svi će oni dobiti od Vlade urbanističko-tehničke uslove i suglasnost o priključenju na Crnogorski elektoprenosni sistem, na štetu Crne Gore, protivno evropskoj praksi, možda čak i kao ’privilegovani’ proizvođači. Sve je obavijeno velom tajni“, kaže Radulović.

Uz to, kako dodaje, rukovodioci i funkcioneri slavodobitnički potpisuju „izdaje“ u obliku memoranduma sa pojedinim privatnim firmama o zajedničkoj izgradnji novih obnovljivih izvora.

„Da li se pita gradonačelnik Cetinja, prije nego potpiše ugovor sa privatnim firmama, zašto je neko kupio desetine miliona kvadrata ’kamenog mora’ u Katunskoj nahiji po cijeni od par centi po kvadratu za gradnju solarnih polja i kako je to regulisano u državama EU? Morao je znati da lokalne samouprave u zemljama EU zahtijevaju od investitora jednokratnu nadoknadu od 200.000 € po instalisanoj snazi od 1MW“.

To bi, kako kaže, za Cetinje bilo nekoliko stotina miliona eura, zatim bi Cetinje dobijalo tzv. jeftinu električnu energiju, po cijeni čak samo od 25 €/MWh.

„Da se interesovao znao bi da se sami građani lokalne samouprave udružuji i grade solarne elektrane za svoje potrebe. Da li je u potpisanom ugovoru definisano šta će biti sa otpadom poslije 20-25 godina, kada istekne radni vijek solarnih panela, a još nepostoji komercijalna tehnoligija reciklaže, a solarni paneli sadrže i kancerogene materije?“, pita Radulović.

Da ništa nije slučajno, kako dodaje, pokazuje i činjenica da je Crna Gora jedina država na Zapadnom Balkanu i u EU koja još nije usvojila Zakon o obnovljivim izvorima energije i njime definisala tendersku proceduru, vlasništvo, koncesione nadoknade, aukciju, „mapirala“ prostor i druge pojedinosti.

Podsjeća da je zakon trebalo usvojiti prošle godine i da je na to upozoravala EU kroz svoje izvještaje, a do tada je trebalo uvesti moratorijum za privatne investitore.

„Takođe ništa ni od toliko najavljivanog i obavezujćeg Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, a Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine je bezvrijedan materijal, koji se ne može unaprijediti“.

Prema riječima Radulovića, pitanje crnogorskih voda Bilećkog jezera više nije samo ekonomsko i imovinsko pitanje, već pitanje dostojanstva Crne Gore.

„Da nam je imalo stalo do njega, već odavno bi koristili svoje vode prevodeći ih za rad HE Perućica ili za rad nove HE Boka. Naši funkcioneri trebali bi makar da znaju da su klimatske promjene postale intenzivne, te da će već u ovom vijeku doći do deficita vode za biodiverzitet, da se predviđa da će protok vode u Crnoj Gori do 2050. godine biti manji za više od 30 odsto“.

Smatra da je samo zbog ovih činjenica gradnja HE Komarnica i HE Kruševo, kao „protočnih“ je besmisleno.

„Bili bi to tehno-ekonomski promašaji. One moraju biti dio sistema zajedno sa rekonstruisanom HE Piva I i novom HE Piva II, kao hibridne, reverzibilne i vršne hidroelektrane. Varijante mogu biti potapanje Šavnika kod izgradnje HE Komarnica i potapanje dijela teritorije Republike Srpske kod izgradnje HE Kruševo. Ovaj sistem bi bio najveće blagostanje i benefit Crnoj Gori, imali bi struje kada je drugi nemaju, cijena bi bila duplo veća od tržišne i obezbijedila bi nam biološki opstanak. Podsjećam da sam 29. Juna 2020. godine podnio krivičnu prijavu protiv Duška Markovića i četiri povezana lica zbog projektnog zadatka i načina izgradnje HE Komarnica, što bi dovelo do velike ekološke devastacije i tehno-ekonomskih promašaja i gubitaka po Crnu Goru“. Radulović upozorava da je pitanje budućnosti energetskog sektora, pitanje opstanka Crne Gore.

„Premijer Milojko Spajić i ministar Saša Mujović su do sada pokazali da nemaju viziju i da nijesu sposobni da riješe mnogobrojne probleme i valorizuju preostale potencijale. To će nas dovesti u situaciju da umjesto da kroz 5-6 godina imamo veliki suficit električne energije iz obnovljivih izvora i profit od nekoliko milijardi eura, mi ćemo imati deficit električne energije u vrijednosti od nekoliko stotina miliona eura. Zato gospodo, ako nijeste dostojni ovih izazova podnesite ostavke“, poručio je.

Dodaje da su rješenja, koliko god da je složena situacija, jednostavna - za energetski investicioni bum nije potreban novac, već vizija i znanje.

„To pokazuje i posljednji primjer gdje EU u okviru šestog paketa iz Ekonomskog plana za Zapadni Balkan je odobrila dva projekta vjetroparkova u BiH i jedan za solarnu elektranu u Albaniji ukupne vrijednosti 333 miliona eura, od kojih su 75,4 miliona eura bespovratna sredstva“.

Radulović poručuje da je Crnoj Gori neophodno osnivanje Instituta za razvoj, koji bi okupio najveće domaće i strane eksperte, koji bi nudili optimalne strategije, planove i „zrele“ projekte i osnivanje Razvojne banke i Obvezničkog fonda za kofinansiranje „zrelih“ projekata zajedno sa EU i komercijalnim bankama.

( Biljana Matijašević )