"Siva lista" izbjegnuta, slijede brojni izazovi
Glavni zadatak tek predstoji, u cilju ispunjavanja što većeg broja preporuka i poboljšavanja stanja u zemlji, kaže vršilac dužnosti pomoćnika direktora za sektor za Finansijsko obavještajne poslove, Aleksandar Radović
Pojačani nadzor, izuzetno neizvjesna ulaganja stranih investitora, veće provizije na transfere i udar na bankarski i trgovinski sektor, samo su neke od posljedica koje bi mogle da zadese Crnu Goru ukoliko bi se našla na “sivoj listi” Radne grupe za finansijsku akciju (FATF).
To su “Vijestima” kazali sagovornici iz ovog bezbjednosnog sektora, koje je redakcija pitala šta bi se desilo da se država nađe na listi zemalja koje ne primjenjuju ili malo primjenjuju mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Status Crne Gore na “sivoj listi” posljednjih dana zavisio je od izvještaja Komiteta eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL), koji je razmatran od 11. do 15. decembra.
MANIVAL je na plenardnom zasjedanju u Strazburu donio zaključke po kojima se Crna Gora neće naći na toj listi. To se dogodilo i zbog usvajanja izmjena Krivičnog zakonika (KZ) i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ali i, kako je “Vijestima” ranije kazao premijer Milojko Spajić, najave donošenja drugih mjera. On je tada pojasnio da se zbog toga najniža ocjena (“nizak nivo efektivnosti”) u izvještaju MANIVAL-a, podigla na srednju (“umjereni nivo”).
MANIVAL je pridruženi član FATF-a i u njemu su dva člana te grupe.
Ocjena pozitivna, rizici veliki
Da su pregovori bili uspješni i da je izbjegnuto svrstavanje Crne Gore među zemlje u kojima je zvanično utvrđen rizik od pranja novca i finansiranja terorizma, “Vijestima” je potvrdio vršilac dužnosti pomoćnika direktora za sektor za Finansijsko obavještajne poslove Aleksandar Radović, koji je prethodnih dana bio u Stazburu.
On je pojasnio da bi u suprotnom državi bio pojačan nadzor, odnosno dodijeljen mentor koji bi pratio stanje, davao preporuke i konkretne zadatke po pitanju suzbijanja pranja novca i terorizma.
“Posljedice stavljanja na ‘sivu listu’ bi za Crnu Goru bile izuzetno negativne, te bi je ‘pogodile’ teže nego neke druge veće zemlje, što u ekonomskom, što u reputacijskom smislu”, kazao je Radović.
Dolazak na listu, tvrdi Radović, učinio bi neizvjesnim ulaganja stranih investitora, jer bi to značilo da je Crna Gora prepoznata kao zemlja u kojoj postoji rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma, pa bi i provizije na transfere bile veće jer dolaze iz države sa liste.
Radović je dodao da sadašnji status izvještaja podrazumijeva da se ispune preporuke iz njega, i MANIVAL izvijesti o tome.
“Glavni zadatak tek predstoji u narednom periodu, u cilju ispunjavanja što većeg broja preporuka i poboljšavanja stanja u našoj zemlji, kako bi u većini oblasti bili ocijenjeni boljim ocjenama. U tom slučaju će i sistem biti stabilniji i postojaće veći nivo pravne i ekonomske sigurnosti”, kazao je on.
Da bi ulazak na “sivu listu” bio poguban za Crnu Goru i njenu uvozno zavisnu ekonomiju, te da bi na posebnom udaru bili bankarski, trgovinski i investitorski sektor, “Vijestima” je kazao bivši ministar bez portfelja i zamjenik predsjednika Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić.
On je istakao da bi to obesmislilo napore za privlačenje stranih investicija i da se nada da će država biti sve dalje od te liste.
Kada su u pitanju konkretne preporuke, Miljanić smatra da je potrebno da država angažuje kompetentan kadar jer su finansijske istrage jedna od slabosti bezbjednosnih institucija. Naveo je i da je stručnjake teško angažovati ukoliko se ne obezbijede adekvatne plate, posebno jer ih oni trenutno mogu ostvariti u bankarstva i drugim institucijama.
“Smatram da bi angažovanje eksperata za finansijske istrage znatno doprinijelo efikasnosti policije i pravosuđa, te da vše nećemo dolaziti u situacije da zbog ‘rupa’ u propisima i istragama vraćamo oduzetu imovinu narko bosovima osuđenim u drugim državama (Šarić i Kalić) i da im čak država plaća nadoknade za sporove i zbog oduzimanja imovine, kao što je to ranije bio slučaj”, naglasio je Miljanić.
On je istakao da su izvršna vlast i parlament proteklih dana bili izuzetno efikasni pri usvajanju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i izmjene i dopune KZ, te da je odugovlačenje tog procesa vjerovatno posljedica smjene Vlada u tako kratkom vremenskom roku. Podsjetio je da je Nacrt zakona počela da priprema 42, nastavila 43. i usvojila 44. Vlada Milojka Spajića.
Kako izgleda izvještaj?
Radović je pojasnio da MANIVAL procjenjuje petogodišnji period, u ovom slučaju od 2017. do 2022. godine, dok se tekuća godina koristila za skeniranje, procjenu stanja, dijalog sa vlastima i pregovaranje. On je dodao da su evaluatori imali dijalog sa raznim nosiocima javnih ovlašćenja i privatnim sektorom, te da proces procjene traje 18 mjeseci.
Kako je kazao, izvještaj ima dva dijela, jedan za presjek regulatornog okvira za 40 preporuka FATF i ocjenu do kojeg stepena je Crna Gora usklađena, a drugi 11 oblasti u kojima se ocjenjuje efikasnost.
“Najveća pažnja, osim na državnim organima, jeste na tužilaštvu i sudstvu. Na tužilaštvu iz razloga gonjenja za krivično djelo pranje novca, a na sudstvu za presuđivanje za krivična djela pranje novca”, kazao je Radović.
On je dodao da se pri ocjeni rade tri verzije izvještaja, nakon čega se treća dostavlja drugim zemljama kako bi dale svoju ocjenu. Naglasio je da su upravo te zemlje iskazale podršku Crnoj Gori i da su djelimično zaslužne za ovakav rezultat.
Radović je istakao da su nakon dobijenih komentara, MANIVAL i država ponovo pregovarali i pet oblasti kandidovali. On je pojasnio da je u tih pet oblasti postojalo neslaganja oko ocjene.
“Od pet ocjena za pojedine oblasti, tri su ostale nepromijenjene, jednu smo podigli na radnoj grupi a drugu na plenarnoj sjednici”.
Radović je naglasio da je to uspjeh jer ocjene koje su pratile treću verziju, Crnoj Gori nisu išle u prilog. Kako je pojasnio, da je stav zemalja ostao isti državu bi svrstali u “pul” za Međunarodni vodič za rizik zemlje (ICRG), odnosno praćenje stanja i u konačnom svrstavanje zemlje na “sivu listu”.
Srbija: Ispunjeni standardi i neosnovani napadi
Posljednjih godina, u izvještajima međunarodnih organizacija malo toga laskavog može da se pročita o Srbiji. Međutim, izuzetak su izvještaji Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF).
Posljednji takav izvještaj dostupan na sajtu FATF-a iz novembra 2021. godine konstatuje da je od 40 preporuka ove organizacije, Srbija “u znatnoj mjeri” ispunila njih 34.
Ovaj izvještaj samo je pribilježio nastavak dobrog trenda koji je započet još 2019. godine kada je Srbija skinuta sa “sive liste” država sa strateškim nedostacima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Srbija je na listu dospjela u februaru 2018. godine nakon što je ocijenjeno da predstavlja rizik za pranje novca i finansiranje terorizma, našavši se u društvu zemalja kao što su Sjeverna Koreja, Etiopija, Gana, Sirija, Iran, Šri Lanka, Pakistan, Trinidad i Tobago, Tunis, Jemen.
Ovo je bila snažna poruka vlastima koji su u narednih godinu i po radili sve kako bi bili sklonjeni sa liste.
Kako je na skupštini FATF-a u julu 2019. godine rekla tadašnja ministarka pravde Srbije Nela Kuburović, Srbija je u prethodnoj godini usvojila 12 novih zakona, među kojima i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ali i donijela više od 60 propisa, smjernica i drugih dokumenata.
“Formirane su nove institucije, kao što je Uprava za igre na sreću, ali je promijenjena i struktura postojećih institucija”, ukazala je Kuburović tom prilikom.
Razlog zbog kojeg su predstavnici vlasti ozbiljno shvatili “sivu listu” FATF-a je taj što prisustvo na njoj šalje veoma loše poruke potencijalnim investitorima.
Ipak, iako Srbija nastoji da ispuni zadate kriterijume FATF-a to ne znači da u skorijoj prošlosti nije bilo kontroverzi oko primjene propisa koji se tiču borbe protiv pranja novca.
Naime, u julu 2020. godine mediji su objavili listu koju je Uprava za sprečavanje pranja novca poslala bankama kako bi ih provjerili. Na spisku Uprave, našli su se mediji KRIK, CINS, BIRN, tadašnji direktor CINS-a Branko Čečen, direktor Nove S Slobodan Georgiev.
Na spisku se nalazio i magazin Nova ekonomija, Novosadska novinarska škola, kao i Udruženje novinara Srbije i Nezavisno udruženje novinara Srbije.
Kada su u pitanju nevladine organizacije, na spisku su bile Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Centar za vladavinu prava advokata Ivana Ninića, Biro za društvena istraživanja (BIRODI), Vojvođanski građanski centar, Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) i drugi.
Na spisku je takođe bilo i ime Vuka Jeremića, predsjednika opozicione Narodne stranke.
Ono što je svim ovim organizacijama i pojedincima bilo zajedničko to je da su svi, u nekom trenutku, javno iznosili kritike na račun predstavnika vlasti.
Predstavnici Uprave su nastojali da postojanje spiska opravdaju tvrdnjom da zakoni važe za sve, ali je kritika da se radi o zluopotrebi prava prevladala. Tako su šest mjeseci kasnije, stručnjaci Ujedinjenih nacija (UN) u oblasti ljudskih prava izrazili zabrinutost da vlasti u Srbiji koriste nadzorna ovlašćenja osmišljena da targetiraju finansiranje terorizma za dobijanje infomacija od banaka i informacija o finansijskim transakcijama više od 50 nevladinih organizacija, medijskih udruženja i drugih neprofitnih organizacija.
“Plašimo se da se takva upotreba srpskog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma upliće i ograničava slobodu izražavanja asocijacija i ljudi koji pripadaju tim grupama, kao i njihovo pravo da učestvuju u vođenju javnih poslova”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Visokog komesara UN za ljudska prava.
Po mišljenju stručnjaka UN, “široka i proizvoljna upotreba Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma”, kojom se targetiraju organizacije civilnog društva, mediji i pojedinci, nije u skladu sa obavezama Srbije po međunarodnom pravu.
“Neopravdana upotreba ovog zakona rizikuje zastrašivanje aktera civilnog društva i branitelja ljudskih prava, ograničavajući njihov rad gušeći bilo kakvu kritiku na račun Vlade”, navodi se u saopštenju.
Zabrinutost zbog ovog poteza Uprave, tada su izrazili i predstavnici Evropske unije, ali i ambasade SAD u Srbiji. Najzad, i sam FATF je povodom ovog slučaja u izveštaju iz 2021. godine konstatovao da njihove preporuke ne treba, svjesno ili nesvjesno, da se koriste kako bi se ugrozile legitimne aktivnosti civilnog sektora.
BiH će izbjeći “sivu listu”
Komitet eksperata Vijeća Evrope u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti MONEYVAL u oktobru 2020. godine uvrstio je Bosnu i Hercegovinu na listu država koje uživaju puno povjerenje komiteta, na osnovu čega je Bosna i Hercegovina oslobođena obaveze izvještavanja za period od dvije godine.
Nezir Pivić, šef Delegacije MONEYVAL u prethodnom sazivu Vijeća ministara BiH, ističe da se stvarni efekat sticanja statusa punog povjerenja komiteta MONEYVAL u svakodnevnom životu građana, privrednika i finansijskog sektora u BiH ogleda u kratkom vremenu obrade i izvršavanja svih vrsta novčanih transakcija prema inostranstvu.
“Posebno je to važno za privredna društva koja se bave izvozom, ali i uopšte za privredu i ekonomiju, u dinamičnom mulitipolarnom svijetu globalnog tržišta”, kaže Pivić.
On dodaje da iz komparativnih iskustava se doznaje da privredni i finansijski sektori država koje se nalaze na “sivoj listi” komiteta MONEYVAL imaju negativna iskustva radi otežanog vršenje transakcija i uopšte usporenog platnog prometa. Kumulativno, ističe Pivić, takvo stanje ostavlja trajne i teške posljedice na ekonomiju, te je potrebno preduzeti sve mjere i radnje kako bi se ono spriječilo.
“U svojstvu šefa Delegacije BiH pri komitetu MONEYVAL, rukovodio sam procesom izvršavanja obaveza iz strateških dokumenata, a što je između ostaloga uključivalo i koordinaciju između svih nivoa vlasti u BiH radi usvajanja potrebnih pravnih propisa. Iz iskustva mogu kazati da se radi o procesu koji je ispunjen izazovima i preprekama ali čiji konačni rezultat znači i mnogo bolje uslove poslovanje za naše privrednike, finansijski sektor i konsekventno sa time i bolji standard života naših građana”, ističe Pivić.
Iako se posljednjih dana spominjalo vraćanje BiH na ovu listu, jer vlasti nisu usvojile potrebne zakone niti provele reforme, Vijeće ministara BiH je na telefonskoj sjednici prošle sedmice usvojilo Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je usklađen s odgovarajućim direktivama i uredbama EU u ovoj oblasti.
Zakon će uputiti Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj proceduri, a stupiće na snagu nakon usvajanja u dva doma, Predstavničkom i Domu naroda.
Pivić naglašava da će iz ove pozicije i u ovim okolnostima, biti vrlo izazovno očuvati status punog povjerenja.
“U pitanju koje to obaveze nisu ispunjene, prije svega se ističe neusvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Ovaj pravni propis svrstava se u grupu esencijalnih pravnih propisa za državu i vlasti su bile u obavezi da pokažu nivo ozbiljnosti i privrženosti refromskim procescima. Međutim, to nažalost nije urađeno. Postoji i niz drugih pravnih propisa koji nisu usklađeni sa traženim standardima”, napominje Pivić.
On upozorava da eventualni gubitak povjerenja komiteta MONEYVAL može imati teške posljedice na privredni i finansijski sektor.
“Sve one benefite koje smo stekli statusom, u opasnosti smo da sada izgubimo. Ipak, zadržaću jednu pozitivnu dozu optimizma da će se u najboljem interesu građana, privrednika i države vlasti sjetiti da urade svoj posao i osiguraju da BiH ne završi na sivoj listi”, kaže Pivić.
Iako smo ranije bili na “sivoj listi”, ekonomski stručnjak Igor Gavran ističe da to iskustvo ne znači da bi posljedice bile potpuno jednake.
“Postoji mogućnost, s obzirom da bi to bio na neki način povratak, da bi bilo još teže se izbaviti iz tog statusa jer bismo onda kao ‘povratnik’ u propustima bili uslovno rečeno još sumnjiviji”, upozorava Gavran.
Iz Vijeća ministara BiH ističu da usvajanjem ovog zakona s oznakom “EI” BiH želi poboljšati kapacitete za djelotvorniju borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u korist poslovne zajednice i građana BiH. Navodi se da će se novim zakonom harmonizovati sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u BiH sa standardima FATF-a i MONEYVAL-a iz zadnjeg kruga evaluacije.
Podsjetimo, Vijeće ministara BiH je u februaru usvojilo i novi Pravilnik o sprovođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
( Mirko Kotlaš (Vijesti), Vuk Jeremić (Danas), Edin Barimac (Oslobođenje) )