Obilježena godišnjica rođenja Ćamila Sijarića: "Svojim djelom učinio je sebe besmrtnim"
Sijarićevo pero, kako je zapazio književnik Faiz Softić nije samo pisalo, već je kroz tkivo vremena utkivalo priče koje su postale temelj na kojima počiva naša književna tradicija
U čast obilježavanja 110 godina od rođenja pisca Ćamila Sijarića sinoć je u Centru za kultur Bijelo Polje održana promocija knjiga "Ram Bulja i druge pripovijetke", autora Faruka Dizdarevića i "Između čovjeka i neba" - izbor iz poezije Ćamila Sijarića, koji su priredili Edin Smailović i Kemal Musić.
Ove promocije dio su programa "Koliba na nebu".
Potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić istakao je spremnost lokalne uprave da se oduži književnim velikanima, podsjećajući da je u to ime 2000. godine podignuta bista u Sijarićevu čast, a godinu kasnije biblioteka i spomen soba u rodnom Godijevu.
"Iako su su veliki pisci u principu pisci i ovih i onih krajeva, pisci svih krajeva svijeta, zavičaj je dužan književnim velikanima. Kako je Sijarić pisao - pisac bez zavičaja je kao kuća bez temelja. Sijarić je volio da dođe u Bijelo Polje, Godijevo, Šipovice, da se sretne sa ljudima, podijeli priču sa njima i često ponavljao da se pričajući i slušajući priče dva puta živi, a Ćamil je, kako je rekao veliki Husein Bašić mogao čovjeka sa vješala da skine, svojim djelom učinio je sebe besmrtnim", kazao je Bojadžić.
Direktor Centra za kulturu Jasmin Ćorović je istakao da u knjigama "Ram Bulja i druge pripovijetke", autora Faruka Dizdarevića, i "Između čovjeka i neba" - izbor iz poezije Ćamila Sijarića možemo tražiti potvrdu književne kritike za sve što je rekla o Ćamilu Sijariću, ali i nova tumačenja i nova čitanja, jer djela ovog velikog pisca još uvijek nijesu istražena na pravi način.
O liku i djelu Sijarića govorio je i akademik Faruk Dizdarević, koji je naveo da njegovo stvaralašto neizbrisivo obilježava kulturni pejzaž jugoslovenskih prostora.
"U ovim trenucima kada se obilježava ovaj značajni datum, ne samo da slavimo njegovom postojanje već i beskrajno bogatstvo njegovog književnog opusa. Ćamil je često govorio o zavičaju, o događajima koji su se tamo zbili. Bihor do Sijarića nije bio predmet literature, on ga je u nju uveo rukom iskusnog kazivača koji mišlju i izrazom osvjetljava životnu pomrčinu ovog siromašnog kraja bogatog ljudskim dramama", kazao je između ostalog Dizdarević.
O posebnom jeziku Sijarića govorio je profesor Draško Došljak.
"Večeras 110 godina od Ćamilovog rođenja zapisujemo: Recite Bihor i vi ste odmah rekli Ćamil Sijarić. Recite Ćamil Sijarić i vi ste odmah rekli Bihor. I gotovo da nema mjesta i pisca koji se tako stapaju u jedno kao što je to sa ovim mjestom i ovim piscem. Jedan park ovdje u Bijelom Polju nazvan je Park pisaca i u njemu Ćamil Sijarić i sve što je ovdje gotovo u svim vremenima postojalo i živjelo bilo je vezano za imena pisaca koji ovdje parkuju: Avdo, Risto, Ćamil, Bule, Švero i biće ih još koji su ovaj grad i kraj i živjeli i ime mu kroz svijet pronijeli", kazao je Došljak.
Sijarićevo pero, kako je zapazio književnik Faiz Softić nije samo pisalo, već je kroz tkivo vremena utkivalo priče koje su postale temelj na kojima počiva naša književna tradicija.
"Duboko vjerujem u vidovitost umjetnika, onih koje je Bog, šta god podrazumijevali pod riječju bog, uzeo za svoj medij, oni imaju tu vrstu datosti da vide dalje. Kako drugačije objasniti Ćamilovu pjesmu 'Šipci u Šipovicama' koju je napisao u jesen 1989. godine, a u decembru je poginuo",kazao je Softić.
Program je vodila Elda Redžepagić, a stigove i odlomke iz knjige govorio je glumac Petar Novaković.
Ustanova Ratkovićeve večeri poezije, ove godine ustanovila je plaketu za doprinos i razvoj kulture koja će se ubuduće dodjeljivati istaknutom pojedincu na kraju svake kalendarske godine i to 18. decembra, simbolično na dan rođenja velikog jugoslovenskog književnika, Bjelopoljca Ćamila Sijarića.
"Ove godine to priznanje dodijeljeno je akademiku Faruku Dizdareviću, koji je cijeli svoj život posvetio kulturi kao menadžer, organizator, stvaralac, književni i likovni kritičar i stručnjak u kulturi", kazao je direktor te javne ustanove Kemal Musić.
"18. decembar važan je datum u literature, kao što su uzeli dan rođenja Servantesa i Šekspira za Dan knjige i autorskih prava JU Ratkovićeve večeri poezije je ustanovila 18. Decembar koji će ubuduće biti važan u našem kalendaru, jer ćemo svake godine ovog datuma dodjeljivati plakete za razvoj i doprinos kulturi", rekao je Musić.
( Jadranka Ćetković )