Roditelji djece sa smetanjama u razvoju traže bolje uslove, Ministarstvo tvrdi da će raditi na tome

Zahtjevi roditelja djece sa smetnjama u razvoju objedinjeni u peticiji, koju je do sada preko sajta Skupštine Crne Gore potpisalo više hiljada građana, u ovom trenutku nisu u potpunosti ostvarivi, ali Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja rade na stvaranju preduslova kako bi se što prije realizovali.

Iz resora Vojislava Šimuna još kažu da roditelje i civilni sektor vide kao ključne partnere tokom tog procesa.

Roditelji peticijom traže osnivanje i otvaranje instituta koji će pružiti svakodnevne logopedsko-defektološke tretmane u Podgorici, a koji će moći da odgovori na zahtjeve i brojnost sve većeg broja djece s gore navedenim problemima.

Traže i osnivanje Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju - kako bi Crna Gora imala buduću bazu stručnih osoba i riješila problem deficitarnih zanimanja logopeda, defektologa, somatopeda, surdologa i ostalih stručnih lica iz ove oblasti.

Između ostalog, peticijom roditelji traže i osnivanje specijalizovanog Fonda, u okviru Fonda zdravstva, koji je namijenjen prije svega djeci, ali i osobama s posebnim potrebama, čije zdravstveno stanje zahtijeva hitnost u postupanju u očuvanju zdravlja.

Iz Ministarstva zdravlja su “Vijestima” kazali da su zahtjevi, koji se tiču ingerencija zdravstvenog sistema, sadržani i u novoj Strategiji ranog razvoja djeteta.

Strategija, koja tretira period od 2023. do 2027. usvojena je na sjednici Vlade 27. oktobra, a predstavljena 30. novembra.

“U pitanju su krajnji ciljevi strategije, koji u ovom trenutku nisu u potpunosti ostvarivi, ali je potrebno krenuti u stvaranje preduslova, produkciju kadra i uspostavljanje održivog sistema, kako bi djeca sa smetnjama u razvoju imala mnogo bolje uslove za život u Crnoj Gori. Strateški cilj Ministarstva zdravlja je da ova kategorija osoba bude u fokusu u narednom periodu, a civilni sektor i roditelje vidimo kao ključne partnere u ovom procesu. Cilj je inkluzija svih relevantnih subjekata, kako bi postigli najbolje rezultate na ovom polju. U prilog tome govore i pohvale i priznanja sa relevantnih međunarodnih adresa i civilnog sektora na nedavno održanoj prezentaciji navedene Strategije”, kažu iz Ministarstva zdravlja.

Prema podacima koje su roditelji - inicijatori peticije dostavili “Vijestima”, u podgoričkom Centru za autizam je više od 7.000 kartona, od kojih se 600 odnose na djeca s mješovitim raznojnim poremećajima, a 500 na djecu sa dijagnozom iz spektra autizma.

“Prije tri godine broj uputa za liječenje u inostrastvu po ovom osnovu je iznosio 250, a ove godine broji više od 400 uputa”, navode roditelji.

Prema njihovim podacima, djeca se upućuju u centre u Srbiji - Beograd, Novi Sad i Niš, a na roditelju je da odluči koji će da odabere.

“U Beogradu je omogućen svakodnevan rad, po minimalno tri časa od 60 minuta, s tim da pojedina djeca pored ovoga koriste i časove somatopeda. U centru je dostupna psihološka procjena kroz period od šest mjeseci kao i neurofidbek u setu od 20 tretmana koji se ponavlja u ciklusima”, tvrde roditelji u dopisu.

Naglašavaju i da država po jednom djetetu za svakodnevan tretman od dva logopedska časa i jedan čas logoškolice za šest mjeseci izdvaja između 15.000 i 16.000 eura.

“Ukoliko dijete koristi uslugu somatopeda ili neurofidbeka, cijena je veća s obzirom na to da ciklus neurofidbeka od 20 tretmana iznosi 600 eura. U Podgorici jedan logopedski čas košta minimalno 20 eura u privatnoj praksi... A privatna logopedska praksa u Crnoj Gori je puna kada su u pitanju termini, pa i da može roditelj da priušti broj časova koji ima u Beogradu, nema logopeda koji te časove može iznijeti. Takođe, logopedi naplaćuju isti iznos bez obzira na to da li rade na izgovoru pojedinih glasova ili se radi o djetetu s većim problemima”, objašnjavaju roditelji.

I oni su se osvrnuli na Strategiju ranog razvoja.

“U Strategiji se ističe da rana intervencija obuhvata 3.700 do 5.000 djece u Crnoj Gori, što je 10 do 15 odsto te populacije. Rana intervencija obuhvata period do šeste godine djeteta i naglašava se da ista treba da bude produžena do osme godine. Rana intervencija je uspješna zbog veće neuroplastičnosti mozga u periodu do šeste godine djeteta i kao takva ima dokazanu uspješnost... Sa uključivanjem države u ovaj problem, kao što je potvrdio i i direktor Cenzra za autizam dr Ivan Krgović, rješava se 75 odsto problema, jer bismo stvarali kadar iz godine u godinu, a preko instituta djelovali ka kranjem korisniku - djetetu i roditeljima u vidu neophodnih tretmana”, naglašavaju roditelji. Peticija se može potpisati na sajtu Skupštine, zaključno sa 25. decembrom.

( Tina Popović )