Države da prime migrante ili da plate

Evropska unija juče je postigla dogovor o novim pravilima sa ciljem podjele troškova i odgovornosti za ravnomjerniji prijem migranata, ograničavajući broj ljudi koji mogu da uđu u blok i olakšavajući deportaciju onih čiji zahtjevi za azil budu odbijeni.

Predstavnici Evropskog parlamenta i vlada članica EU postigli su dogovor nakon razgovora koji su trajali tokom cijele noći o EU zakonima koji su poznati pod imenom Novi dogovor o migraciji i azilu, a koji bi trebalo da stupe na snagu sljedeće godine.

Zakoni se odnose na provjeru ilegalnih migranata kada stignu u Evropsku uniju, na procedure obrade zahtjeva za azil, pravila koja utvrđuju koja je zemlja EU odgovorna za prijave i o načinima upravljanja migrantskim krizama.

Prema novom sistemu, države koje nijesu na spoljašnjoj granici EU moraće da biraju između prihvatanja 30 000 prijavljenih azilanata ili plaćanja najmanje 20 000 eura po osobi u fond EU. Proces provjere zamišljen je tako da pravi razliku između onih kojima je potrebna međunarodna zaštita i ostalih kojima nije potrebna, prenosi Rojters.

Osobe čije prijave za azil imaju male šanse za uspjeh, poput onih iz Indije, Tunisa ili Turske, mogu biti spriječene da uđu u EU i zadržane na granici, kao i osobe za koje se smatra da su prijetnja za bezbjednost. Procesuiranje prijava će takođe biti ubrzano.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola nazvala je dogovor “istorijskim” dodajući da mada nije savršen, on predstavlja “ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti” i “daleko je bolji za sve nas od onoga što smo imali do sada”.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, kazala je da će dogovor “obezbijediti efikasan odgovor na ovaj evropski izazov” i da će “Evropljani odlučivati o tome ko dolazi u EU i ko može da ostane, a ne krijumčari ljudi”.

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi nazvao je dogovor “velikim uspjehom” za Evropu i Italiju i dodao se zemlje na granicama EU koje su najviše izložene migraciji više neće osjećati usamljeno.

Mada su evropski zvaničnici pohvalili dogovor, grupe za zaštitu ljudskih prava kritikovale su promjene, navodeći u otvorenom pismu da će novi paket stvoriti “okrutni sistem” koji nije funkcionalan.

Iz organizacije Amnesti internešnl kazali su, kako prenosi Rojters, da će novi dogovor decenijama unazaditi zakon o azilu i dovesti do veće patnje ljudi koji traže azil budući da se radi o sistemu koji je osmišljen da oteža ljudima pristup bezbjednom okruženju.

“Dogovor će skoro sasvim sigurno izazvati da više ljudi završi u de fakto pritvoru na granicama EU, uključujući porodice sa djecom i osobe u ranjivim situacijama”, navodi Amnesti.

Jučerašnji dogovor, koji britanski “Gardijan” naziva kontroverznim, otvara put za definitivni sporazum koji bi trebalo da bude postignut prije izbora za Evropski parlament u julu naredne godine i uslijedio je nakon višegodišnjih bezuspješnih pokušaja da se reformišu zastarjela pravila azila u bloku.

Prethodni pokušaji za podjelu odgovornosti za prijem migranata propali su jer istočne članice EU nijesu željele da prime ljudi koji dolaze u Grčku, Italiju i druge države. Načelni dogovor je postignut ranije ove godine nakon što je prevaziđen otpor Mađarske i Poljske, podsjeća “Gardijan”.

Broj migranata koji dolaze u EU pao je u odnosu na 2015. godinu kada je iznosio više od milion, ali se od 2020. drži na cifri od 255000 godišnje, od čega više od polovine migranata stiže preko Mediterana u Italiju, uglavnom iz Afrike.

( N. Bogetić )