"Treba zapisati današnji datum, ovo je prirodna katastrofa"
"Krivci smo svi mi, ali u prvom redu lokalna vlast. Neće da sarađuju ni sa Vladinim, ni nevladinim sektorom, ni sa ribarima ni sa vlasnicima kućica"
Ulcinjani, ali i država Crna Gora imaju puno razloga za brigu, jer se ušćće Bojane potpuno zatvorilo. Do toga je najvjerovatnije doplo zbog slabijeg dotoka vode iz Drima, suše ali ponajprije višegodišnje nebrige nadležnih državnih organa.
Delta Bojane najvažnija je prirodna močvara na istočnom Mediteranu koja se odlikuje raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih staništa i vrsta.
Brojni apeli ribara i ekologa da se u rješavanje problema hitno uključe opštinske i državne strukture godinama nijesu dali rezultat baš kao ni upozorenja beogradskog profesora Save Petkovića da bi zatvaranje ušća moglo da ugrozi ustavni status Crne Gore i njenu međunarodnu reputaciju turističke i ekološke države.
"Prije početka razgovora moram se prekrstit. Oprostite ljudima na ovoj grešci prirode, jer ipak su ljudi krivi što se ovo dogodilo", navodi Miško Leković, zaljubljenik u Bojanu.
Ljudskom nebrigom danas je Ada postala poluostrvo. Ta prirodna katastrofa dogodila se zatvaranjem desnog ušća, na šta su ulcinjski ribari uporno upozoravali. Današnji datum ući će u istoriju uvjereni su zaljubljenici u Bojanu, koja desnom stranom danas nije oticala u more."
"Ja sam na Bojani od 1979. godine, 25 godina živim na rijeci Bojani. Treba zapisati današnji datum, ovo je prirodna katastrofa, ovo je jedan mali zemljotres za naše duše, nije se treslo tlo, ali naše duše se tresu i srca svih nas koji volimo Bojanu", priča Leković.
Ekolozi upiru prstom u Opštinu, za koju tvrde da nenamjenski troši sredstva koje im Morsko dobro uplaćuje, a to je iznos od oko pola miliona eura, na godišnjem nivou.
"Krivci smo svi mi, ali u prvom redu lokalna vlast. Neće da sarađuju ni sa Vladinim, ni nevladinim sektorom, ni sa ribarima ni sa vlasnicima kućica", ističe Dželjalj Hodžić iz NVO Zeleni korak.
A u Opštini kažu da su prošle sedmice poslali dopis Upravi za vode da preduzmu hitne mjere, ali kako saznajemo, oni nemaju novca da riješe ovaj problem.
Brigu o produbljivanju Bojane preuzeli su Morsko dobro i Opština.
"Nikad nije kasno, sjutra veče ide bager da se otvori i imaćemo Bojanu kao što je nekad bila. Nadamose da će ili sjutra popodne ili preksjutra ujutro početi radovi da se ušće otvori, a krajem sedmice ćedoći mašina-refuler, koji će da radi na otvranju račve", tvrdi Mustafa Gorana, sekretar za Komunalne djelatnosti I zaštitu životne sredine.
Sve je to moglo mnogo ranije.
"Godinama već insistiramo na produbljivanju račve, čišćenje nanosa, trupova, da bi se zahvatila jedna veća količina vode iz zajedničke Bojane" podsjeća Leković.
Ribari upozoravaju da bi zbog onoga sto se sad planira na brzinu moglo doći do još većih problema.
"To je mač sa dvije oštrice. Otvoriti račvu, otvoriti ušće, a onda počnu velike kiše, može da šteti I kućicama i svemu. Treba napraviti jedan pravi projekat", smatra ribar Ivo Knežević.
Projekat regulacije rijeke Bojane u zoni ušća urađen je još 2010. godine,ali je ostao mrtvo slovo na papiru.
Uprava za vode angažovala je tada firmu "IK Konsalting" iz Beograda , a stručni konsultant bio je poznati profesor Sava Petković, koji je upozoravao da bi zatvaranje ušća moglo ugroziti ustavni status Crne Gore i njenu međunarodnu reputaciju turističke i ekološke države.
( Suzana Ganić )