Turska godinama privlači mafije: Utočište kriminalcima iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Rusije...

U Tursku je lako ući, dobiti državljanstvo i tamo oprati pare. To je godinama privlačilo međunarodne mafije i bandite, između ostalog one iz Srbije i Crne Gore. Da li novi ministar policije može sa time da se izbori?

"Moja poštovana nacijo, danas smo uhapsili tri međunarodno tražena gangsterska bosa u Alanji i Istanbulu", objavio je Ali Jerlikaja na društvenim mrežama u utorak.

Radi se o vođama bandi belgijsko-britanskog, vijetnamskog i arapskog porijekla.

"Bez obzira koliko su te bande jake i kakve su potjernice raspisane, mi ćemo im stati na kraj!", ratoborno je najavio turski ministar unutrašnjih poslova.

Otkako je preuzeo dužnost u junu, gotovo da nije prošao dan bez hapšenja teških kriminalaca. To uključuje dilere droge, zelenaše, trgovce ljudima, prevarante i lopove – ali i šefove međunarodnih bandi koje su se posljednjih godina etablirale u Turskoj.

Prije nešto više od mjesec dana Jerlikaja je objavio da je turska policija uhapsila vođstvo globalno aktivne kriminalne grupe "Komančero". Među uhapšenima je bilo nekoliko ljudi iz Australije i Novog Zelanda koje traži Interpol.

Zašto Turska?

U posljednje vrijeme i običan čitalac novina primjećuje da nešto ne valja u Turskoj. Sve više pucnjava, ubistava, više izvještaja istraživačkih novinara.

Međutim, prije nego što je Jerlikaja preuzeo dužnost, protiv tih grupa gotovo nikada nije bilo ozbiljnih istraga niti krivičnih prijava.

Sam bivši ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu održavao je bliske veze s mafijom. Tokom njegovog mandata iz zatvora su pušteni vodeći ljudi turskog podzemlja, što je Turskoj omogućilo da se razvije u utočište međunarodnih kriminalaca, posebno iz Srbije, Albanije, Crne Gore, Azerbajdžana i Rusije.

Tu one vode i svoje ratove, što pokazuje i ubistvo Jovana Vukotića, narkobosa iz crnogorskog Škaljarskog klana. Vukotić je ubijen u Istanbulu u septembru prošle godine.

Istraga je otkrila da ga je ubila lokalna mafijaška grupa za nagradu od 1,5 miliona eura. Prema navodima policije, nalog je došao iz suparničkog Kavačkog klana.

Kavači i Škaljari, dva narko klana iz Kotora, već desetak godina vode pravi rat u Evropi. Do sada je u nekoliko zemalja u krvavim sukobima ubijeno oko 50 ljudi.

U odgovoru na upit DW, njemački Savezni zavod za borbu protiv kriminala je prošle godine naveo da je Turska već neko vrijeme etablirana kao utočište za kriminalne grupe sa Balkana.

Racije turskih vlasti otkrile su da takve grupe djeluju od Španije do Turske. Zaplijenjene fotografije i dokumenti svjedočili su o otmicama, mučenjima i ubistvima.

Blagi zakoni i zlatni pasoši

Poznavaoci prilika kažu da su u Turskoj preblagi zakoni protiv pranja novca, da vlada prečesto amnestira privredne kriminalce. Zatim, ulazak bez viza moguć je iz mnogih zemalja, takođe bogati ljudi mogu brzo postati turski građani.

Zahtjev za tursko državljanstvo može podnijeti svako ko uloži 500.000 dolara u Turskoj ili ih položi na bankovni račun na tri godine, ili ko kupi nekretninu za 400.000 dolara.

Kristin Surak s Londonske škole ekonomije i političkih nauka, koja je napisala knjigu o ovim takozvanim "zlatnim pasošima", kaže da godišnje pedesetak hiljada ljudi iz cijelog svijeta tako dobija tursko državljanstvo.

Furkan Sezer, bivši šef odjeljenja za privredni kriminal u istanbulskoj policiji, godinama prati ove procese. Kaže da mnogi kriminalci uzmu državljanstvo, a zatim imovinu unose u zemlju. Često se ne plaća ni porez.

To znači da novac, čije je porijeklo nepoznato, ulazi u legalni finansijski tok.

Ozan Bingol, stručnjak za poresko pravo, kritikuje ovu praksu. "Kriminalci inače plaćaju 15 do 20 posto vrijednosti za pranje novca", kaže on. No, turska vlada im to omogućuje besplatno. To, po njegovom mišljenju, otvara vrata kriminalcima svih vrsta.

Bingol takođe kritikuje to što policija nema dovoljno ovlašćenja u borbi protiv pranja novca. "Ako se danas neko iznenada pojavi s milion dolara, vlasti ne smiju da pitaju odakle je novac došao", kaže.

Vlasti AKP, stranke predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, tu uredbu su donijele još prije dvije decenije, čim su stupili na vlast.

Turska je na sivoj listi

Međunarodni institut za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma FAFT naveo je da Ankara mora preduzeti strože mjere protiv pranja novca.

FAFT je prije dvije godine stavio zemlju na takozvanu sivu listu. Od tada je Turska pod pod nadzorom. Do revizije te liste sledećeg juna Ankara bi htjela da bude uklonjena sa ovog neprijatnog popisa jer se ekonomija ionako nalazi u nedaćama.

Politikom niskih kamata Erdogan je gurnuo zemlju u duboku krizu. Turska lira gubi vrijednost godinama, a inflacija i dalje raste. Nedavno je godišnja stopa poskupljenja iznosila gotovo 61 odsto. Erdoganovo miješanje u monetarnu politiku i pravosuđe uplašilo je strane investitore.

A državi upravo investicije trebaju. Novi ministar finansija Mehmet Šimšek, koji je preuzeo dužnost nakon izbora u maju, pokušava da privuče strane investitore. Često putuje u inostranstvo, pokušava da prikupi svježi novac i stekne povjerenje.

Ali da bi se ono vratilo, ulogu će do kraja morati da odigra i ministar unutrašnjih poslova Jerlikaja borbom protiv organizovanog kriminala.

( Deutsche Welle )