Šta za pregovore sa EU znači popunjavanje dijela pozicija u pravosuđu: Zalet za teške poslove

Popunjavanjem ključnih pozicija u pravosuđu Crna Gora šalje Evropskoj uniji (EU) važnu poruku, ali za napredak u pregovorima o članstvu u toj zajednici to nije dovoljno, već su neophodni konkretni rezultati u poglavljima o vladavini prava.

To su poručili sagovornici “Vijesti”, analizirajući kako će prekjučerašnji izbor tri člana Sudskog savjeta uticati na pregovore Crne Gore sa EU.

Izbor članova Savjeta, sudija Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca (VDT) i predsjednika Vrhovnog suda među ključnim su zahtjevima EU, a većinu njih država je ispunila.

Odluku parlamenta o članovima Sudskog savjeta pozdravili su najviši zvaničnici Crne Gore i EU, ističući da je tako napravljen značajan korak ka zatvaranju ključnih pregovaračkih poglavlja - 23 i 24 (pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost).

Pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, kazala je “Vijestima” da sama imenovanja, koja uključuju i izbor VDT-a u punom mandatu i predsjednika Vrhovnog suda, nisu dovoljna da Crna Gora napreduje u pregovorima, tako što bi dobila završna mjerila za poglavlje 23.

“Potrebno je da ispuni i druga privremena mjerila, kao što su primjena preporuka Venecijanske komisije i GRECO-a (Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije), proaktivno procesuiranje ratnih zločina, unapređenje reforme pravosuđa jačanjem odgovornosti, jačanje nezavisnosti i djelovanja Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), rješavanje slučajeva napada na novinare...”, istakla je ona.

Gorjanc Prelević navodi da je izbor tri člana Sudskog savjeta važan pokazatelj da aktuelni saziv Skupštine može da ispunjava obaveze i obezbjeđuje kontinuitet rada državnih organa. Dodaje, međutim, da smatra da je trebalo je da bude dijaloga vlasti i opozicije o kandidatima, u opštem interesu kvalitetnog rada Savjeta.

“Ali dijalog je trebalo da se odvija u nadležnom odboru - i to javno, a ne zakulisno oko razmjene usluga i interesa koji nemaju veze sa Sudskim savjetom, kao što je ranije bio slučaj. Novi članovi moraju da imaju u vidu greške prethodnika, i očekujem da postupaju sa mnogo izraženijim osjećajem odgovornosti prema javnoj funkciji i javnosti, transparentno, nepristrasno i u skladu sa zakonom”, podvlači sagovornica.

Skupština je u Sudski savjet izabrala Fikreta Kurgaša, Miodraga Iličkovića i Dražena Medojevića, čime je trima dosadašnjim članovima tog pravosudnog tijela okončan mandat, u kom su neustavno bili skoro pet i po godina, a ukupno preko devet.

Dok iz parlamentarne većine i Vlade tvrde da je izbor trojice pravnika važan korak za reformu i jačanje pravosuđa, ali i EU integracije, dio opozicije zamjera im što nije bilo dijaloga o kandidatima, iako su podržali neke.

Vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, rekao je da su opoziciji isporučena “već dogovorena rješenja”, i da se to vlasti može vratiti kao bumerang.

Članovi Sudskog savjeta izabrani su mjesec nakon kompletiranja sastava Ustavnog suda, pa je sada preostao izbor VDT-a i predsjednika Vrhovnog suda.

Za VDT-a prekjuče nije bilo potrebne podrške (glasova 54 poslanika) u parlamentu, pa će se na novo glasanje čekati najmanje mjesec. Kad je riječ o čelniku Vrhovnog suda, on njemu bi Sudski savjet trebalo da odlučuje početkom sljedeće sedmice.

Ana Nenezić iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, ocjenjuje da je izbor članova Sudskog savjeta važan signal ka EU i neophodan preduslov za ponovno pokretanje procesa integracija.

Ona je “Vijestima” kazala da to što su novoizabrani članovi dobili više glasova nego što im je bilo potrebno za stupanje na pozicije, pokazuje da postoji visok stepen saglasnosti poslanika o kvalitetu tih članova. Za Kurgaša je glasalo 77 poslanika, Iličkovića su podržala 63, a Medojevića 56.

“Ovaj proces, zajedno s izborom VDT-a, ključan je za deblokadu i revitalizaciju pravosudnog sistema, koji je dugo bio u stagnaciji. Bez ovih koraka, teško je očekivati napredak u oblastima pravde i vladavine prava, koji su ključni za proces integracije u EU”, istakla je Nenezić.

Međutim, sagovornica napominje da osim toga postoji “niz preostalih i ništa manje važnih mjera” koje Crna Gora treba da realizuje u okviru poglavlja 23. Te mjere, objašnjava, obuhvataju širok spektar aktivnosti - od jačanja kapaciteta pravosudnih organa do unapređenja mehanizama za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Tek kad ispunimo sve navedene preduslove, Crna Gora može dobiti završna mjerila za ovo poglavlje i odblokirati proces”, poručuje Nenezić.

U ključnim poglavljima, 23 i 24, koja moraju biti zatvorena prva da bi se ostala mogla zatvarati, Crna Gora treba da ispuni 83 prelazna mjerila, koja joj je EU poslala prije deceniju. Kako je nedavno objasnila građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, trećina tih mjerila nije ispunjena ili je djelimično ispunjena.

Mjerila se, kako je navela, odnose na usklađivanje zakona s evropskim i međunarodnim standardima, okončanje procesa racionalizacije pravosudne mreže, donošenje nacionalne strategije za borbu protiv korupcije...

Ako Crna Gora ispuni privremena mjerila, EU će dati preporuku da se dobiju završna, što bi vodilo državu ka zatvaranju poglavlja. Brisel očekuje da Crna Gora u narednih šest mjeseci pokaže da je spremna za zatvaranje poglavlja.

U nedavno objavljenom izvještaju Evropke komisije, ocijenjeno je da Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, a da je korupcija, uključujući i visoku, i dalje zabrinjavajuća i da preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture.

Iako su pohvaljeni rezultati Specijalnog državnog tužilaštva, u dokumentu je poručeno da Crna Gora treba da pokaže rigorozan i nedvosmislen odgovor pravosuđa na kriminal.

Crna Gora pregovora sa EU od juna 2012. godine, i od tada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, ukupno 33, a privremeno zatvorila samo tri.

Oni kojima je produžen mandat izvršili najmanje jedno krivično djelo

Govoreći o neustavnom mandatu dijela dosadašnjih članova Sudskog savjeta, Gorjanc Prelević kaže da ne smatra da je posebno zabrinjavajuće produžiti mandat u situaciji kad nema adekvatnih kandidata, ali da je jasno da to nije bio slučaj.

Podsjeća da je za pet godina saslušan čak 51 kandidat, pored ostalih i sudija Evropskog suda za ljudska prava (Nebojša Vučinić), i da su se među njima mogle probrati tri “adekvatne osobe”. Međutim, radilo se, prema njenim riječima, o nečem drugom.

“O nedostatku odgovornosti poslanika za opšti interes rada Sudskog savjeta i pravosuđa - izbor tih članova, kao i sudija Ustavnog suda, doživljavao se kao prilika za političku ucjenu i trgovinu, za zadovoljavanje partijskog umjesto opšteg interesa. Taj stepen neodgovornosti naravno da nije preporuka za članstvo u EU, koje podrazumijeva da država može da redovno obezbijedi djelovanje svojih organa, i to izborom adekvatnih stručnjaka i za tijela EU, a kamoli sopstvena”, naglašava Gorajnc Prelević.

Sagovornica ocjenjuje da stvar možda i ne bi bila tako strašna da članovi Sudskog savjeta kojima je, poslaničkim opstrukcijama, omogućeno da funkciju u tom tijelu vrše preko devet godina, nisu “veoma sporno postupali na toj dužnosti” i po mišljenju HRA izvršili najmanje jedno krivično djelo - falsifikovanja ocjena na intervjuu kandidata za sudije, kad su ocijenili devet osoba kojima nisu postavili nijedno pitanje.

“Izabrali su Vesnu Medenicu na neustavni treći mandat, sedam predsjednika osnovnih sudova birali su na treći, peti, šesti i osmi mandat, uprkos zakonskom ograničenju od dva mandata. EK ih je kritikovala zbog neobrazloženih odluka svake godine od 2015. naovamo. Loše je to što kritičnu masu poslanika i poslanica u ranijim sazivima Skupštine sve to nije zanimalo dovoljno da odluče da te ljude zamijene”, konstatuje Gorjanc Prelević.

Tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u neustavnom mandatu su bili Vesna Simović Zvicer, Dobrica Šljivančanin i Loro Markić.

( Nikola Dragaš )