Izgraditi prvo specijalizovano skloništa za žrtve dječijih ugovorenih brakova

"Država treba da obezbijedi podršku ženskim romskim i egipćanskim aktivistkinjama kako bi se preventivno djelovalo u suzbijanju nasilja u porodici i dječijih ugovorenih brakova"

2044 pregleda0 komentar(a)
Knežević i Delija, Foto: PR Centar

Država treba da izdvoji sredstva za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijih ugovorenih brakova, da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena, kao i da olakša procedure za dobijanje ličnih dokumenata.

To je saopšteno na pres konferenciji, koju je organizovao Centar za romske inicijative u partnerstvu sa Centrom za istraživačko novinarstvo, a povodom predstavljanja rezultata dvogodišnjeg projekta „RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava“, koji je finansirala Evropska unija, a kofinanisralo Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija.

Psihološkinja Centra za romske inicijative i projekt asistentkinja, Jovana Knežević, kazala je da su kroz projekat obuhvaćene 283 osobe, od čega 40 predstavnika relevantnih institucija i 243 predstavnika Roma i Egipćana.

"40 predstavnika relevantnih institucija prošlo je akreditovanu obuku Program osnovne obuke stručnih radnika, stručnih saradnika i članova i članica multidisciplinarnih timova za prevenciju i suzbijanje dječijih ugovorenih brakova. Učesnici su bliže upoznati sa problematikom dječijih ugovorenih brakova, načinima egzistencije kada je u pitanju romska i egipćanska zajednica”, saopštila je Knežević.

Učesnici su naveli da je obuka puna praktičnih primjera što je, kako je rekla, pomoglo da steknu uvid u realno stanje u praksi i lakše prepoznaju rizike za sklapanje dječijeg ugovorenog braka.

Dodala je da je 40 predstavnika institucija, nakon završene obuke, steklo uslove za dodjelu sertifikata koje izdaje Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu.

"153 pripadnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, od čega 94 žene i 59 muškaraca imali su priliku da sa predstavnicima relevantnih institucija, a u sklopu šest radionica, razgovaraju o posljedicama dječijeg ugovorenog braka, nasilju u porodici, rizicima prosjačenja, stambenim pitanjima, materijalnim davanjima i načinima sankcionisanja pomenutih problema”, rekla je Knežević.

Istakla je da je 90 predstavnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, kroz šest radionica i tokom promocije tri video zapisa, shvatilo važnost zapošljavanja, prijavljivanja dječijih ugovorenih brakova i nasilja u porodici.

“Tokom implementacije projekta, od 2022. godine do danas, organizacija je identifikovala i prema nadležnima procesuirala 19 slučajeva dječijeg uovorenog braka i pružila više od 70 usluga u svojstvu povjerljivog lica, dok je ove godine identifikovano devet slučajeva dječijeg ugovorenog braka, tri slučaja prosjačenja, tri slučaja navođenja na prostituciju i seksualnu ekspoataciju od kojih je jedan dječak”, rekla je Knežević.

Dodala je da su za vrijeme trajanja projekta identifikovana 22 slučaja nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i pruženo više od 60 različitih usluga.

"Romi i Egipćani, nakon što su izbjegli sa Kosova još davne 1999. godine suočavaju se sa administrativnim procedurama koje otežavaju, ili onemogućavaju rješavanje njihovog statusa u svojstvu stranaca ili regulisanje pitanja državljanstva”, pojasnila je Knežević.

Prema njenim riječima odredbama Zakona o strancima, pripadnici romske i egipćanske zajednice su kao stranci obavezni da posjeduju novčana sredstva u iznosu od najmanje 10 eura po osobi za svaki dan zahtjevanog boravka, odnosno 3.600 eura godišnje.

“Značajan problem je i taj što veliki broj pripadnika romske i egipćanske zajednice ne ostvaruje skoro nikakvu zdravstvenu zaštitu, ili to čini u privatnim zdravstvenim ustanovama, kada ima novac. I dalje je veliki broj nezaposlenih lica. Stambene jedinice u kojima žive pripadnici RE zajednice su u veoma lošem stanju, a djeca su u stalnom riziku od saobraćajnih nesreća, zbog nepostojanja usporivača brzine”, navela je Knežević.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative i koordinatorka projekta Fana Delija, rekla je da, kada je u pitanju procesuiranje slučajeva dječijeg ugovorenig braka, zajednica smatra da je potrebno obostrano kažnjavati roditelje, kao i članove starog vijeća.

"Država treba da obezbijedi podršku ženskim romskim i egipćanskim aktivistkinjama kako bi se preventivno djelovalo u suzbijanju nasilja u porodici i dječijih ugovorenih brakova. Ono što smatramo da je veoma značajno je da država isplanira sredstva za narednu godinu u iznosu od 180 hiljada eura za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijeg ugovorenog braka, kako bi omogućili da romske i egipćanske djevojčice znaju da ih država štiti i da nisu zaboravljene”, poručila je Delija.

Smatra da država treba da omogući jednostavan pristup kada su u pitanju lična dokumenta, kao i da se jača saradnja sa zemljama porijekla.

"Neophodno je da država oslobodi pripadnike/ce zajednice od troškova koji su neophodni za prikupljanje dokumentacije. Takođe, potrebno je informisati širu zajednicu na koji način omogućiti da medijatori budu spona između lica koja ne posjeduju dokumenta i institucija, kako bi se što brže i adekvatnije regulisao pravni status”, rekla je Delija.

Smatra da Vlada treba da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena i bez mogućnosti sticanja kvalifikacija.

“Treba edukovati zdravstvene službenike u dijelu senziblizacije prilikom pružanja zdravstvene zaštite pripadnicama i pripadnicima romske i egipćanske zajednice. Neophodno je da se izdaju privremene zdravstvene legitimacije, koje bi omogućile romskoj i egipćanskoj populaciji da imaju jednak pristup kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Nažalost, ove godine smo imali dva smrtna ishoda, samo zato što osobe nisu imale zdravstvenu zaštitu”, rekla je Delija.

Poručila je i da je potrebno urediti infrastrukturu romskih nasilja, posebno kada je riječ o osvjetljenju, kanalizaciji, struju, legalizaciji objekata, stajalištima za autobuse.