Djeca ‘90-ih o zločinu u Štrpcima

Ime. Ime. Ime. Odzvanja pozorišnom scenom i ostaje kao eho u memoriji. Opominje da nikada ne zaboravimo taj 27. februar. Dan kada je nečije ime značilo kartu u jednom smjeru. Poslije ove predstave definitivno nismo isti...

Tim riječima je umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) Vesna Vujošević Labović najavila posljednju pozorišnu premijeru tog teatra u 2023. godini. Predstava “671 LOV” autorke Hane Rastoder biće izvedena večeras, na sceni Studio u 20 časova.

“Predstava je inspirisana zločinom u Štrpcima počinjenom 27. februara 1993. godine, odnosno otmicom dvadeset putnika civila iz voza 671, poznatijeg pod imenom ‘Lovćen’. Pratimo dramu porodice traumatizovane gubitkom člana porodice, tj. reperkusije društvene krize na jednu od njegovih tvorbenih jedinica - porodicu. Porodica se preko noći našla bez društvenog oslonca, u mraku bez odgovora na pitanja o sudbini njihovih otetih, usred cijepanja njihove domovine, Jugoslavije”, najavljeno je ranije u opisu predstave.

Ova predstava ujedno je i završni ispit master studija pozorišne režije koju Rastoder pohađa na Fakultetu dramskih umjetnosti u klasi redovne profesorice Radmile Vojvodić. Ona potpisuje adaptaciju i režiju, a u predstavi igraju: Dejan Ivanić, Tihana Ćulafić, Milica Šćepanović, Jovana Brnović, Ognjen Sekulić, Kristijan Blečić.

“Autorka teksta i rediteljka nas direktno uvodi u prostor zbivanja. Naizgled svakodnevne situacije se pretapaju u potpuno nemoguće za shvatiti. I naizgled obično putovanje vozom vodi do pitanja smisla, suočavanja sa bolom i traženja izlaza. Simbolično, nova generacija traži način da progovori taj užas. Predstava donosi suočavanje sa bolom, osudom, molitvom, prihvatanjem i podsjeća nas, jer ne smijemo da zaboravimo. Podsjeća nas i pozorište prihvata da bude prostor preobražaja i promjene. Prostor koji nije samo scenski, već se širi na cijelu našu zemlju. Na svaki grad i svaku porodicu koja ima svoje putnike. Jer, oni su bili samo putnici u vozu - naši sugrađani, komšije, prijatelji”, kazala je Vujošević Labović na jučerašnjoj konferenciji za medije.

Ona je čestitala timu koji je radio na predstavi “671 Lov” na hrabrosti, strpljenju, snazi da se suoče sa svim emotivnim izazovima u ovom procesu. Scena Studio je, poručila je ona, dobila dragocjenu priču koja repertoar CNP-a čini bogatijim za još jedan autentičan i potresan domaći tekst.

Rastoder je iskazala zahvalnost bivšem direktoru nacionalnog teatra Marku Baćoviću, koji je prvi podržao projekat i predstavu.

“Hvala što ste i vi imali razumijevanja i strpljenja za mene, što ste prihvatili da se ovdje, u CNP-u, na maloj sceni radi jedan ovakav tekst, tekst jedne studentkinje... Hvala i timu na strpljenju koje je imao za mene i moje (ne)iskustvo”, kazala je rediteljka.

Za glumicu Milicu Šćepanović i na konferenciji za medije bilo je nelagodno “zbog cijelog procesa i svega”, objasnila je.

“Mislim da se zbog ovakvih projekata i bavim ovim poslom. Mislim da je naš cilj da govorimo i da sa ove scene treba da dolaze neki odgovori i da se postavljaju neka važna pitanja. Treba napomenuti da je ovo jako hrabro i treba pohvaliti Haninu i hrabrost cijelog tima, kao i hrabrost pozorišta da pruži priliku mladim ljudima da kažu svoj stav o ovakvoj temi. Moja generacija je nusproizvod ovih zločina i mi smo djeca devedesetih, ponikli i rođeni u to vrijeme i tek sada osjećamo posljedice”, konstatovala je Šćepanović.

Glumica je mladoj rediteljki uputila riječi hvale i ohrabrujući je da nastavi putem kojim je u umjetnosti i krenula. Glumica Jovana Brnović istakla je da je od svega najznačajnije što je Hana Rastoder napisala ovaj dramski tekst.

“Mislim da je time već dovoljno uradila, a samim tim da mi tu priču postavljamo na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta je još veća stvar. Milica je pomenula te devedesete, ja nisam dijete devedesetih, ali sam stigla do toga da sad u 2023. igram u predstavi koja se tiče tih zločina, tako da neposredno sve to jako utiče i na moj razvoj i na ono čime se bavim”, rekla je Brnović.

Brnović je naglasila da je ona, pored svih društveno-političkih tema koje tekst pokreće, pokušavala da osvijesti šta ona i njene kolege mogu da urade “za te žrtve i za žrtve naše države u jednom smislu pomena koji će se desiti na ovoj sceni”.

Ivanka Vana Prelević je uradila scenografiju i vajarske radove, kostimografkinja je Mia Đurović, kompozitor Enes Tahirović, asistentkinja rediteljke je Nataša Milićević, izvršni producent Danilo Milatović, inspicijent Slobodan Vujadinović, a suflerke su Mirjana Pejović i Gorica Šuškavčević.

( Jelena Kontić )