Počela naplata kredita zaboravljenih 2005.

Počela je naplata kredita koje je Zavod za zapošljavanje dijelio za samozapošljavanje nezaposlenih od 1999. do 2005. godine, a koji nisu do sada vraćeni, kazao je vršilac dužnosti direktora Zavoda Gzim Hajdinaga na konferenciji za medije.

Poslovne banke su u ime Zavoda krajem oktobra počeli da šalju opomene pred prinudnu naplatu za više od hiljadu korisnika ovih kredita vrijednih oko 12 miliona eura. Kao što su “Vijesti” ranije pisale ovi krediti su dijeljeni još od 1999. godine za samozapošljavanje, a nikada nisu vraćeni, niti su prethodne uprave te institucije pokretale to pitanje.

Hajdinaga je juče kazao da je novi Odbor direktora Zavoda na predlog predsjednika Dejana Vojvodića pokrenuo to pitanje i da je od banaka zatraženo da krenu u naplatu tih kredita.

“Naplata je počela i zasada smo zadovoljni saradnjom sa bankama”, kazao je Hajdinaga.

Proceduru opomene i prinudne naplate u ime Zavoda pokreću banke koje su u periodima izdavanja kredita imale ugovor sa Zavodom o takozvanim komisionim poslovima i kojima je tada unaprijed plaćeno da u ime Zavoda prate i naplaćuju ove kredite.

Prema programu kreditiranja samozapošljavanja iz 1999. i iz 2005. godine ukupno je za te namjene preko Zavoda i komisionih banaka utrošeno 48 miliona eura državnog novca. Ti povoljni krediti davani su sa simboličnim kamatama, tako da je ukupan iznos za vraćanje bio 54 miliona eura. Od tog iznosa nikada nije vraćeno 12 miliona eura ili oko 22 odsto ukupno odobrenih kreditnih sredstava.

Dobitnici tih povoljnih kredita trebalo je da na Zavod prenesu fiducijom-zalogom, pravo na neku nekretninu veće vrijednosti od izdatog kredita. Međutim, naplata nikada nije pokretana ni od rukovodstva Zavoda ni komisionih banaka.

Vojvodić je ranije “Vijestima” kazao da ovi problemi ranijih godina nijesu rješavani na zadovoljavajući način već su gurani ispod tepiha, i prećutno je prolongirana naplata višemilionskog duga.

On je tada naveo da imaju slučajeva gdje su isplaćeni krediti za samozapošljavanje u iznosu od 15.000 eura, a da korisnici nisu vratili ni sto eura od 2005. godine. Ukazuje i na mogućnost da su ti krediti korišćeni za političke, odnosno stranačke potrebe.

“Prekida se praksa lažnih obećanja da će krediti biti oprošteni ili anulirani, a za uzvrat davanja političkih glasova. Ovih dana imamo razne prigovore od strane građana da im je ‘obećano’ od nekih političkih subjekata da su krediti otpisani, anulirani i da iste neće vraćati”, kazao je Vojvodić.

Na evidenciji Zavoda sada se nalazi 40.012 nezaposlenih, što je za oko 6.000 manje nego na kraju prošle godine. Stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 14 odsto i za 2,8 procentna poena je niža nego lani.

Pozitivni trendovi na tržištu rada, kako je ocijenio Hajdinaga, rezultat su pojačanih privrednih aktivnosti u državi, ali i aktivnosti koje je sprovodio Zavod.

“Aktivacijom svih kapaciteta nastojali smo ublažiti trend zapošljavanja strane radne snage i uticati na što veće zapošljavanje domaće. Zavod je tokom prethodnih 12 mjeseci obavio 52,5 hiljada posredovanja za gotovo 30 hiljada nezaposlenih. Budući da je u čitavoj 2022. godini izvršeno svega 6.000 posredovanja za oko 4.000 lica, matematika je jasna - u ovoj godini je broj posredovanja skoro devet puta veći, a posredovalo se za sedam puta više lica što su rezultati višestruko bolji nego više godina unazad”, kazao je Hajdinaga.

Hitno zakonom ograničiti subvencije za osobe sa invaliditetom

U budžetu za narednu godinu predviđena je suma od 20 miliona eura za subvenciju zarada lica sa invaliditetom, i pored sumnji da se ova humana ideja zloupotrebljava, jer u nekim opštinama drstično raste broj osoba sa invaliditetom kao i iznosi bruto zarada na koje su prijavljeni što povećava rashode države

Za isplatu ovih subvencije ove godine je bilo predviđeno 14 miliona eura, ali je zbog povećanja broja zahtjeva kao i rasta plata na koje se osobe sa invaliditetom prijavljuju ukupna do sada isplaćena suma prešla 21 milion.

Hajdinaga je juče ukazao da je tokom 2023. broj zahtjeva za ostvarivanje prava na subvenciji zarada lica sa invaliditetom - gotovo dupliran.

“U ovoj godini podnijeto je 2.080 zahtjeva za ostvarivanje prava na subvenciju zarada lica sa invaliditetom, dok je tokom prošle godine Savjet Fonda odobrio 1.192 zahtjeva. Od ovog broja, 1.260 zahtjeva se odnosi na nove zahtjeve, što predstavlja 40% više zahtjeva nego lani. I u 2024. godini očekujemo tendenciju rasta interesovanja poslodavaca za subvenciju zarada lica sa invaliditetom”, saopštio je Hajdinaga.

Kao što su “Vijesti” ranije pisale, postoje osobe sa invaliditetom koje su prijvljene sa zaradama od osam hiljada eura, od čega od države dobiju 75 osto ili šest hiljada, jer ne postoji zakonski limit.

“Vijesti” su pitale i da li će biti izmijenjen zakon kako bi se ograničio iznos subvencije za zaradu osoba sa invaliditetom.

Načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom Denis Martinović, kazao je da oni već nekoliko godina predlažu izmjenu zakona i da je sada potrebna po hitnom postupku.

“Ne bih rekao da su u pitanju zloupotrebe, dok se ne dokažu, već da samo koriste zakonsku mogućnost. Zakon ne ograničava visinu bruto zarade koja se može prijaviti za osobu sa invaliditetom a time i iznos subvencije zarade koja se dobija iz Fonda. Predlažemo izmjene zakona kojim bi se ograničio iznos subvencije, na resornom Ministarstvu i Vladi je da to razmotre i predlože Skupštini”, kazao je Martinović.

( Goran Kapor )