Plate za prosvjetu ne mogu iz budžetske rezerve

Predstavnici Vlade i poslanici vladajuće koalicije odbili su juče na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predlog da se povećanje zarada zaposlenih u prosvjeti za 10 odsto obezbijedi tako što bi se potrebnih 18 miliona eura pronašlo smanjenjem troškova za Sekretarijat Vlade i iz budžetske rezerve.

To je bio predlog poslanika GP URA, kojeg su podržali iz Bošnjačke strane i Socijaldemokrata, dok su uzdržani ili protiv bili iz svih vladajućih partija. Poslanici opozicionog DPS-a nisu prisustvovali sjednici. O amandmanu će se glasati i na plenumu, a ako poslanici i tada budu imali iste stavove za povećanje zarada prosvjetarima neće biti novca u budžetu za narednu godinu.

Poslanik URA Miloš Konatar kazao je da ovo pokazuje kakav je početak rada nove Vlade jer ne poštuje obaveze iz potpisanog Granskog kolektivnog ugovora. On je naveo da se na ovaj način politizuje Ministarstvo finansija i budžet.

“Na nesistemski način se povećavaju penzije samo za jednu grupu penzionera, koja se nalazi u predizbornom pragramu Evrope sad, dok za ostale nema novca. Kako su se našle pare za povećanje minimalne penzije tako su se morale pronaći i za povećanje plata prosvjetarim. Mi smo predložili rješenje”, kazao je Konatar.

Predstavnik Ministarstva finansija Bojan Paunović kazao je da se novac iz budžetske rezerve ne može koristiti za povećanje zarada, jer bi se umanjila ta rezerva što bi ugrozilo budžet.

“Nemojte kao trošak za rast zarada posmatrati samo neto trošak. Ukoliko bi povećali zarade u prosvjeti, državnoj upravi i pravosuđu, došlo bi do značajnog statističkog rasta prosječne zarade sa kojom se usklađuju penzije i socijalna davanja. Zbog toga bi dodatno za povećanje penzija trebalo 30 do 40 miliona eura”, kazao je Paunović.

Ministar finansija Novica Vuković je ranije kazao da bi za traženo povećanje zarada u prosvjeti i državnoj upravi ukupno trebalo 70 miliona eura, i da se taj novac u budžetu ne bi mogao obezbijediti bez novog zaduženja države.

Predsjednik odbora i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković kazao je da će oni podržati amandman jer smatraju da je opravdano povećati zarade zaposlenih u prosvjeti, a i dodatno jer je to obaveza iz Granskog kolektivnog ugovora.

Poslanik Bogdan Božović predao je amandman kojim bi se u kapitalni budžet uvrstio trošak od 20 hiljada eura za spomenik Marku Miljanovu u Beranama. Paunović je kazao da je ministarstvo protiv predloga jer nisu ostvarene pretpostavke, kao i da ova investicija i ne može biti u kapitalnom budžetu jer se slični projekti finansiraju iz budžeta Ministarstva kulture.

Poslanik Ilir Čapuni iz Albanske alijanse tražio je da se u kapitalni budžet uvrste projekti sigurnosti plovidbe Bojanom, rekonstrukcija porodilišta u Ulcinju i vrtića u Vladimiru, kao i više novca za podršku Parku prirode Solana. Paunović je kazao da se ti projekti finansiraju kroz programe resornih ministarstava ako ih oni smatraju prioritetima.

Po 200 hiljada za sinagogu i muzej islamske kulture i umjetnosti

Vlada je prihvatila amandman Slavena Radunovića (Nova) da se u budžet uvrsti pomoć Jevrejskoj zajednici od 200 hiljada eura za izgradnju sinagoge u Podgorici.

On je kazao da je Jevrejska zajednica već kupila plac u Podgorici, na Pobrežju u Ulici Radosava Burića, za te namjene i da bi država, kao što je pomagala ostalim vjerama, treba da obezbijedi početni iznos. Naveo je da će se u nastavak izgradnje uključiti članovi jevrejske zajednice širom svjeta.

Prihvaćen je i predlog poslanika Bošnjačke stranke Admira Adrovića da se sa 200 hiljada eura pomogne Islamskoj zajednici za kupovinu prostora za formiranje Muzeja islamske kulture i umjetnosti u Podgorici. On je prvo tražio 500 hiljada, kada mu je saopšteno da je granica za odobravanje takve pomoći 200 hiljada, kazao je da će pokušati da preostali dio novca obezbijede donacijama.

Biraće novi Savjet EKIP-a

Odbor za ekonomiju prihvatio je i predlog izmjena Zakona o elektronskim komunikacijama, kojim se između ostalog predviđa da Savjetu Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) stupanjem na snagu izmjena prestaje mandat.

U roku od 30 dana bi trebao da bude izabran novi Savjet, koji bi kasnije u roku od 30 dana birao i direktora ove Agencije. Izmjene zakona predviđaju i više tehničkih promjena, kao i povećanje koeficijenata.

( Goran Kapor )