Protest "Za sve civilne žrtve rata" ispred Skupštine: "Svaka selektivna pravda je nepravedna"

Protest pod nazivom "Za sve civilne žrtve rata" održan je danas u Podgorici, ispred zgrade Skupštine.

Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje "Štrpci - Protiv zaborava” juče su poručili "snažno protestuju" protiv najnovijih amandmana na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koje su podnijeli poslanici Slaven Radunović (NSD) i Momčilo Leković (Demokrate).

Okupljeni nose transparente: "Zašto naša bol ne vrijedi", "Ne dijelite žrtve na naš račun", "Đe će vam duša", "Ne trgujte žrtvama", "Budite ljudi, a ne samo političari", "Rat sa NATO nije bio jedini rat"...

"Svaka selektivna pravda je nepravedna i to treba da znaju ovi ljudi i da ne gaze po neznanim grobovima da ne gaze po još nesahranjenim dušama. Izdvajanje civilne žrtve po etničkoj vjerskoj ili nacionalnoj pripadnosti je nepravda, grijeh i bruka za ovo društvo", kazao je Mirsad Rastoder, predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća.

Pozvao je poslanike da se "izdignu iz političko-interesnih sfera" i pravedno odluče da se oda poštovanje svim civilnim žrtvama.

Naglasio je da "ovdje nije bitna toliko materijalna nadoknada", već da je potrebno spoznati da je pravo osnov za izgradnju prosperitetnog društva i "EU integracije u koje se zaklinju".

"U ime Bošnjackog vijeća tražio bih pravdu za stradale u ratovima devedesetih. Apelujem da ne čine novi grijeh, novu veliku uvredu i prema bošnjačkom narodu i prema svim ljudima u Crnoj Gori koji znaju šta je pravda i šta je moralno i šta je ljudski", poručio je Rastoder.

Prisutnima se obratio i Alen Bajrović, sin Osmana Bajrovića, jednog od stradalih.

"Policija u Herceg Novom je iz naše kući zarobila i odvela moga oca u zaborav, moj otac je ubijen od crnogorske puške. Postavio bih pitanje poslanicima i premijeru da li su sve civilne žrtve jednake ili su one koje je NATO ubio drugačije od onih koje je ubila država Crna Gora", rekao je Bajrović.

Predstavnik porodica otetih i stradalih iz voza u Štrpcima Demir Ličina je poručio da ni žrtve ni građane ne treba dijeliti po vjeri i naciji.

"Mi smo doživjeli najteže gubitke, izgubili smo brutalno nepotrebno članove familije koje nam niko ne može vratiti", dodao je Ličina.

On je rekao da političarima iz poštovanja prema stradalima neće poručiti ništa, jer, kako kaže, misli da su dovoljno kazali.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Damir Gutić rekao je da je zakon trebalo da se uredi na način da svi koji su oštećeni budu uključeni u zakon. "Tako da uključimo ljude u Štrpcima, Bukovici, Herceg Novom..."

"Uložili smo amandman i na taj način ne diskiminišemo nikog, ne na način da se bilo koja grupa isključuje", kazao je Gutić.

Amandmanima se, kako se ocjenjuje u jučerašnjem saopštenju, još više sužava institut civilne žrtve rata, "koji su prethodno poslanici NSD i DNP u Predlogu zakona već predložili na diskriminatoran način".

"NSD i Demokrate sad predlažu da se civilnim žrtvama rata smatraju samo crnogorski državljani koji su poginuli, umrli ili nestali usled oružanih sukoba na teritoriji Crne Gore, a što i dalje kao korisnike prava iz zakona isključuje članove porodice putnika iz Crne Gore koji su oteti iz voza u Štrpcima i ubijeni na teritoriji BiH, kao i porodice otetih i nestalih ljudi iz Crne Gore na Kosovu, iako svi žive u Crnoj Gori i državljani su Crne Gore. Ovakav pristup, koji civilnim žrtvama rata smatra samo žrtve NATO intervencije, a isključuje sve druge crnogorske državljane stradale na teritoriji bivše zajedničke države, suprotan je ljudskim pravima i svim moralnim principima", naveli su juče.

Smatraju da je predlog NSD-a i Demokrata "čak dodatno restriktivan": "Uvodi i uslov prethodnog izdržavanja članova porodice od strane civilne žrtve rata, a što kao korisnike prava isključuje roditelje stradale djece, pa tako čak i pojedine članove porodica žrtava NATO bombardovanja! Predloženim amandmanima porodice stradale desetogodišnje Julije Brudar i trinaestogodišnjih Olivere Maksimović i Miroslava Kneževića ne bi mogle da ostvare pravo na socijalnu podršku jer ih stradala djeca nijesu izdržavala".

Rekli su juče da se postavlja pitanje zašto se zakon propisuje samo za pojedince i zašto se iz njegove primjene "isključuju svi oni koji zaslužuju priznanje statusa civilne žrtve rata". "Pozivamo sve građane i građanke da sjutra u 10 do 10 h ispred Skupštine Crne Gore izraze svoj protest protiv ovakvih zakonskih predloga i pošalju poruku da porodice SVIH civilnih žrtava rata zaslužuju prava na socijalnu podršku i da niko ne bi smio da ih dijeli", zaključuje se u jučerašnjem saopštenju koje potpisuju Akcija za ljudska prava, Udruženje Štrpci - Protiv zaborava i Bošnjačko vijeće.

( Jovan Mrdak )