Sagovornici "Vijesti" o odnosu premijera i parlamenta: Šta su obaveze, a šta samovolja

Predsjednik Vlade ima obavezu da poslanicima odgovara na sva pitanja i ne smije ih sabotirati u obavljanju njihove nadzorne funkcije, s obzirom na to da izvršnu vlast bira i kontroliše parlament.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti” odgovarajući na pitanja da li predsjednik Vlade Milojko Spajić shvata svoju i ulogu Skupštine na pravi način, nakon što je prvobitno odbio da prisustvuje jučerašnjem premijerskom satu, a zatim se predomislio i došao da odgovara na pitanja poslanika.

Sagovornici poručuju da svi na javnoj sceni znaju da državom treba da se upravlja u skladu sa Ustavom, zakonima i procedurama, ali da se ciljano od politike “pravi rijaliti”.

Spajić je navodno u srijedu obavijestio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da neće doći na premijerski sat. Mandić je na sjednici kolegijuma šefova poslaničkih klubova, održanoj tog dana uveče, pozvao premijera tako da ga mogu čuti svi u prostoriji. Spajić je, kako su “Vijestima” kazali pojedini učesnici kolegijuma, rekao da neće doći na premijerski sat i optužio poslanike da opstruiraju usvajanje budžeta velikim brojem amandmana. Odluku je u međuvremenu promijenio i juče se pojavio u Skupštini.

Spajić je nakon premijerskog sata novinarima potvrdio da su u srijedu veče na kolegijumu imali “malo žustriju raspravu”.

“To je nekako nama u Crnoj Gori svojstveno, i mislim da ne treba praviti bauk od te priče. Samo sam izrazio zadovoljstvo zato što imamo toliko reformi koje treba da budu usvojene u parlamentu, imamo budžet i ne želimo da uđemo u privremeno finansiranje”, kazao je Spajić.

Izvršna direktorica Instituta za društveno-politička istraživanja Politiko Ana Nenezić, kazala je “Vijestima” da parlament bira i kontroliše Vladu, odnosno poslanici kao izabrani predstavnici građana, te da stoga premijer ima obavezu da pruži skupštinarima odgovore na sva pitanja koja ih interesuju i da ih ne smije sabotirati u vršenju kontrolne funkcije.

“U suprotnom, vratili bismo se na period kada je tadašnji premijer (Milo) Đukanović govorio o parlamentarnoj diktaturi, istovremeno centralizirajući svu moć na jednom mjestu”, ocijenila je Nenezić.

Ona je istakla da poruke Spajića još nisu u toj ravni, iako je uvredljiva prema svima koji su mu povjerili da bude na čelu izvršne vlasti.

Srđan Perić iz Pokreta Preokret navodi da je antagonizam između izvršne i zakonodavne vlasti prirodan, u smislu da Vlada želi da nametne svoje ideje i pravce djelovanja na što je moguće brži i operativniji način, a da parlament nastoji da je kontorliše i da ima snažan upliv u kreiranju politika izvršne vlati.

“U konačnom, poslanici biraju Vladu, ne obratno. Državom treba da se upravlja u skladu sa Ustavom, zakonima i procedurama i nikome se ne može uskratiti pravo da nešto pita ili predlaže, a Vlada to prihvata ili odbacuje i za to preuzima odgovornost”, rekao je Perić, dodajući da svi na javnoj sceni to znaju, ali da se ciljano ulazi “u zonu pravljenja rijalitija od politike”.

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar, rekao je “Vijestima” da Spajić ne treba da se “plaši od poslanika” i da “bježi od Skupštine”. Naglašava da su premijera poslanici izabrali na funkciju, a da je prisustvo premijerskom satu njegova obaveza po Poslovniku Skupštine, a ne pitanje njegove volje.

“Njegova je obaveza da odgovara na pitanja poslanika i podrazumijeva se da pokaže poštovanje i prema poslanicima, ali i prema Skupštini kao instituciji”, kazao je.

On je na početku premijerskog sata tražio da se Spajić izvini poslanicima zbog neprimjerenog ponašanja.

Iz skupštinske većine nijesu bili raspoloženi da komentarišu Spajićevo premišljanje da dođe na premijerski sat.

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, rekao je Spajiću na sjednici da se nada da mu se neće dogoditi da sa predstavnicima građana ubuduće komunicira preko spikerfona i da će obaveze u parlamentu slijediti tragom Ustava i Poslovnika.

“Imajući u vidu da smo zamalo zabasali u jednu nedopustivu praksu da nakon što ste propustili da pročitate eskpoze pred poslanicima, izbjegnete da se pojavite na premijerskom satu”, dodao je.

Spajić je 31. oktobra, na početku sjednice Skupštine na kojoj se birala njegova Vlada, pročitao samo nekoliko uvodnih rečenica iz ekspozea i predlog sastava nove vlade, što je izazvalo burnu reakciju opozicionih poslanika koji su od njega tražili da pokaže elementarno poštovanje prema Skupštini, a pojedini su istakli i da je prekršio Ustav jer je dužan da u parlamentu iznese svoj program. Spajić je tada rekao da su poslanici već upoznati sa ekspozeom koji je ranije dostavio Skupštini.

Ana Nenezić upozorava na zabrinjavajuću tendenciju političara mlađe generacije da relativizuju poštovanje Ustava i zakona, za što, podvlači, ne smije biti opravdanja.

“Preuzete obaveze čelnika svih grana vlasti moraju se sprovoditi na način koji nije u suprotnosti sa sistemom i propisima”, ocijenila je.

Perić poručuje da je korijen problema u tome što je država dobila generaciju političara od kojih je značajan dio ovladao “demagoškim formulama manipulisanja javnom pažnjom”.

“Tu je glavni pravac djelovanja podređen stranačkom a ne opštem interesu, jer se na osnovu partijskog profita želi gomilati moć, između ostalog, i zarad opstanka na javnoj sceni”, rekao je.

Sagovornik je ocijenio da su u tom poslu oni spremni na stvari koje mogu biti za svaku brigu - od partijskog zapošljavanja, što je eufemizam za političku korupciju, pa sve do blaćenja neistomišljenika na sasvim sofisticiran ili najprizemniji način - u zavisnosti od potrebe.

“Tako se stvara ambijent u kome pristojan svijet često zazire od politike, jer ili ćete im povlađivati ili vam slijedi ‘topli zec’. Time se obesmišljava pokušaj promjene ovakve političke prakse”, kazao je.

Opšti interes je, kako je istakao, i da parlament kontroliše i utiče na rad izvršne vlasti, ali i da pokreće smislenu debatu, a da subjekti koji su u njemu imaju razuman pravac djelovanja.

“Sve mimo toga je bježanje u rijaliti u kome obije strane ne osjećaju odgovornosti da svoje ponašanje podrede opštem, a ne partijskom, odnosno ličnom interesu bilo koje vrste. Jer kad uđete u zonu rijalitija, više nije važno da li nešto ima smisla ili nema, da li je nešto po zakonu ili ne, već ko je napravio veći skandal, upečatljiviji spektakl, ko je jače viknuo ili ko je efektnije nekome nešto podmentuo. Potreban nam je preokret u odnosu na takav doživljaj politike”, zakljućuje Perić.

Većina odustala od pitanja, Spajić došao “sa temperaturom”

Spajić je juče u Skupštini rekao da je tu da bi odgovorio na sva pitanja koja poslanici imaju.

“Došao sam sa temperaturom i gripom, ali to nije izgovor da se ne ispoštuju institucije države”, rekao je Spajić.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je na početku premijerskog sata da je Vlada izabrana prije manje od dva mjeseca i da je prva koja dolazi da odgovara na pitanja poslanika a da nije prošlo 100 dana dana od njenog izbora.

To su iz GP URA demantovali, podsjećajući da je Vlada njihovog lidera Dritana Abazovića došla u parlament mjesec nakon što je izabrana.

Mandić je rekao i da su sa premijerom dogovorili da parlamentarna većina odustane od pitanja jer premijer ima “važnih obaveza”.

Konatar: Nema opstruiranja usvajanja budžeta

Komentarišući navode Spajića da poslanici opstruiraju usvajanje budžeta, Miloš Konatar kaže da nije prepoznao bilo čiju namjeru da opstruira taj proces.

“To pokazuje i dinamika u Skupštini s obzirom na to da je rasprava počela prije dva dana, a samo vrijeme za diskusije i raspravu o budžetu je propisano i ograničeno Poslovnikom”, rekao je Konatar “Vijestima”.

Kako je dodao, poenta amandmanskog djelovanja na predlog budžeta je mehanizam kako poslanici mogu unaprijediti budžet, kao što su predlozi poslanika GP URA za povećanje plata prosvjetarima, zaposlenima u javnoj upravi i pravosuđu, povećanje penzija svim penzionerima bez izuzetaka, i mnogi drugi kvalitetni predlozi.

Konatar je poručio da premijer mora naučiti da u parlamentarnim demokratijama kao što je Crna Gora postoji podjela vlasti i da je upravo Skupština centar sistema i najvažnija institucija.

( Željka Vučinić, Biljana Matijašević )