Andrić: Božović potvrdio da Damjanović nije bio iskren kada je pregovarao s prosvjetnim radnicima
"Dalje uvećanje zarada od 10 odsto ne bi zahtijevalo samo 19 miliona eura za potrebe prosvjete, već bi iziskivalo dodatno izdvajanje za cijelu državnu upravu i institucije u javnom sistemu, što je oko 70 miliona eura, kao i okvirno osam miliona eura za potrebe opština", kazala je poslanica PES-a
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić kazala je da je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović potvrdio da Aleksandar Damjanović, bivši ministar finansija u Vladi Dritana Abazovića, nije bio iskren kada je pregovarao s prosvjetnim radnicima i da nije predvidio uvećanje fiskalnim smjernicama za 2024. godinu, "iako je dobro znao za tu obavezu".
"Koliko (ne)odgovorno je prethodna Vlada upravljala fondom zarada zaposlenih u javnom sektoru najbolje govori podatak da je za izdatke za bruto zarade, u 2024. godini neophodno obezbijediti dodatnih 40 miliona eura. Do toga je došlo usljed prekomjernog zapošljavanja prethodne Vlade, pa možemo konstatovati da su novozaposleni u najvećem dijelu anulirali data obećanja o povećanju zarada", saopštila je poslanica Andrić.
Istakla je da, imajući prethodno u vidu, dalje uvećanje zarada od 10 odsto ne bi zahtijevalo samo 19 miliona eura za potrebe prosvjete, već da bi iziskivalo dodatno izdvajanje za cijelu državnu upravu i institucije u javnom sistemu, što je, kako je navela, oko 70 miliona eura, kao i okvirno osam miliona eura za potrebe opština.
"Dakle, tih gotovo 120 miliona eura dodatnih sredstava u 2024. godini za ove namjene, u ovom trenutku nije moguće obezbijediti poštujući principe odgovornog upravljanja javnim finansijama, te imajući u vidu da bi država za isti iznos morala da se zaduži", dodaje ona.
Andrić je kazala da usvojeni Budžet za 2024. godinu ima "čvrsto opredjeljenje da nijedan cent zaduženja" ne ide za finansiranje tekuće potrošnje.
"Takođe, treba i napomenuti da su nedavna uvećanja zarada koja su se odnosila samo na zaposlene u javnoj upravi, stvorila disbalans na tržištu rada, imajući u vidu da je javni sektor postao atraktivniji, čime je u određenoj mjeri i narušen ambijent na tržištu rada i otežani uslovi poslovanja u privatnom sektoru, te bi dodatno povećanje zarada u ovom trenutku samo dodatno produbilo već postojeći jaz", dodaje poslanica.
Poručuje da je sistemski pristup "jedini pravi pristup", jer "dosadašnja ad hoc rješenja nijesu dala željeni efekat, a rezultati to najbolje pokazuju".
"Potvrda ispravnosti ovog pristupa je činjenica da je inicijalna kapisla za prvo značajnije povećanje zarade prosvjetnim radnicima, bila upravo implementacija programa Evropa sad 1, a nastaviće se programom Evropa sad 2", zaključuje Andrić.
( B.H. )