INTERVJU Šimun za "Vijesti": Ozdravimo od politike

Ministar zdravlja Vojsilav Šimun poručio je da mu je primarni cilj depolitizacija zdravstvenog sistema i da direktore neće birati po partijskom ključu. On je, u intervjuu “Vijestima”, kazao da zdravstvenom sistemu nedostaju ljekari, da je infrastruktura veoma loša i da ne postoje protokoli liječenja, što su glavni izazovi na kojima će raditi tokom svog mandata. Tvrdi i da su prepoznali da je put pacijenta kroz zdravstveni sistem često komplikovan i opterećen nepotrebnom administracijom.

Šimun je kazao i da trenutno provjeravaju rad rukovodilaca zdravstvenih ustanova i da će, tamo gdje identifikuju probleme kao što su nezadovoljstvo zaposlenih ili loš kvalitet usluge, preduzeti mjere, pa i smijeniti direktore.

Kako ocjenjujete stanje u zdravstvenom sistemu, dva mjeseca nakon stupanja na funkciju ministra zdravlja? Koji su ključni problemi i izazovi na kojima treba raditi u narednom periodu?

Ključne izazove sa kojima se suočava zdravstveni sistem možemo podijeliti u nekoliko kategorija. Tu prije svega govorimo o kadrovskom deficitu, s obzirom na to da zdravstvenom sistemu Crne Gore nedostaje određeni broj ljekara. Upravo radimo na Planu razvoja kadrova u oblasti zdravstva za period od 10 godina, kojim ćemo mapirati sistem i precizno utvrditi koliko ljekara fali i koji je to profil ljekara. Takođe, ovaj dokument će obuhvatiti i druge medicinske, kao i nemedicinske radnike. Dalje, zdravstveni sistem se suočava sa veoma lošom infrastrukturom. Znamo svi da se decenijama nije ulagalo u infrastrukturu i izgradnju novih objekata, pa možemo konstatovati da nam je većina zdravstvenih ustanova dotrajala i da je potrebna ozbiljna rekonstrukcija i ulaganje na tom polju. Takođe, imamo veliki problem sa nedostatkom opreme, i to u pojedinim ustanovama esencijalne opreme. U opremu se mora ulagati u kontinuitetu, s obzirom na to da tehnologija brzo napreduje i zahtijeva i od zdravstvenog sistema da ide u korak sa tim trendovima, kako bi se stvorili uslovi da se našim pacijentima pruži najkvalitetnija zdravstvena zaštita. Takođe, kao vrlo značajan izazov, istakao bih i nedostatak protokola liječenja. Znamo da su protokoli temelj svakog kvalitetnog zdravstvenog sistema, te da istovremeno štite i pacijente i ljekare, ali i omogućavaju monitoring i evaluaciju, te u krajnjem i sistem kontrole kvaliteta na visokom nivou. Uporedo sa izradom protokola, kao veliki nedostatak našeg zdravstvenog sistema izdvojio bih i loš nivo digitalizacije, što dovodi do nedostatka podataka i nemogućnosti da se prate indikatori kvaliteta. Na tom polju aktivno radimo, jer digitalizovan sistem daje mnogo benefita, poput kvalitetnog povezivanja svih nivoa zdravstvene zaštite, stvaranje dobre baze podataka kako bi mogli kreirati kvalitetnije zdravstvenu politiku, zatim integraciju privatnog i javnog sistema, potom olakšice zdravstvenim radnicima prilikom pružanja zdravstvene zaštite, kao i mnoge druge indirektne koristi. Takođe, aktivno smo započeli rad na reformi sistema nabavke, distribucije i praćenja potrošnje ljekova, uz ključni fokus na obezbjeđivanju dostupnosti i kontinuiranog snabdijevanja ljekovima.

Kako se pacijenti snalaze u takvom sistemu?

Pored ovih izazova, prepoznali smo da je put pacijenta kroz zdravstveni sistem često komplikovan i opterećen nepotrebnom administracijom. Stoga, radićemo na pojednostavljenju sistema zakazivanja kako bi termine za pojedine preglede učinili dostupnijim. Naš cilj je da rasteretimo i ljekare i pacijente od nepotrebnih administrativnih procedura. Rasterećenjem i unapređenjem primarne zdravstvene zaštite, učinićemo je dostupnom pacijentima, čime ostvarujemo univerzalnu zdravstvenu zaštitu i omogućavamo da se 70-80 odsto zdravstvenih usluga pruži na primarnom nivou. Ovi koraci će biti ključni u osiguravanju da naš zdravstveni sistem postane efikasniji, pristupačniji i orijentisaniji ka pacijentima.

Sve ovo su samo neki od problema sa kojima se svakodnevno suočavamo i koje težimo da otklonimo u narednom periodu. U toku su i određene normativne izmjene, kojima će se stvoriti uslovi da se zdravstveni sistem značajno unaprijedi.

Kako ocjenjujete rad menadžmenta zdravstvenih ustanova? Da li su sada izvjesne smjene rukovodilaca? Čiji rad biste pohvalili, a na čiji rad vam stiže najviše primjedbi od zaposlenih u zdravstvenom sistemu?

Kada je riječ o radu menadžmenta zdravstvenih ustanova, moj pristup je objektivan i baziran na činjenicama. Trenutno, sprovodimo temeljite provjere kako bismo ocijenili efikasnost, profesionalnost i etičnost rada rukovodilaca u svim zdravstvenim ustanovama.

Moj glavni cilj je da osiguramo da svaka zdravstvena ustanova pruža najviši standard usluge pacijentima i da je radno okruženje zadovoljavajuće za sve zaposlene. Na osnovu ove evaluacije, gdje god pronađemo visok nivo profesionalizma, efikasnosti i zadovoljstva zaposlenih, te gdje su pacijenti zadovoljni uslugama, menadžment će biti pohvaljen i podržan u daljem radu. S druge strane, tamo gdje identifikujemo probleme, bilo da se radi o nezadovoljstvu zaposlenih ili lošem kvalitetu usluge pružene pacijentima, nećemo oklijevati da preduzmemo odgovarajuće mjere, uključujući i smjene rukovodilaca ako se to pokaže neophodnim.

Da li su rukovodeća mjesta na primarnom, sekundardnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite podijeljena prema koalicionim dogovorima? Da li ćete kao ministar napokon krenuti u depolitizaciju zdravstvenog sistema i odustati od prakse prethodnika, koji su direktore birali prvenstveno po partijskom ključu?

Kao ministar zdravlja, moj primarni cilj je depolitizacija zdravstvenog sistema. Odlučno stojim iza principa da imenovanja rukovodilaca u zdravstvenim ustanovama neće biti bazirana na partijskoj pripadnosti, već na stručnosti, profesionalnom integritetu i sposobnosti rukovođenja. Od direktora očekujem konkretne rezultate koji će doprinijeti unaprjeđenju uslova rada u ustanovama i, što je najvažnije, podizanju zadovoljstva naših pacijenata. Nastojaćemo da izborom kvalitetnog rukovodećeg kadra sačuvamo i povećamo ugled zdravstvenih ustanova i obezbijedimo povjerenje građana kao korisnika njihovih usluga. Kroz ovakav pristup, garantujemo da će odluke biti donošene u najboljem interesu javnog zdravlja, a ne političkih interesa.

Kako ocjenjujete potez prethodnika da odlukom Vlade preimenuje opšte bolnice u Beranama i Kotoru u kliničko-bolničke centre, uprkos upozorenjima da ne ispunjavaju uslove tercijarne zdravstvene ustanove. Smatrate li da je ova odluka bila zakonita i da li ćete je preispitati?

Preispitivali smo svakako zakonsko utemeljenje za reorganizaciju opštih bolnica i promjenu statusa u kliničko-bolničke centre. Shodno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, navedene opšte bolnice ispunjavaju uslove da budu kliničko-bolnički centri. Međutim, činjenica je da u prvom trenutku to nije na zadovoljavajućem nivou i svakako da će fokus u narednom periodu biti na jačanju ovih ustanova, kako bi mogle pružiti kvalitetne usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za građane sa sjevera i juga države. Krajnji cilj je rasteretiti Klinički centar Crne Gore, koji pruža oko 1.500.000 usluga na godišnjem nivou, što je, složićete se, ogroman pritisak na jednu zdravstvenu ustanovu. Takođe, nastojimo da zdravstvenu zaštitu učinimo dostupnijom našim pacijentima iz udaljenijih krajeva držve. Fokus će biti na hirurškim i internim granama, a prije svega kardiološkim i onkološkim, s obzirom na to da je najveći pritisak upravo na tom polju. Pred nama su višegodišnja ulaganja i napori, kako bi u doglednom periodu stvorili renomirane ustanove tercijarnog nivoa.

U Strategiji razvoja zdravstva za period do 2027. godine kao jedna od ključnih prijetnji prepoznat je i odliv stručnog kadra. Šta ćete uraditi da spriječite dalji odlazak iskusnog kadra i nadomjestite gubitak u javnom zdravstvenom sistemu?

Kao što sam već kazao, u toku je izrada Plana kadrova u oblasti zdravstva za narednih 10 godina. Navedenim dokumentom će biti detaljno analizirani kadrovski potencijali. Uporedo sa navedenom aktivnošću, već smo započeli niz aktivnosti koje će u velikoj mjeri doprinijeti stvaranju boljih uslova za rad u javnom sektoru i svakako motivisati ljekare da ostanu. Cilj je da rasteretimo ljekare prekomjernog pritiska, kako bi imali dovoljno vremena da se na kvalitetan način posvete svakom pacijentu. Takođe, potrebno je u kontinuitetu ulagati u infrastrukturu i opremu, kako bi i na taj način ispratili svjetske standarde i uslove u kojima zdravstveni radnici treba da rade. Mislim da su to glavne zamjerke u ovom trenutku.

Takođe ćemo zdravstvene radnike mnogo više uključivati u proces donošenja odluka, u tom smislu smo i organizovali inicijalne sastanke sa predstavnicima strukovnih tijela kao i sindikatima, a to bi trebalo da dovede do veće posvećenosti i zadovoljstva poslom (jer će odluke biti donošene uvažavanjem mišljenja onih koji su u procesu rada i najbolje poznaju problematiku).

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda upozorio je u prethodnom periodu, odlučujući o žalbama pacijenata, da bi država osim ugrožavanja života pacijenata mogla da odgovara i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu zbog toga što Ministarstvo zdravlja ne preduzima dovoljno mjera kako bi im što prije omogućilo transplantaciju organa. Kada će transplantacioni program da bude pomjeren sa mrtve tačke i koji su Vaši naredni koraci u toj oblasti? Kako gledate na činjenicu da godinama u najvećoj zdravstvenoj ustanovi nije urađena niti jedna transplantacija organa i ko je za to odgovoran?

U Ministarstvu zdravlja pokrenuta je inicijativa uspostavljanja sistema izdavanja donorskih kartica u domovima zdravlja kojima su obezbijeđeni posebni štampači za štampanje donorskih kartica kao i dovoljan broj donorskih kartica, a sve u cilju implementacije krovnog zakona iz ove oblasti - Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja.

Podizanje svijesti građana o važnosti doniranja organa je od suštinskog značaja za razvoj kadaveričnog programa transplantacije organa. Ministarstvo će u komunikaciji sa medijima, zdravstvenim radnicima, obrazovnim ustanovama i svim drugim važnim društvenim činiocima organizovati dobru kampanju podizanja svijesti građana o važnosti doniranja organa, za šta su budžetom MZ za 2024. godinu obezbijeđena i potrebna finansijska sredstva.

Ovu priliku iskoristio bih da i da pozovem sve zainteresovane građane koji žele da dobiju svoju donorsku karticu, to mogu učiniti tako što će se javiti svom izabranom doktoru u domu zdravlja prema mjestu prebivališta za uzimanje donorske kartice i davanje saglasnosti za doniranje organa.

U ranijem periodu saradnja je postojala na način što su ljekari Republike Hrvatske obavljali operacije transplantacije u KCCG-u. Po isteku sporazuma koji je KCCG imao sa KBC Rebro, MZ je iniciralo nastavak saradnje više puta, kako direktnim tako i diplomatskim putem, medjutim odgovor sa druge strane jos uvijek izostaje. Da program transplantacije ne bi trpio, ovo je prevaziđeno na način što se pacijenti za srodne transplantacije jetre i bubrega upućuju na liječenje van Crne Gore. Na temu pokretanja programa transplantacije imali smo sastanak sa predstavnicima ministarstva finansija i KCCG gdje smo nakon postizanja sporazuma na Vladi donijeli odluku o slanju tima ljekara na Unverzitetsku Kliniku u Minhenu radi obuke u oblasti transplantacije bubrega, za šta su obezbijeđena odgovarajuća sredstva, te se na proljeće 2024. godine očekuje početak obuke i potom formiranje domaćeg tima za ove medicinske postupke.Takođe, tokom potpisivanja ugovora o saradnji sa APHP klinikom iz Pariza bilo je riječi o ekspertskoj pomoći u ovoj oblasti pa ćemo nastojati da iskoristimo i ovu mogućnost.

Na koji način Ministarstvo planira da se bori sa izuzetno niskim obuhvatom imunizacije?

Ministarstvo zdravlja zajedno sa Institutom za javno zdravlje i svim ustanovama nadležnim za sprovođene Programa imunizacija kontinuirano preduzima niz aktivnosti kako bi se osiguralo da vakcine budu dostupne i pristupačne onima kojima su namjenjene u svim krajevima Crne Gore.

U cilju suočavanja sa izazovima niskih obuhvata imunizacijom, posebno pojedinim vakcinama, napravljen je Akcioni plan i formirana Komisija za unapređenje obuhvata rutinskom imunizacijom.

Takođe, formirana je i Komisija za izmjenu regulative iz oblasti obaveznih imunizacija koja treba da pripremi adekvatne predloge da se izmjenom određenih propisa poboljšaju obuhvati imunizacijom.

Prateći predloge Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju Ministarstva zdravlja, kao i Instituta za javno zdravlje nastojaćemo da unapređujemo Progam imunizacija uvođenjem novih vakcina, kao i proširenjem dostupnosti pojedinih vakcina za više uzrasnih grupa koje su već u Programu (pneumokok će biti novouvedena, a HPV se proširuje i preporučivaćemo je i dječacima).

Jačanje zdravstvenog sistema u pogledu efikasnijeg pozivanja na imunizaciju i bolje pristupačnosti, unapređenje saradnje sa NVO sektorom, međunarodnim organizacijama i izmjena regulative u ovoj oblasti biće nam u fokusu djelovanja.

Proširićemo paletu skrininga karcinoma

Kako ćete se boriti protiv epidemije hroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzročnik preko 90 odsto svih smrtnih slučajeva u Crnoj Gori?

U Ministarstvu zdravlja smo veoma svjesni izazova koji predstavlja i rastući teret hroničnih nezaraznih bolesti poput hipertenzije i kardiovaskularnih oboljenja, koji su među vodećim uzrocima mortaliteta u našoj populaciji. Kao odgovor na ove izazove, Ministarstvo zdravlja je postavilo kao prioritet unapređenje kontrole hipertenzije i drugih glavnih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.

U saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), već smo započeli konkretne korake u ovoj borbi. Grupa eksperata SZO je početkom decembra posjetila Crnu Goru i održala niz sastanaka sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i zdravstvenih ustanova na svim nivoima. Na osnovu ovih razgovora i detaljne analize, pripremamo situacionu analizu koja će biti osnova za definisanje i implementaciju konkretnih aktivnosti kao što su jačanje znanja i kompentencija medicinskih radnika, postavljanje seta indikatora, uvođenje sistema alarma koji će upozoriti medicinskog radnika na pacijenta sa faktorima rizika i dr. Cilj ovih aktivnosti je bolja kontrola faktora rizika, u prvom redu hipertenzije sto će dovesti do smanjenja incidencije i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti među građanima Crne Gore.

Takođe, MZ će svojim djelovanjem naglašavati važnost preventivnih mjera, edukacije o zdravim životnim navikama i redovnih medicinskih pregleda kao ključnih faktora u borbi protiv hroničnih nezaraznih bolesti. Ove mjere uključuju promociju zdrave ishrane, fizičke aktivnosti, smanjenje upotrebe duvana i alkohola, kao i redovno praćenje zdravstvenog stanja, posebno kod osoba sa visokim rizikom. Sprovode se i tri skrining programa: skrining raka dojke, debelog crijeva i grlića materice, uz tendenciju da prosirimo paletu skrining programa.

Sve ove aktivnosti predstavljaju integralni dio naše strategije za poboljšanje zdravlja građana Crne Gore i smanjenje opterećenja koje hronične nezarazne bolesti predstavljaju za zdravstveni sistem.

( Ana Komatina )