Novović za "Vijesti": Šuković ima moje povjerenje i podršku

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, saopštio je Vijestima da načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković ima njegovo povjerenje i podršku i poručio da politička prepucavanja o njegovoj smjeni ni na koji način ne utiču na njihov rad.

Podsjetio je istovremeno na odredbe Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kojima je propisano i da se rukovodilac tog policijskog odjeljenja bez njegove saglasnosti ne može rasporediti na drugo radno mjesto ili druge poslove u Upravi policije.

U intervjuu “Vijestima”, indirektno je kazao da je u Americi, sa nadležnima za sprovođenje zakona SAD, razgovarao i o slučaju Branislava Brana Mićunovića i Miodraga Dake Davidovića, ali da zbog povjerljivosti i prirode takvih sastanaka, nije u mogućnosti da iznosi podatke.

S obzirom na javnu polemiku političara oko načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića i njegovog učinka na toj poziciji, da li on i dalje ima Vašu podršku i kakva je vaša saradnja?

I pored činjenice da u Specijalnom policijskom odjeljenju i dalje radi nedovoljan broj policijskih službenika, odnosno da je popunjenost tek nešto iznad 50% u odnosu na broj radnih mjesta predviđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije, moram istaći da su postignuti određeni pomaci u odnosu na situaciju koju smo imali u maju 2022. godine, kao i da sam zadovoljan rezultatima Specijalnog policijskog odjeljenja. S tim u vezi, rukovodilac SPO-a Predrag Šuković ima moje povjerenje i podršku i naša saradnja je svakodnevna i usmjerena na ostvarivanje što boljih rezultata u gonjenju učinilaca krivičnih djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.

Da li i koliko politička prepucavanja oko njegove eventualne smjene, kao i pitanja ko će biti na čelu Uprave policije, utiču na svakodnevni rad SDT-a i SPO-a?

Politička prepucavanja oko pozicija koje ste pomenuli ni na koji način ne utiču na naš rad, što se najbolje vidi na primjeru više uspješnih akcija koje smo sproveli proteklih dana, a iskoristio bih ovu priliku da još jednom podsjetim na odredbu člana 26 stav 3 i člana 27 stav 3 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, kojima je propisano da rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja postavlja direktor Uprave policije, uz saglasnost glavnog specijalnog tužioca i da se rukovodilac Specijalnog policijskog odjeljenja ne može rasporediti na drugo radno mjesto ili druge poslove u Upravi policije, bez saglasnosti glavnog specijalnog tužioca.

S obzirom na obimnost materijala dostavljenog iz Europola (Skaj aplikacije), da li SDT ima kadrovske i tehničke kapacitete da valjano i blagovremeno “pročešlja” sve prepiske, u cilju gonjenja svih učinilaca krivičnih djela?

Nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva je zakonski preširoko postavljena, pa su nedovoljni postojeći kadrovski kapaciteti, kako u pogledu broja tužilaca, tako i u pogledu broja službenika. Obimnost “SKY ECC” materijala dostavljenih od strane EUROPOL-a i nadležnih francuskih pravosudnih organa je takva da kvalitetna obrada i prikupljanje drugih dokaza u vezi sa tim materijalom zahtijeva dosta vremena, ali sam mišljenja da smo do sada uradili dobar posao i pokrenuli veliki broj postupaka na osnovu dostavljenog “SKY ECC” materijala. To ne bi bilo moguće bez velike posvećenosti pojedinih tužilaca u Specijalnom državnom tužilaštvu i policijskih službenika u Specijalnom policijskom odjeljenju, koji su u obradu tih materijala uložili svakodnevni veliki rad, svakako duži od punog radnog vremena.

Komentar na tvrdnje odbrane optuženih u dijelu predmeta tužilaštva na čijem ste čelu, da Skaj aplikacija ne predstavlja dokaz, već da je riječ o operativnom podatku inostranih bezbjednosnih službi? Mnogi pravni zastupnici optuženih tvrde i da je to jedino na šta se SDT oslanja u brojnim slučajevima protiv okrivljenih za najteža krivična djela?

Kao što smo više puta javno saopštili, Specijalno državno tužilaštvo je potpuno uvjereno u zakonitost “SKY” materijala. Naime, radi se o dokazu koji je pribavljen u skladu sa Evropskom konvencijom o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima sa dodatnim protokolima i Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Inače, članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima je propisano da je procesna radnja koju je preduzeo strani pravosudni organ u skladu sa svojim zakonom, u krivičnom postupku u Crnoj Gori izjednačena sa odgovarajućom procesnom radnjom koju preduzima domaći pravosudni organ, osim ako to nije u suprotnosti sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava. U konkretnom slučaju nadležni francuski pravosudni organi su SKY materijal izuzeli po naredbama francuskih pravosudnih organa i u skladu sa francuskim zakonodavstvom, što potvrđuje preko 50 sudskih odluka francuskih sudova koje su donesene od nižih do najviših nivoa. S tim u vezi, na istom fonu su odluke Vrhovnog suda Kraljevine Norveške, kao Regionalnog suda u Hamburgu i Vrhovnog suda Kraljevine Holandije, koje se odnose na aplikaciju “Encrochat”, što je gotovo istovjetno “SKY” aplikaciji.

U konačnom, Specijalno državno tužilaštvo pristupa istragama na sveobuhvatan način upotrebljavajući sva dokazna sredstva propisana Zakonikom o krivičnom postupku, pa se ni u jednom slučaju ne ograničava na postojanje samo jednog dokaza.

Postoji li bojazan da padnu optužnice koje zastupaju tužioci upućeni u rad u Specijalno državno tužilaštvo, s obzirom na tvrdnje dijela optuženih i njihovih odbrana - da te akte mora potpisivati specijalni tužilac sa deset godina iskustva?

Kada je u pitanju postupanje tužilaca koji su upućeni na rad u Specijalno državno tužilaštvo, a koji imaju manje od 10 godina tužilačkog, sudijskog ili advokatskog staža, podsjetio bih da je odluku o upućivanju tih tužilaca donio Tužilački savjet, po zahtjevu glavnog specijalnog tužioca, na osnovu čl. 24 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji je lex specialis u odnosu na Zakon o Državnom tužilaštvu, i koji ne ograničava privremeno upućivanje državnih tužilaca njihovim radnim iskustvom, odnosno ne predviđa da upućeni državni tužilac mora da ima radno iskustvo koje se traži za izbor specijalnog tužioca.

Uostalom takav stav su zauzele i sudije Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, odlučujući o velikom broju predloga i zahtjeva upućenih tužilaca, kao i vijeće Višeg suda u Podgorici koje je, u rješenju kojim je potvrdilo jednu od optužnica Specijalnog državnog tužilaštva, ocijenilo da su neosnovane primjedbe stručne odbrane okrivljenih i u dijelu koji se odnosi na radno iskustvo i ovlašćenja za zastupanje upućenog državnog tužioca koji je podigao i potpisao optužnicu. Na kraju, stanovište da privremeno upućivanje državnih tužilaca u državna tužilaštva koja su osnovana posebnim zakonima da vrše poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije nije uslovljeno radnim iskustvom upućenih tužilaca je stanovište i najviših sudova zemalja Evropske unije, pa je u tom smislu značajno i nekoliko presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Zbog svega što sam prethodno naveo, nema nikakve bojazni da bi ovo pitanje moglo dovesti do problematizovanja optužnica koje zastupaju upućeni tužioci.

Da li podržavate ideju sprovođenja tzv. vetinga u pravosuđu, odnosno provjere imovine sudija i tužilaca i njihovih eventualnih veza s kriminalom, ili pak smatrate da se pravosuđe može “provjetriti” kroz postojeće sistemske mehanizme poput razrješenja, disciplinske i etičke odgovornosti?

Imajući u vidu limitirane ljudske resurse u sudstvu i tužilaštvu, te složenu proceduru izbora tužilaca i sudija, a posebno vrijeme koje je potrebno da kandidati za sudije i tužioce stupe na funkciju, smatram da veting nije adekvatno rješenje, već da se kroz postupke disciplinske ili krivične odgovornosti može riješiti pitanje nedostojnih kadrova u pravosuđu.

Nedavno Vam je u SAD uručena prestižna nagrada za borbu protiv korpcije, kako to doživljavate - kao podršku, ali i zaštitu u daljem radu?

Nagrada Stejt departmenta za mene predstavlja veliku motivaciju i podstrek, ali istovremeno i obavezu da borbu protiv visoke korupcije nastavim još snažnije. Istakao bih da ovu nagradu ne doživljavam samo kao svoju, već su u ovoj nagradi utkani i određeni tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu i službenici Specijalnog policijskog odjeljenja koji su marljivo, hrabro i posvećeno radili na najsloženijim predmetima. Velika je čast i privilegija biti na ovaj način prepoznat za svoj rad, pogotovo zbog činjenice što nagradu dodjeljuje država koja je sinonim za demokratiju i vladavinu prava.

Da li ste tokom posjete Americi, od njihovih zvaničnika i nadležnih dobili bilo kakve informacije o kriminalnim aktivnostima Branislava Mićunovića i Miodraga Davidovića, zbog kojih su stavljeni na takozvanu crnu listu tamošnjeg Ministarstva finansija? Da li je SDT na osnovu tih ili bilo kojih drugih informacija, pokrenulo postupke protiv tih osoba?

Tokom boravka u SAD imao sam veći broj sastanaka sa predstavnicima nadležnih organa za sprovođenje zakona SAD. Teme tih sastanaka bili su borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Međutim, morate da razumijete da zbog povjerljivosti i same prirode takvih sastanaka, nijesam u mogućnosti da iznosim podatke sa istih. Takođe, ne mogu saopštiti ni protiv kojih lica se u Specijalnom državnom tužilaštvu vode postupci i koje radnje se preduzimaju, radi zaštite interesa postupaka i ostvarenja ciljeva radnji.

Razne grupacije pritiscima hoće da zaustave borbu protiv organizovanog kriminala

S obzirom da ste pokrenuli istrage i podigli optužnice protiv brojnih bivših i aktuelnih visokih funkcionera tužilaštva, sudstva, službi bezbjednosti, kolikom ste pritisku izloženi Vi i Vaše kolege i kako se nosite s tim?

Imajući u vidu nadležnost i značaj predmeta u kojima postupa, očekivano je da rad Specijalnog državnog tužilaštva bude propraćen povećanim interesovanjem, što može dovesti i do većeg pritiska, na način što razne grupacije, koje imaju interes da se zaustavi borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, posrednim putem vrše pritisak na Specijalno državno tužilaštvo. Međutim, mišljenja sam da je odupiranje takvim pritiscima, između ostalog, i stvar ličnog integriteta svakog pojedinca, te da nas takvi pritisci neće pokolebati u nastavku borbe, kao što nijesu ni do sada.

Tužioci nemaju gdje da sjednu

Političari se utrkuju obećanjima da će SDT-u obezbijediti bolje uslove rada - u kakvim uslovima zapravo funkcionišete? Koliko fali tužilaca, a koliko policajaca u SPO-u?

Što se tiče broja tužilaca, u Specijalnom državnom tužilaštvu trenutno postupa devet specijalnih tužilaca i četiri državna tužioca upućena u Specijalno državno tužilaštvo. Raspoloživi mehanizam upućivanja državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo omogućio je povećanu efikasnost u radu, a u planu je i povećanje broja službenika, kako bi na adekvatan zahtjev odgovorili potrebama kvalitetne analize i obrade obimnih dokaznih materijala. Skorije je odlukom Tužilačkog savjeta povećan broj specijalnih tužilaca, pa je sada istom odlukom predviđeno da u SDT postupa 16 specijalnih tužilaca, međutim, u zgradi u kojoj se nalazimo trenutno ne postoji nijedna slobodna kancelarija u kojoj bi novi tužioci ili službenici mogli da sjede i bojim se da će takva situacija biti sve do preseljenja u Staru zgradu vlade.

Kada su u pitanju tehnološki kapaciteti, u toj oblasti kontinuirano imamo pomoć međunarodnih partnera iz SAD, Ujedinjenog Kraljevstva i EU i zahvaljujući njihovim veoma vrijednim donacijama smo u velikom mjeri unaprijedili tehnološke sposobnosti.

Ima li konkretnih datuma početka preseljenja SDT-a u nove prostorije?

Nažalost, još nema. Dosta dugo projekat preseljenja stoji u mjestu i nadam se da ćemo se uskoro pomjeriti sa mrtve tačke. Specijalno državno tužilaštvo je, do sada, tokom čitavog procesa postupalo proaktivno, ali je neophodno aktivnije učešće i institucija koje su zaključkom Vlade predviđene da privedu namjeni Staru zgradu Vlade za potrebe SDT-a i SPO-a. Mišljenja sam da je važno odrediti rokove za svaku fazu preseljenja, počev od iseljenja institucija koje se trenutno nalaze u Staroj zgradi Vlade, potom i za adaptaciju prostorija unutar zgrade i u konačnom za posljednju fazu faktičkog preseljenja. Na taj način bi uozbiljili čitav proces i stavili veću odgovornost na sve učesnike.

Porodica izgubila dio privatnosti i slobodu kretanja

Kako funkcija koju obavljate utiče na vaš privatni život i život članova vaše porodice?

Svakako da smo mojim stupanjem na funkciju glavnog specijalnog tužioca, moja porodica i ja izašli iz komforne zone i izgubili dio privatnosti i slobode kretanja koju smo ranije imali. Ipak, to sam prihvatio kao sastavni dio ovoga posla, a imam sreću da mi je porodica velika podrška, što mi daje oslonac i snagu da nastavim obavljati svoj posao najprofesionalnije što mogu.

( Danilo Mihajlović )