Godina vještačke inteligencije

Ratovi, izbori i ekonomija su teme koje se uglavnom, i često sa pravom, smatraju ključnim odrednicama za budućnost čovječanstva. Međutim, ne treba zaboraviti da je istorija pokazala da najveću transformaciju ljudskoj vrsti donose zapravo naučni ili tehnološki napredak za koji u realnom vremenu zna samo šačica ljudi.

Riječ tranzistor se u štampi pojavila prvi put u članku “Njujork tajmsa” 1948. godine, na strani 46, nakon izvještaja o dvije nove radio-emisije. Sedamdeset pet godina kasnije emisije i njihov sadržaj su pale u zaborav, a tranzistor je itekako uticao na naš svakodnevni život.

Tokom protekle godine vještačka inteligencija i ljekovi za mršavljenje zaludjeli su svijet, oboreni su temperaturni rekordi, Indija je sletjela na Mjesec, a naučnici se slažu da je 2023. donijela dramatačna saznanja i otkrića.

Vještačka inteligencija konačno djeluje pametno

Teško je prepoznati tehnološke prekretnice dok ne prođe određeno vrijeme, ali 2023. je jedna od onih rijetkih godina za koje sa sigurnošću možemo reći da se svijet promijenio. Bila je to godina u kojoj je vještačka inteligencija (AI) konačno ušla u mejnstrim.

Kompanija sa sjedištem u Kaliforniji OPEN AI je u novembru 2022. godine odredila ton 2023. predstaviši ChatGPT, raznovrsni čatbot koji je u žižu javnosti izbacio AI i izazvao globalnu trku za razvijanje moćnijih modela.

ChatGPT je oduševio korisnike prilagodljivošću i naizgled enciklopedijskim znanjem. Tehnološku industriju - na čelu sa bilionskim kompanijama - uhvatio je nespremnim uspjeh proizvoda kompanije sa svega nekoliko stotina zaposlenih. Zatečeni su i donosioci odluka širom svijeta. Vlade u Sjedinjenim Državama, Evropi i Kini odmah su počele da rade na regulatornim mjerama za vještačku inteligenciju.

Zašto je uspjeh ChatGPT-a bio tako spektakularan. Prvo, veoma je pristupačan. Svako sa internet pretraživačem može pristupiti najsofisticiranijoj AI na planeti. I drugo, konačno liči na AI kakva nam je obećavana - poput onih iz filmova, a čak djeluje prirodnije od kompjutera iz Zvjezdanih staza.

Kompanija OPEN AI je pred kraj godine naprasno smijenila svog direktora Sema Altmana, da bi ga pet dana kasnije ponovo vratila sa novim bordom direktora i očigledno konsolidovanom moći.

Najveća pitanja u vezi sa AI u 2024. godini su da li regulatorne mjere mogu biti efikasne i dovoljno prilagodljive da idu u korak sa brzo rastućim kapacitetima - i na kraju da li se zemlje širom svijeta mogu uopšte saglasiti oko tih smjernica.

Mi već dugo koristimo AI a da to nijesmo ni znali, međutim konačno imamo nešto što i djeluje tako. Ovo nije kraj puta za AI, daleko od toga - ovo je zapravo tek početak nečeg velikog.

Indija na tamnoj strani Mjeseca

Dok su zapadni milijarderi slali rakete u svemir od kojih su se mnogo sunovratile, naučnici u Indiji su tiho radili na nečemu što nikome prije njih nije pošlo za rukom. Njihova letjelica Čandrajan-3 je prva misija koja je stigla do južnog pola Mjeseca - neistražene oblasti gdje se vjeruje i da dalje postoje rezevoari smrznute vode.

Uspjeh Čandrajana-3, lansiranog u julu 2023. pokazao je svijetu da Indija nije samo veliki igrač u svemiru, već i da letjelica može biti uspješno lansirana za 75 miliona dolara. To nije mala suma, ali je mnogo manja od budžeta koje ima većina drugih država za misije na Mjesec.

Inače, jul 2023. godine je bio vrlo plodan za prve poduhvate u svemiru. Počeo je sa lansiranjem satelita Euklid dizajniranog za istraživanje tamne materije i tamne energije sa do sada nezabilježenom preciznošču. Svega dvije sedmice kasnije, Kina je uspješno lansirala prvu svjetsku raketu koristeći gorivo na bazi tečnog metana za raketni pogon, demonstrirajući potencijalno zeleniji način putovanja u svemir po znatno manjoj cijeni.

Dvije nedjelje nakon slijetanja, Čandrajan-3 poslat je na spavanje u hladnu noć na Mjesecu, da se nikad ne probudi. Ali, ostvario je svoj cilj. Detektovao je sumpor na površini Mjeseca i pokazao da je površina Mjeseca dobar izolator. Uz veću raznovrsnost, niži troškovi i zelenije rakete, čini se da čovječanstvo može biti na ivici nove pristupačnije ere svemirskog istraživanja.

Najtoplija godina

Žaba bačena u vrelu vodu će se spasiti, dok ona koja se kuva polako ne primijeti dok temperatura ne dostigne smrtonosni nivo. Godina 2023. je bila natoplija do sada. Prethodni rekord je postavljen prije sedam godina, 2016. godine.

Posljedice toplote se gomilaju. Topliji okeani i atmosfera doprinijeli su događajima koji su donijeli smrt i uništenje alarmantnom brzinom. U Libiji više od 10.000 ljudi je poginulo kada je poplava odnijela grad u more. Požari su harali grčkim ostrvima i kanadskim šumama. Tropski ciklon Fredi poharao je zajednice na istoku Afrike koje su već bile pogođene siromaštvom. Suša i toplota su neka područja učinili nenastanjivim.

Dobra vijest je da odgovori već postoje. Prošle godine Velika Britanija je proizvela više zelene energije nego ikada prije. Vještačka inteligencija počela je obavljati posao koji milion ljudskih prognozera nije mogao postići, analizirajući podatke o vremenu i klimi nevjerovatnom brzinom. NASA satelit Svot počeo je da mjeri gdje se nalazi sva voda na Zemlji, pomažući u sprečavanju budućih katastrofa.

Ljudi misle da su pametniji od žaba, ali spasićemo se samo ako shvatimo da smo mi i žabe, i izvor toplote i ludi naučnici.

Mršavi uz kolače

Svijet ima problem sa ishranom: 650 miliona odraslih osoba je gojazno, što znači da imaju indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30 kg/m2 i unose više kalorija nego što njihova tijela mogu da potroše. Sa druge strane, 735 miliona ljudi širom svijeta gladuje.

Međutim, više ljudi umire od gojaznosti nego od neuhranjenosti. Zato je dobrodošlo otkriće grupe ljekova poznatih kao stimulansi receptora glukagonu sličnih peptida-1 (GLP-1). Ovi GLP-1 ljekovi su prvobitno dobili dozvolu za kontrolu dijabetesa, a zatim su dobili dozvolu i kao ljekovi za mršavljenje. “Wegovy”, najpoznatiji među ovim ljekovima, djeluje smanjenjem nivoa glukoze u krvi i na način da kod ljudi brže izaziva osećaj sitosti tokom jela. U dvogodišnjem kliničkom ispitivanju sa 304 osobe, ispitanici koji su koristili “Wegovy” izgubili su 15% tjelesne mase, dok su osobe iz kontrolne grupe izgubile samo 3%. Ove godine smo i iz velikog, trogodišnjeg istraživanja saznali i da Wegovy takođe smanjuje rizik od moždanih udara, srčanih udara i smrti od srčanih bolesti. Možda izgleda kao da sada možemo jesti koliko želimo i dobiti injekciju za to, ali postoje neželjeni efekti uzimanja lijeka, kao što su mučnina, povraćanje, glavobolje, umor i mogući rizik od razvoja određenih karcinoma štitaste žlijezde. Pored toga, i dalje moramo pronaći način da nahranimo gladne.

Svemirska isporuka

Dvadeset četvrtog septembra komad kamena i prašine uzet sa asteroida po imenu Benu stigao je u pustinju Juta. Ova svemirska isporuka bila je rezultat sedmogodišnje misije NASA u kojoj je OSIRIS-REx sonda agencije prešla 1,2 milijarde milja do asteroida kako bi prikupila uzorak. Benu, star 4,5 milijardi godina postojao je prije Zemlje, stoga bi mogao dati tragove o tome kako je naša planeta nastala i kakve su to sastojke života mogli donijeti meteoriti.

Početna analiza otkrila je dokaze o vodi i visokom sadržaju ugljenika na Benuu. Dok je letjelica OSIRIS-REx već krenula da posjeti drugi asteroid, istraživači na Zemlji će proučavati uzorak sa Benua tokom dvije godine i sačuvati dio stijene za kasniju analizu. I dok će se veći dio stijene analizirati iza zatvorenih vrata, mali uzorak izložen je u Nacionalnom muzeju prirodnih nauka Smitsonijan instituta.

Djevojčice i “teška matematika”

U martu dvije tinejdžerke iz Nju Orleansa, Kalsija Džonson i Nekija Džekson, predstavile su novi matematički dokaz Pitagorine teoreme koristeći trigonometriju na regionalnom sastanku Američkog matematičkog društva.

Džonsonova i Džeksonova nijesu prve koje su izvele trigonometrijski dokaz Pitagorine teoreme. Međutim, njihov “konusni vafel” dokaz korišćenjem sinusnog pravila i beskonačnog geometrijskog niza pokazao je veliku kreativnost i matematičku agilnost. Njihov pristup ima određena ograničenja, ali to nije ništa što se ne može ispraviti.

Prošle godine, Katrin Birbalsing, bivša savjetnica u britanskoj vladi, kritikovana je nakon što je kazala da je manja vjerovatnoća da će se djevojčice odlučiti za napredni nivo fizike jer je tu potrebno poznavanje “teške matematike”. Kalsija i Nekdija su pokazale koliko nije bila u pravu.

Herbicidi i pesticidi ubice ptica

Ovo je bila godina obaranja rekorda - i to ne na dobar način kada je u pitanju životna sredina. Pored globalnog zagrijavanja, još jedna prirodna katastrofa je u toku: brzi gubitak divljeg života.

Mada je urgentna, kriza biodiverziteta dobija osam puta manje prostora u medijima od klimatske krize. Tokom protekle četiri decenije, broj ptica širom Evrope pao je za zapanjujućih 550 miliona. Do sada se vjerovalo da su glavni uzroci gubitak životne sredine i zagađenje. Međutim, tim istraživača na čelu sa Stanislasom Rigalom proučio je podatke o 190 vrsta ptica na 20 000 lokacija u 28 država i zaključio da je glavni ubica ptica poljoprivreda. Preciznije, povećana upotreba pesticida i vještačkih đubriva, koji ne samo da lišavaju ptice hrane, već direktno utiču na njihovo zdravlje.

Tako velike studije su od ključnog značaja za donošenje odluka i postavljanje prioritetnih politika. Nadajmo se da će 2024. donijeti pozitivne promjene u toj oblasti.

Modeli embriona na bazi matičnih ćelija

U junu je objavljen veliki broj radova koji opisuju kako je moguće sa kulturama pluripotentnih matičnih ćelija i, potpuno u posudi za kulturu, doći do struktura koje podsjećaju na rane embrione ljudi nakon implantacije. Ovo je izazvalo značajno medijsko praćenje, uključujući naslovne strane nekih novina. Ovo je svakako bilo vrijedno publiciteta - eksperimenti otkrivaju izuzetnu sposobnost matičnih ćelija da se diferenciraju u relevantna tkiva koja se samoorganizuju u odgovarajući obrazac.

Postoji nada da će modeli embriona bazirani na matičnim ćelijama pružiti praktičnu i “etički prihvatljiviju” alternativu radu sa normalnim embrionima. Naučnici bi mogli mnogo naučiti o tome kako se razvijamo i šta sve može poći po zlu sa kongenitalnim bolestima, pobačajem i sa asistiranom reprodukcijom (IVF) - i možda pronaći rješenja za ove probleme.

Međutim, ono što je jasno u ovom trenutku jeste da čak ni najbolji modeli nijesu ekvivalent normalnim ljudskim embrionima, a svi se slažu da najrigorozniji test - implantaciju u matericu - ne treba ni pokušavati. Trenutno, velika većina, oko njih 99 odsto, nije ni blizu da liči na ljudski embrion. To je neophodno unaprijediti ukoliko želimo da ovi modeli dobiju svrhu.

Vještačka inteligencija konačno liči na onu koja nam je obećavana - poput AI iz filmova, a čak djeluje prirodnije od kompjutera iz Zvjezdanih staza

Istorija pokazala da najveću transformaciju ljudskoj vrsti donose zapravo naučni ili tehnološki napredak za koji u realnom vremenu zna samo šačica ljudi

( Nada Bogetić )