Agencija „presjekla” kad je posao završen: Bivši premijer i ministri kršili Zakon o sprečavanju korupcije

Dritan Abazović, Ana Novaković Đurović, Filip Adžić, Dragoslav Šćekić, Vladimir Joković, Ervin Ibrahimović i Admir Adrović prekršili su Zakon o sprečavanju korupcije jer su istovremeno bili na dvije funkcije - članovi Vlade Crne Gore i poslanici, zaključak je Agencije za sprečavanje korupcije.

Agencija, na čijem je čelu Jelena Perović, već drugi put donosi odluke o nespojivosti ministarske i poslaničke funkcije više mjeseci nakon što su se funkcioneri, po sili Ustava i zakona, opredijelili za jednu od dvije pozicije.

Slična situacija desila se i nakon parlamentarnih izbora 2020. godine. Tadašnji premijer Duško Marković i sedam ministara njegove vlade obavljali su dvije funkcije od kraja septembra do početka decembra, ali je to Agencija tek naknadno utvrdila.

ASK je i tada naknadno, nakon formiranja Vlade Zdravka Krivokapića, utvrdio da su Marković i ministri prekršili Ustav i Zakon o sprečavanju korupcije.

Trebalo da podnesu ostavku na jednu od funkcija

Prema nalazu Agencije, bivši premijer i šest ministara trebalo je da podnesu ostavku na jednu od dvije funkcije u roku od 30 dana od dana verifikacije poslaničkog mandata.

Postupak protiv poslanika Građanskog pokreta URA, navodi se u gotovo tri istovjetne odluke, Agencija je pokrenula po sopstvenoj inicijativi.

Zakon o sprečavanju korupcije predviđa da javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave ne može obavljati funkciju poslanika i odbornika, dok je članom 13 istog zakona propisana obaveza podnošenja ostavke i istim je navedeno da javni funkcioner koji u toku vršenja javne funkcije prihvati da obavlja drugu dužnost, dužan je da u roku od 30 dana od početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti, podnese ostavku na javnu funkciju.

Za taj prekršaj, Zakon predviđa novčanu kaznu u rasponu od 500 do 20.000 eura.

“...Punomoćnik javnog funkcionera istakao je da nije vršio dvije funkcije već samo funkciju predsjednika Vlade Crne Gore. Agencija je uvidom u bazu podataka i registar javnih funkcionera utvrdila da je ... poslanik u Skupštini Crne Gore. Uvidom u dopis Skupštine od od 8. avgusta 2023. utvrđeno je da je ... dana 27. 7. 2023. godine izabran na mjesto poslanika”, stoji u odluci.

Sve odluke su anonimizirane, ali se iz sadržina zaključuje da se radi o Abazoviću, Novaković Đurović, Adžiću, Šćekiću, Jokoviću, Ibrahimoviću i Adroviću.

U obrazloženju se dalje navodi da Agencija nije prihvatila iskaze javnih funkcionera, date preko punomoćnika, da su obavljali samo funkcije u Vladi Crne Gore.

“...Jer iz dopisa Skupštine Crne Gore proizilazi da je istom verifikovan mandat i da je funkciju poslanika počeo vršiti 27. 7. 2023. godine. Naime, Vlada kojoj je prestao mandat, shodno članu 110 Ustava Crne Gore, nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu, sa jednim ograničenjem da ne može raspustiti parlament, dok mandat poslaniku počinje verifikacijom mandata, shodno članu 14 Zakona o izboru odbornika i poslanika, što je u konkretnom i učinjeno 27. 7. 2023. godine”, navodi se u odlukama.

Bivši premijer i bivši i aktuelni ministri mogu se žaliti Upravnom sudu na ovakvu odluku Agencije.

Šta piše u imovinskim kartonima

Prema podacima dostavljenim u izvještaju o imovini i prihodima 30 dana po prestanku funkcije u Vladi, Abazović je kao premijer zarađivao mjesečno 1.906 eura. Vlasnik je vikendice od 30 metara kvadratnih, a ima ušteđevinu od 26.000 eura. Bivši premijer nije dao saglasnost za uvid u bankarske račune.

Novaković Đurović zarađivala je 1.706 eura na ministarskoj poziciji, dok je kao član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte primala nadoknadu od 125 eura mjesečno. Vlasnik je jednosobnog stana koji rentira, od čega je veći dio prethodne godine prihodovala 300 eura. Ni ona nije dala saglasnost za uvid u bankarske račune.

Aktuelni ministar sporta Dragoslav Šćekić po stupanju na funkciju prijavio je da je kao bivši prvi čovjek crrnogorskog zdravstva primao 1.717 eura. On je primao i naknadu od 125 eura za rad u Savjetu za privatizaciju. Vlasnik je stana od 71 metra kvadratnog i šume od 314 kvadrata, a kreditno je zadužen više od 85.000 eura.

Vladimir Joković primao je ministarsku platu od 1.867 eura, ali i naknadu za vrhunskog sportistu od 1.068 eura mjeseno. I on je član Savjeta za privatizaciju, gdje je mjesečno zarađivao dodatnih 125 eura. Joković je samo od rente prihodovao 2.240 eura mjesečno. Vlasnik je kuće od 140 kvadrata, ali i više poslovnih prostora. Prijavio je ušteđevinu od 95.000 eura, ali nije dao saglasnost za uvid u bankarske račune.

Adrović je primao platu u iznosu od 1.664 eura i naknadu za rad u Socijalnom savjetu od 100 eura. Vlasnik je stana od 70 kvadrata.

Adžić i Ibrahimović bez izvještaja po prestanku funkcije

U bazi podataka Agencije nema vanrednog izvještaja o imovini i prihodima bivšeg ministra MUP-a Filipa Adžića, koji je, shodno Zakonu, bio u obavezi da preda 30 dana od dana prestanka te funkcije.

U redovnom godišnjem izvještaju stoji da je Adžić tokom 2022. na funkciji ministra primao platu od 1.618 eura. Primao je i mjesečnu nadoknadu za članstvo u Nacionalnom operativnom tim za suzbijanje nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma od 266 eura.

Adžić je tada prijavio ušteđevinu od 17.700, kredit od 9.000 eura, kao i da je vlasnik automobila. Bivši ministar MUP-a tada je dao saglasnost za uvid u bankarske račune.

Nema ni vanrednog izvještaja za bivšeg ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića.

Prema godišnjem izvještaju za 2022, Ibrahimović je u Vladi zarađivao 1.984 eura, a kao predsjednik Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima dodatnih 600. Vlasnik je kuće od 147 kvadrata, a imao je i ušteđevinu u iznosu od 11.000 eura.

( Tina Popović )