Krapović za "Vijesti": Nisam za obavezan vojni rok

U ovom trenutku nisam opredjeljenja za uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, iako bi prednosti bile bolja popunjenost i moguće dugoročni benefiti za sistem odbrane.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao ministar odbrane Dragan Krapović, navodeći da bi, s druge strane, taj model sigurno pratilo “mnogo veće naprezanje postojećeg ljudstva”, kao i dodatna finansijska izdvajanja.

“Odnosno potrebe većih ulaganja u adekvatnu infrastrukturu koja je sada nedostatna kad se radi o kapacitetima za obuku, smještaj i ishranu, a koja bez sumnje prati i angažman tolikog broja mladih ljudi”, istakao je.

On je, između ostalog, rekao da Vlada Milojka Spajića uživa povjerenje unutar NATO-a i da je Crna Gora “uvažena članica Alijanse”. Poručuje da će država u potpunosti poštovati međunarodne ugovore i obaveze.

Kakvo ste stanje zatekli u Ministarstvu, a kakvo u Vojsci Crne Gore (VCG) po stupanju na funkciju ministra?

Ako uzmemo u obzir činjenicu da je od mog preuzimanja dužnosti protekao kratak vremenski period, koji obuhvata i vrlo izazovan kraj godine, a koji je zahtijevao da se odmah posvetimo pripremi budžeta za narednu godinu, nije bilo realno sačiniti sveobuhvatnu analizu stanja. Svakako, neki od mojih prvih koraka išli su u pravcu izrade svih neophodnih analiza, koje bi, kroz jedan holistički i profesionalan pristup, sa sigurnošću trebalo da pruže sve relevantne informacije za kreiranje srednjoročnih i dugoročnih strategija na kojima mora počivati vizija savremene i moderno opremljene Vojske Crne Gore. Generalno govoreći, cijenim da je sistem odbrane u ovom trenutku funkcionalan, sa značajnim brojem pozitivnih aspekata.

Međutim, u svom dosadašnjem radu detektovao sam i propuste, kao i sistemske izazove koji zahtijevaju ozbiljan i odgovoran pristup u cilju značajnog poboljšanja i unapređenja svih aspekata odbrambenog sistema.

Šta su, konkretno, prioritetni ciljevi Ministarstva, s obzirom na to da u ekspozeu premijera Spajića nisu precizirani, već uopšteno formulisani?

Prioritetni ciljevi Ministarstva odbrane usaglašeni su i nedvosmisleno podupiru spoljnopolitičke ciljeve i prioritete 44. Vlade Crne Gore. Vojska Crne Gore, kao dio sistema bezbjednosti naše države, i dalje će ispunjavati zakonski definisane misije i zadatke. Takođe, fokusiraćemo se na razvijanje i osnaživanje kapaciteta i sposobnosti za izvršenje namjenskih misija i zadataka, kako u zemlji, tako i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti.

Kroz jačanje odbrambene politike obezbjeđivaćemo dalji razvoj kapaciteta i sposobnosti, usklađen sa NATO procesom odbrambenog planiranja, prilagođavajući se izazovima savremenog bezbjednosnog okruženja. Osnovni mehanizmi u tom procesu su efikasna upotreba svih resursa i kapaciteta u cilju postizanja zahtijevanog nivoa interoperabilnosti. Stoga, u odnosu na smjernice makroekonomske i fiskalne politike, za 2024. opredijeli smo najmanje dva odsto BDP-a za sektor odbrane, od čega je 35,24 odsto budžeta planirano za opremanje, a za razvijanje infrastrukture 28,6 odsto, gdje se jasno mogu identifikovati neki od prioritetnih ciljeva.

Resor odbrane biće fokusiran i na ispunjavanje obaveza koje doprinose izgradnji i očuvanju mira, jačanju bilateralne i multilateralne saradnje, kao i povećanja sposobnosti za ispunjavanje zadataka iz okvira III misije Vojske Crne Gore.

Takođe, preduzimamo korake za unapređenje standarda i statusa pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, gdje se nameće potreba jačanja kapaciteta i zdravstvene zaštite za pripadnike Ministarstva, odnosno Vojske. Da bi se obezbijedio zahtijevani nivo, neophodno je sistem odbrane prilagođavati savremenim tokovima koji podrazumijevaju stalan i konstantan proces usklađivanja pravnog i institucionalnog okvira sa pravnim tekovinama EU i sistemom bezbjednosti NATO-a.

Smatrate li da Crna Gora treba da izdvaja više od dva odsto BDP-a za odbranu, koliko su se članice NATO-a obavezale da će dostići do 2024?

Ubijeđen sam da Crna Gora, shodno zaključcima NATO samita iz Viljnusa, treba da izdvaja minimum dva odsto BDP-a za sektor odbrane, jer to ne predstavlja samo zaključak, već i nešto što omogućava kredibilno članstvo unutar NATO saveza, koje podrazumijeva preuzimanje odgovarajućeg ravnomjernog dijeljenja tereta. S druge strane, navedeno izdvajanje omogućava modernizaciju, razvoj i napredak, a samim tim i jačanje kapaciteta i sposobnosti Vojske Crne Gore za ispunjavanje definisanih zadataka.

Budžetom za 2024. predviđeno je moguće kreditno zaduženje do 160 miliona eura za kupovinu dva patrolna broda i dva helikoptera. Do kad Ministarstvo planira da nabavi brodove i helikoptere, i da li ste tim povodom već razgovarali s nekim državama, odnosno kompanijama? Ako jeste, s kojim?

Tokom 2022. godine formirana je komisija Ministarstva odbrane sa zadatkom ispitivanje tržišta za nabavku dva nova patrolna broda, koji će dugoročno biti u mogućnosti da ispune potrebne standarde u dostizanju zahtijevanog NATO cilja sposobnosti. Navedeni brodovi bi se prevashodno koristili za odbranu zemlje, odnosno realizaciju zadataka definisanih u prvoj misiji Vojske Crne Gore, kao i za učešće u međunarodnim misijama i operacijama.

Svakako, novi patrolni brodovi moraju ispunjavati obavezne, kao i preporučene kriterijume koji obuhavtaju zahtijevanu modularnost, autonomiju, kao i zahtijevanu opremu i samu veličinu brodova. Navedeni kriterijumi se kreću u rasponu od minimalnih do maksimalnih standarda, što svakako utiče i na cijenu istih.

Za potrebe nabavke višenamjenskih helikoptera za potrebe Vojske Crne Gore budžetom su opredijeljena sredstva u iznosu od oko 40 miliona eura. Navedeni helikopteri bi se prevashodno koristili za jednu od misija Vojske Crne “podrška civilnim institucijama”, odnosno pružanje pomoći stanovništvu prilikom prirodnih i vještačkih izazvanih nesreća i katastrofa.

Takođe, savremeni izazovi, rizici i prijetnje koje determinišu stanje u globalnom bezbjednosnom okruženju samo su jedna od komponenti koja direktno utiču kako na cijenu, tako i na vrijeme isporuke novih brodova, pa je u ovom trenutku nezahvalno licitirati sa preciznim rokovima za nabavku istih, ali svakako, stručni timovi Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore rade na iznalaženju najpovoljnijih rješenja.

Koliko je vojnika zaposleno u VCG, kako planirate da popunite oko 400 upražnjenih mjesta u vojsci, odnosno čime namjeravate da animirate mlade ljude da bi došli u vojsku?

Poseban fokus u radu Ministarstva odbrane posve će se odnositi na popunu, kao i na podmlađivanje kadra, a u skladu sa važećom sistematizacijom i formacijom Vojske Crne Gore. U cilju realizacije ovoga procesa, tokom 2024. planiran je prijem u službu 100 novih vojnika po ugovoru.

U skladu sa savremenim potrebama društva, planiramo inovativne marketinške pristupe posebno na polju digitalnih medija i socijalnih mreža, kao i saradnju sa univerzitetskim, fakultetskim i srednjoškolskim ustanovama u cilju edukacije i informisanja što većeg broja mladih ljudi kako bismo im adekvatno približili vojni poziv, kao i mogućnosti zapošljavanja, školovanja i usavršavanja u sistemu odbrane. Cilj je da vojni poziv postane atraktivan mladim ljudima, kojima ćemo na ovaj način predočiti sve njegove prednosti kroz isticanje i cijenjenje ljudskih i profesionalnih vrijednosti u svakom trenutku.

Skoro ste izjavili da pitanje vraćanja obaveznog vojnog roka treba da bude predmet vrlo ozbiljnih analiza. Podržavate li ponovno uvođenje te obaveze, i šta su za vas njene prednosti, a šta mane?

U ovom trenutku nisam opredjeljenja za uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, iako bi prednosti bile bolja popunjenost i moguće dugoročni benefiti za sistem odbrane. S druge strane, ovaj model bi sigurno pratilo mnogo veće naprezanje postojećeg ljudstva, kao i dodatna finansijska izdvajanja, odnosno potrebe većih ulaganja u adekvatnu infrastrukturu koja je sada nedostatna kad se radi o kapacitetima za obuku, smještaj i ishranu, a koja bez sumnje prati i angažman tolikog broja mladih ljudi.

Da li su tačne glasine da su zaposleni u Ministarstvu i VCG podijeljeni na "komite" i "litijaše"? Ako takvih ili sličnih podjela ima, kako ćete izaći na kraj sa njima?

Nažalost, svjedočimo činjenici da podjele koje opterećuju naše društvo duži vremenski period pogađaju sve njegove pore, uključujući i sistem odbrane. Neophodno je da zajedničkim snagama svi doprinesemo da ove i slične podjele potpuno iskorijenimo. Radeći na viziji savremene, inkluzivne i snažne vojske, te gradeći sistem u kom se radni odnos, napredovanja u službi, upućivanja na školavanje i usavršavanje isključivo zasnivaju na procjeni sposobnosti, vrednovanju zasluga, volje i želje za doprinosom, a ne nipošto na bazi političkih i ličnih svojstava, možemo prevazilazići sve podjele i učvrtstiti vojsku koja spremno odgovara svim izazovima savremenog svijeta.

Hoće li brigadni general Zoran Lazarević ostati na funkciji načelnika Generalštaba VCG, s obzirom na to da se vaša partija (Demokrate) protivila razrješenju njegovog prethodnika Milutina Đurovića, tvrdeći da je Lazarević bio zapravo predlog doskorašnjeg šefa države i Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića? Ako namjeravate da predložite razrješenje Lazarevića, koga planirate za njegovog nasljednika na poziciji?

Neophodno je istaći da političke partije ne predlažu, niti smjenjuju načelnika Generalštaba. Shodno Ustavu i zakonu, to radi Savjet za odbranu i bezbjednost, i generalno stavovi političkih partija neće uticati na profesionalnu sudbinu bilo kog pojedinca, pa ni samog generala Lazarevića. Takođe, smatram da je general Đurović časno i odgovorno obavljao dužnost načelnika Generalštaba te da, u tom periodu, nije bilo razloga za njegovu smjenu. Meritokratija je princip kojem ostajem do kraja dosljedan, smatrajući ga najvažnijim i suštinski najznačajnijim u funkcionisanju svakog progresivnog društva i jakih institucija.

Hoćete li predložiti razrješenje vršioca dužnosti (v.d.) generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata (OBD) u Ministarstvu Janka Lakovića, kojem je već nekoliko puta produžavan v.d. mandat? Ako hoćete, zašto ćete to učiniti, i ko će doći na tu funkciju umjesto njega?

Svima, pa i v.d. generalnog direktora OBD-a, g. Janku Lakoviću, data je prilika da u radu pokažu svoje sposobnosti i konkretne rezultate. Kao i za generala Lazarevića, još uvijek je rano da zauzmem definitivan stav o radu i učincima g. Lakovića, kao i OBD-a pod njegovim vođstvom.

Sredinom decembra bili ste u sjedištu NATO-a u Briselu, gdje ste se sastali sa zamjenikom generalnog sekretara Alijanse Mirčeom Džoanom. Kakve ste poruke dobili od njega, s obzirom na to da dio opozicije i njima bliski analitičari tvrde da NATO nema povjerenje u Crnu Goru i da je saradnja na niskom nivou?

Saglasno strateškim opredjeljenjima, kao i spoljnopolitičkim prioritetima 44. Vlade Crne Gore, prirodno je da moja prva zvanična posjeta bude Briselu, sjedištu Sjevernoatlantskog saveza. Takođe, sa zamjenikom generalnog sekretara Alijanse g. Mirčeom Džoanom imao sam veoma konstruktivan i sadržajan sastanak. Bilo mi je važno da prenesem izrazito jasne poruke, koje se tiču spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore, kredibilnog i posvećenog članstva u okviru NATO saveza.

Pozitivan ishod susreta karakterišu i ohrabrujuće poruke od uvaženog g. Džoane, koji je sa punim uvažavanjem i nedvosmislenom podrškom govorio o Crnoj Gori i angažmanu 44. Vlade, i o meni lično, kao ministru odbrane. Tom prilikom, imao sam važne i ohrabrujuće razgovore i sa predstavnicima Kvinte pri NATO savezu.

Posebno ističem susret sa novoimenovanim pomoćnikom generalnog sekretara NATO za obavještajne poslove g. Skotom Brejom, koji je protekao u pozitvnoj atmosferi uz ohrabrujuće poruke. Moj čvrst zaključak je da 44. Vlada Crne Gore uživa povjerenje unutar NATO saveza, te da je Crna Gora uvažena članica Alijanse.

Hipotetički, da li bi Crna Gora poštovala član 5 Vašingtonskog ugovora (ako jedna članica NATO-a bude napadnuta, sve ostale će joj pomoći) ako bi Rusija napala neku od država Alijanse?

Kao ozbiljna država i kredibilna članica NATO-a Crna Gora će poštovati u potpunosti međunarodne ugovore i obaveze.

Postoji li u crnogorskoj vlasti, kao kod nekih drugih evropskih vlada, zabrinutost da bi Sjedinjene Države mogle da napuste NATO ako se na čelo te zemlje vrati Donald Tramp?

U ovom trenutku ne bih prejudicirao rezultate izbora u SAD-u, koji su planirani u 2024. Takođe, ne bih išao toliko daleko da komentarišem hipotetičke situacije vezano za spoljnu politiku SAD-a, i uvjeren sam da je SAD zemlja koja ključno doprinosi NATO savezu, a pored toga je i naš ključni saveznik kad se radi o sektoru odbrane.

Hoće li Crna Gora nastaviti da šalje Ukrajini vojnu pomoć za odbranu od Rusije? Koliko je vrijedna pomoć u naoružanju i vojnoj opremi koja je do sada poslata Ukrajini?

Crna Gora će nastaviti da pruža vojnu, humanitarnu, finansijsku i političku podršku Ukrajini u mjeri svojih kapaciteta i mogućnosti, do kada to bude bilo neophodno. Do sada, Ministarstvo odbrane je u osam navrata, u ukupnoj vrijednosti od oko 10 miliona eura, obezbjeđivalo Ukrajini donacije u vidu hrane, zaštitne opreme, različitih tipova municije, rezervnih djelova, kao i protivvazdušne opreme.

U koliko međunarodnih mirovnih misija učestvuje Crna Gora i koliko je pripadnika VCG angažovano u njima? Zalažete li se za to da se poveća učešće u misijama?

Vojska Crne Gore snažno je opredijeljena za doprinos i očuvanje svjetskog mira i stabilnosti. Ukupno 50 pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u šest misija i operacija. U 2024. planirano je povećanje učešća, i to u još tri NATO, EU i UN misije.

Šef države Jakov Milatović pozvao je prije pola godine generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da posjeti Crnu Goru, poručujući da bi to mogla biti prilika da se zajednički oda počast nevino stradalim žrtvama NATO agresije na SRJ 1999. Podržavate li ideju g. Milatovića?

Svakako treba istaći da su žrtve iz 1999. godine civilne, podržavam inicijativu predsjednika Crne Gore i smatram izuzetno značajnim da g. Stoltenberg posjeti Crnu Goru, a ideja o odavanju počasti nevinim civilnim žrtvama je na mjestu.

Nedavno ste kazali da na Sinjajevini najvjerovatnije neće biti vojnog poligona, i da postoje neke druge lokacije koje bi bile adekvatne za to, ali koji nisu u državnom vlasništvu. Pošto ste rekli da ne biste licitirali s tačnim lokacijama, možete li reći na teritoriji kojih opština se one nalaze?

Iako je Crna Gora teritorijalno mala, ne možemo licitirati sa njenim lokacijama. Svakako, radimo na iznalaženju najpovoljnijih lokacija koje se mogu uzeti u razmatranje, a koje će pružiti najoptimalnije uslove da jedinice i pripadnici Vojske Crne Gore mogu realizovati neophodne vježbe i gađanja. Kad dođemo do najprihvatljivijeg rješenja, javnost će o tome biti upoznata.

Za slučaj Radanovići najodgovorniji oni s najvećim činovima

’’Vijesti’’ su skoro objavile da niste zadovoljni odlukom disciplinskog tužioca u Ministarstvu da pokrene postupak protiv poručnika koji je bio komandir obezbjeđenja vojnog konvoja koji se nije zaustavio da ukaže pomoć povrijeđenima u saobraćajnoj nesreći u Radanovićima, posebno zbog toga što je poručnik bio tek peti po činu u tom konvoju. Šta ćete preduzeti tim povodom, smatrate li da u navedenom slučaju postoji komandna odgovornost?

Uvažavajući opravdano interesovanje javnosti, organizovao sam posebnu konferenciju za medije, cijeneći ozbiljnost predmetnog slučaja koji zahtijeva transparentan i otvoren pristup. Tom prilikom, iznoseći sve relevantne podatke, istakao sam da navedene informacije nijesu tačne.

Kad se radi o ovom disciplinskom postupku i ukupno o postupku sagledavanja činjenica i okolnosti u vezi predmetnog događaja, stava sam, nema nikakve sumnje, da je bilo propusta, kao i da su najodgovornija lica, po prirodi stvari, koja imaju najveće činove.

Ovaj postupak je i dalje u toku, i iz toga razloga ga ne bih dalje komentarisao, ali podvlačim da je meni, kao ministru koji upravlja i rukovodi cjelokupnim sistemom, navedeni slučaj jako indikativan i da je dodatno osvijetlio brojne izazove i propuste koji zahtijevaju hitnu reakciju i odlučne poteze, čemu ćemo posvetiti posebnu pažnju u narednom periodu.

Biću zadovoljan ako budem obavljao dužnost kao otac

Koliko Vam znači to što ste 23 godine nakon što je Vaš otac postao ministar odbrane SRJ, i Vi postali ministar vojni?

Spletom životnih okolnosti desilo se da smo moj otac dr Slobodan Krapović i ja, u različitim vremenskim periodima, dobili čast i privilegiju da budemo ministri odbrane. On nekad SR Jugoslavije, a ja danas Crne Gore. Smatram da je u tom periodu, koji je bio težak i izazovan, moj otac na kvalitetan i odgovoran način obavljao funkciju ministra odbrane SR Jugoslavije, i ukoliko i ja tokom svog mandata budem na visini zadatka da na isti način štitim interese Crne Gore i doprinosim unapređenju sistema odbrane, biću izuzetno zadovoljan svojim učinkom.

Naravno, sud o mom radu, kao što je moj otac uradio, ostavljam građanima Crne Gore.

Neskromno, ponosan sam na ovu činjenicu, kao i moja porodica, stoga imam dodatan motiv i obavezu da dužnost ministra odbrane Crne Gore obavljam časno, pošteno i odgovorno, na korist svih pripadnika Vojske i građana Crne Gore.

Planiramo slanje kadra u NATO centar za sajber odbranu u Estoniji

Zašto Crna Gora nema predstavnika u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Estoniji, u kom se obučavaju sajber stručnjaci, iako je pristupila tom centru?

Istina je da je Crna Gora donijela ispravnu odluku i pristupila navedenom NATO centru. U vezi sa tim, budžetom za 2024. opredijeljena su sredstva za pomenutu namjenu i planiramo upućivanje pripadnika Ministarstva odbrane u navedeni centar.

S druge strane gledano, takva vrsta profilisanog kadra je od izuzetne važnosti za Crnu Goru i predstavlja grupu deficitarnih zanimanja. Vodeći se činjenicom kredibilne članice Alijanse, a vodeći računa o sopstvenim ranjivostima hibridnih prijetnji, nemam sumnje da ćemo pronaći optimalno rješenje i izvršiti odabir kadra za upućivanje u pomenuti NATO centar izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Estoniji.

( Nikola Dragaš )