INTERVJU Grdinić: U Privrednom sudu zbog odlaska sudija čeka 3.000 predmeta

Neprimjereno dugo trajanje sudskog postupka je problem u svakom sudu, ali sam mišljenja da je to veliki problem ako postoji u Privrednom sudu, jer ovaj sud ima veliki značaj za cjelokupni ekonomski ambijent u državi, a posebno kada govorimo o domaćim i stranim investicijama.

To je za “Vijesti” kazao predsjednik Privrednog suda Mladen Grdinić.

“Svaki investitor će se prije svoje odluke o ulaganju zapitati da li je naša država politički stabilna, zatim da li njegov biznis plan može uspjeti i odmah nakon toga da li u slučaju da se između njega i drugog lica pojavi spor postoji sud koji će nepristrasno, zakonito i efikasno riješiti taj spor. Zbog toga je od odlučujućeg značaja da Privredni sud što prije počne sa radom u punom kapacitetu, jer vjerujem da nakon toga u relativno kratkom roku možemo postići veoma pozitivne rezultate”, istakao je je Grdinić.

On je kazao da su u novu godinu ušli sa deset sudija i predsjednikom suda, odnosno sa nedostajućih pet sudija, te da je nažalost sistem izbora sudija previše komplikovan i spor, tako da do sredine 2024. godine ne mogu očekivati kompletiran sudijski sastav.

Prema njegovim riječima, zbog manjeg broja sudija u prethodnom periodu, Privredni sud se suočio sa povećanim brojem neriješenih predmeta u kojima je tužba podnijeta prije tri i više godina.

“Zbog odlaska sudija u prethodnom periodu, najveći broj starih predmeta je mijenjao postupajuće sudije, pa su postupci morali da počnu iznova, a kako se najčešće radi o veoma obimnim i složenim predmetima takvi predmeti se i najteže završavaju”, kazao je Grdinić, dodajući da su prošlu godinu završili sa nezavršenim 211,31 predmetom prosječno po sudiji.

Grdinić je istakao i da je sistem prinudne naplate sudskih taksi potpuno neefikasan, a rješenje vidi u tome da se pristupi izmjeni Zakona o taksama na način da odluka suda kojim se takseni obveznik obavezuje da plati sudsku taksu treba da stekne status izvršne isprave, kako bi država u postupku pred javnim izvršiteljem mogla na efikasan način da obezbijedi prinudnu naplatu sudskih taksi.

“Posljednje izmjene Zakona o taksama su stupile na snagu prije 13 godina. Svjesni činjenice koliko je u međuvremenu iznosila inflacija, jasno je da je neophodno razmotriti potrebu povećanja samog propisanog iznosa sudskih taksi”, naglasio je Grdinić.

Kakvu situaciju ste zatekli na početku mandata u aprilu 2023. godine kada je u pitanju broj sudija i broj neriješenih predmeta i sa kojim kapacitetima ste ušli u ovu godinu?

Situacija koju sam zatekao na početku mandata se vjerovatno najlakše može opisati time da je Privredni sud Crne Gore u 2023. godinu ušao sa “neslavnim” rekordom najvećeg broja neriješenih predmeta od svog osnivanja 2015. godine. Tačnije, na početku 2023. godine sud je imao 3.003 nezavršena predmeta, što je broj koji je daleko iznad rezultata iz bilo koje druge godine u prethodnom periodu.

Isključivi razlog za takvu situaciju vidim u nedostatku sudija koji naš sud prati u kontinuitetu već dvije i po godine. Naime, sve do sredine 2021. godine sud je uglavnom radio sa kompletnim sudijskim kadrom od 16 sudija, zbog čega je mogao da obezbijedi dobru ažurnost. Međutim, nakon toga su uslijedile odluke Sudskog savjeta o prestanku sudijske funkcije zbog sticanja prava na penziju za veći broj sudija u ovom sudu, pojedine sudije su napredovale, dvoje sudija i jedan kandidat su suspendovani, a neke sudije su zbog zdravstvenih razloga bili spriječene da postupaju u određenom periodu.

Zbog svega navedenog, sa 16 sudija koliko je u sudu bilo početkom 2021. godine, sud se našao u situaciji da je u jednom periodu tokom 2022. godine u sudu radilo samo četvoro sudija. Rezultat toga je da su sudije u januaru 2021. godine prosječno imale nezavršenih po 82,06 predmeta, dok 2023. godinu završavamo sa nezavršenim 211,31 predmetom prosječno po sudiji.

Odmah nakon što sam stupio na funkciju Sudski savjet je usvojio moj predlog da se broj sudija poveća za tri, kako bismo konačno ponovo došli do broja sudija sa kojim možemo da odgovorimo zadatku. Nažalost, sistem izbora sudija je previše komplikovan i spor, tako da do sredine 2024. godine ne možemo očekivati da ćemo imati kompletiran sudijski sastav. S tim u vezi, u novu godinu ulazimo sa deset sudija i predsjednikom suda, odnosno sa nedostajućih pet sudija.

Jedna od ključnih zamjerki na rad crnogorskih sudova je neopravdano dugo trajanje suđenja, odnosno povreda prava na suđenje u razumnom roku. U kojoj je mjeri ovaj problem prisutan u Privrednom sudu i koliko imate predmeta za koja suđenje traje duže od tri godine i za koja nije bilo ročišta duže od godinu dana?

Zbog uzroka koji sam Vam prethodno opisao Privredni sud se danas susreće sa problemom povećanja broja neriješenih predmeta u kojima je tužba podnijeta prije tri i više godina. Broj starih predmeta ja sa 218 za dvije i po godine porastao na 451 i danas stari predmeti čine 15,02 % svih naših neriješenih predmeta. Inače, oko polovine starih predmeta nisu stariji od pet godina.

Zbog odlaska sudija u prethodnom periodu, najveći broj starih predmeta je mijenjao postupajuće sudije, pa su postupci morali da počnu iznova, a kako se najčešće radi o veoma obimnim i složenim predmetima, takvi predmeti se i najteže završavaju. Nakon što sam preuzeo funkciju donijet je plan rješavanja starih predmeta, koji podrazumijeva obavezu sudija da svi stari predmeti moraju biti zakazani i taj plan se poštuje u najvećoj mjeri, budući da postoji jedan određeni broj predmeta u kojima je teško obezbijediti pretpostavke za zakazivanje ročišta.

Takođe, treba imati u vidu da su dva najstarija predmeta koja se pred ovim sudom vode predmeti stečaja nad pravnim licima “Primorje” i “Solana”, ali da okončanje ovih postupaka zavisi od okončanja brojnih drugih upravnih i sudskih postupaka pred drugim sudovima, na koje ovaj sud ne može uticati.

Neprimjereno dugo trajanje sudskog postupka je problem u svakom sudu, ali sam mišljenja da je to veliki problem ako postoji u Privrednom sudu, jer ovaj sud ima veliki značaj za cjelokupni ekonomski ambijent u državi, a posebno kada govorimo o domaćim i stranim investicijama. Svaki investitor će se prije svoje odluke o ulaganju zapitati da li naša država politički stabilna, zatim da li njegov biznis plan može uspjeti i odmah nakon toga da li u slučaju da se između njega i drugog lica pojavi spor postoji sud koji će nepristrasno, zakonito i efikasno riješiti taj spor. Zbog toga je od odlučujućeg značaja da Privredni sud što prije počne sa radom u punom kapacitetu, jer vjerujem da nakon toga u relativno kratkom roku možemo postići veoma pozitivne rezultate.

Naime, čak i sa postojećim kapacitetima Privredni sud je u toku 2023. godine postigao ažurnost od 109 %, odnosno uspjeli smo da riješimo više predmeta nego što smo ih primili u protekloj godini, što će siguran sam biti jedan od boljih rezultata u cjelokupnom pravosuđu, a svakako je u vrhu najboljih rezultata suda od njegovog osnivanja. Takođe, riješili smo i 205 starih predmeta. Siguran sam da bismo sa tri godine kontinuiranog rada sa punim sudijskim kapacitetima uspjeli da makar prepolovimo ukupan broj svih neriješenih predmeta.

Koji su Vam ključni prioriteti u radu u 2024. godini?

Ključne prioritete vidim u posvećenom rješavanju zaostalih predmeta. Takođe, očekujem da u prvoj polovini 2024. godine dođe do realizacije projekata koje smo već započeli u postizanja veće transparentnosti u radu stečajnog odjeljenja.

Naime, u saradnji sa Sudskim savjetom planirana je izmjena sajta Privrednog suda na način koji će omogućiti da se objavljivanje brojnih sudskih pismena za koje je Zakonom o stečaju određeno da se javno vrši preko sajta suda. Na taj način bi konačno i povjerioci i zainteresovana javnost ostvarili pravo na veću informisanost koja im je zakonski garantovana. Nakon što ovih dana Sudski savjet završi rad na analizi koju sam tražio, planirana je inicijativa ka izmjeni Zakona o stečaju, posebno u dijelu koji se tiče troškova postupka. Planirana je i inicijativa ka zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da se stvore preduslovi da se oglašavanje javnih prodaja u izvršnom i stečajnom postupku vrši preko jedinstvenog sajta, koji bi obezbijedio veću transparentnost podataka zainteresovanim i izvan granica Crne Gore.

Nadam se da će Ministarstvo finansija u procesu planiranja budžeta imati razumijevanja za potrebu suda da se jedan broj kancelarija mora renovirati. Što se tiče konkretnih predmeta, mogu samo reći da prioritet za rješavanje nekog predmeta treba da ima samo njegova starost i hitnost koja proizilazi iz same prirode spora.

Uz poštovanje prezumpcije nevinosti mrlju na rad pravosuđa su bacili hapšenje doskorašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i hapšenje Vašeg prethodnika Blaža Jovanića. Kako vratiti vjeru građanima u pravosuđe?

Jačanje povjerenja u pravosuđe nije ni lak, ni kratak proces i ne zavisi samo od ljudi koji čine pravosuđe, iako najveći dio odgovornosti leži na nama. Pravosuđe je dio ovog društva i moramo ga graditi svi zajedno. Građani žele da se odluka o njihovom zahtjevu donese kvalitetno i brzo, uz poštovanje svih zakonskih normi. Da bismo stvorili preduslove za postojanje pravosuđa koje će odgovoriti takvim potrebama građana, moramo obezbijediti sistem koji će garantovati efikasno popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta sa visoko kvalifikovanim i motivisanim kadrovima.

Mišljenja sam da smo negdje u procesu reformi pravosuđa uspjeli da stvorimo neefikasan i neizvjestan sistem izbora sudija, koji je demotivišuće djelovao na mnoge talentovane i kvalitetne kolege. Ništa manji problem nije ni sistem ocjenjivanja sudija, koji je polazna osnova za napredovanje sudija, a koji, po mom mišljenu, ne obezbjeđuje da se u fokus ocjene rada sudije stave oni njegovi razultati koji u suštini čine esenciju svakog uspješnog rada, a to je koliko kvalitetno i brzo sudija obavlja svoj posao. Za rješavanje ovih problema neophodno je strateško planiranje i ogroman rad, i pozdravljam napore koji su učinjeni ka tome da se Sudski savjet konačno kompletira, te se nadam da će se taj proces nastaviti izborom čelnih ljudi u pravosuđu.

Svaki investitor će se prije svoje odluke o ulaganju zapitati da li je naša država politički stabilna, zatim da li njegov biznis plan može uspjeti i da li u slučaju da se između njega i drugog lica pojavi spor postoji sud koji će nepristrasno, zakonito i efikasno riješiti taj spor, kazao je Grdinić

Sa novom Vladom pokrenuće pitanje rješavanja prostora u kome sud radi

Šta je u 2023. godini urađeno po pitanju pronalaska adekvatnog prostora za rad Privrednog suda i koliko ste blizu rješenju tog problema?

Kao što znate Privredni sud Crne Gore nema u svojini svoju poslovnu zgradu, već funkcioniše u jednoj od najstarijih zgrada u Podgorici i prostor dijeli sa MONSTAT- om, što je rješenje koje svakako ne odgovara ni jednoj, ni drugoj instituciji. Takođe, govorimo o sudu koji nema nijednu sudnicu u pravom smislu te riječi i u potpunosti je nepristupačan za lica sa invaliditetom.

U prošloj godini prethodna Vlada je donijela zaključak kojim je bilo planirano preseljenje Privrednog suda u prostorije zgrade stare Vlade. Međutim, kako smo u potpunosti bili isključeni iz procesa donošenja tog rješenja, na način da nismo znali ni kada, ni u koje i kakve prostorije treba da preselimo, bili smo prinuđeni da reagujemo, nakon čega je Vlada povukla takav zaključak. Koliko mi je poznato, veoma je upitno da li bi navedena zgrada uopšte imala dovoljno kapaciteta da zajedno sa drugim institucijama, čije je preseljenje takođe planirano, primi i Privredni sud.

Sa predstavnicima nove Vlade ću svakako ponovo otvoriti pitanje rješavanja prostora u kojem Privredni sud radi, jer smatram da se radi o pitanju od kojeg zavisi ne samo kvalitet rada ove institucije, već i njen ugled. U svakom slučaju, raduje me odluka Vlade Crne Gore da započne sa izgradnjom objekata za potrebe pravosudnih institucija na teritoriji glavnog grada, između ostalog i zgrade u kojoj će raditi Privredni sud. Planirana dinamika završetka tih radova će umnogome uticati i na potrebu da li da se i na koji način do tada riješi pitanje prostora u kojem sud radi.

Čak i sa postojećim kapacitetima Privredni sud je 2023. godine postigao ažurnost od 109%, odnosno uspjeli smo da riješimo više predmeta nego što smo ih primili u protekloj godini, što će siguran sam biti jedan od boljih rezultata u cjelokupnom pravosuđu, a svakako je u vrhu najboljih rezultata suda od njegovog osnivanja”, istakao je Grdinić

Sudske takse treba povećati i omogućiti prinudnu naplatu

Jedan od višegodišnjih problema za koji do danas nema rješenja na spornu primjenu Zakona o sudskim taksama, zbog čega država gubi značajne budžetske prihode. Kakva je statistika sa naplatom sudskih taksi u Privrednom sudu? Šta su Vaši predlozi za rješenje ovog problema?

U toku 2022. godine Privredni sud je ukupno naplatio 211.520,29 eura sudskih taksi, dok je 2023. godine, zaključno sa 18.12.2023. godine, naplatio 249.112,72 eura sudskih taksi. Inače, nakon preuzimanja funkcije predsjednika suda donijete su interne procedure o načinu vođenja evidencije i vršenja naplate sudskih taksi u sudu.

Zahvaljujući odgovornom pristupu svih koleginica i kolega koji su nadležni za primjenu tih procedura, obezbijedili smo da se iznos naplaćenih taksi u periodu od maja do avgusta 2023. godine dvostruko uveća u odnosu na prva četiri mjeseca 2023. godine. Kako su u istom periodu izdate opomene za plaćanje sudske takse u iznosu od 351.247,05 eura, o svim neplaćenim sudskim taksama redovno se sva dokumentacija dostavlja Upravi prihoda, kao nadležnoj instituciji za iniciranje postupka prinudne naplate.

Međutim, i pored toga, mišljenja sam da se radi o pitanju koje je neopravdano zanemareno od strane države. Prije svega, sistem prinudne naplate sudskih taksi je potpuno neefikasan, a rješenje vidim u tome da se pristupi izmjeni Zakona o taksama na način da odluka suda kojim se takseni obveznik obavezuje da plati sudsku taksu treba da stekne status izvršne isprave, kako bi država u postupku pred javnim izvršiteljem mogla na efikasan način da obezbijedi prinudnu naplatu sudskih taksi.

Sa druge strane, posljednje izmjene Zakona o taksama su stupile na snagu prije 13 godina. Svjesni činjenice koliko je u međuvremenu iznosila inflacija, jasno je da je neophodno razmotriti potrebu povećanja samog propisanog iznosa sudskih taksi. Pitanje efikasne naplate sudskih taksi je od direktnog uticaja na priliv predmeta i samim tim i na efikasnost rada sudova, jer okolnost da li će stranke biti motivisane da svoj spor pokušaju riješiti mirnim – vansudskim putem često zavisi od toga da li će sudski postupak koji planiraju pokrenuti biti “besplatan”, kao što se nažalost često dešava danas.

( Marija Mirjačić )