Zoran Kovačević za "Vijesti": Nema Norvežana, Institut diže cijene

Institut Igalo u 2024. neće ugostiti pacijente iz Norveške jer nije prošao na tenderu norveškog Fonda zdravstva, a glavni razlog za tu je situacija su problemi u kojoj se kompanija nalazila tokom prošle godine sa čestim blokama računa, nemogućnostima da ulaže u poboljšanje ponude, kašnjenjem u isplatama zarada...

To je u intervjuu “Vijestima” kazao je izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević, akcionarskog društva u većinskom vlasništvu države. On očekuje da tokom ove godine povrate povjerenje i da će u 2025. ponovo imati pacijente iz Norveške.

Norveški program je činio četvrtinu prihoda Instituta, koji će ove godine imati dodatne rashode zbog povećanja zarada za oko 30 odsto usljed izmjena kolektivnog ugovora. Kovačević je kazao da pripremaju novi cjenovnik sa višim cijenama svojih usluga, kao i da aktivno traže nove partnere i da već razgovaraju sa velikim poslovnim sistemima iz okruženja, kako bi doveli dio njihovih radnika na rehabilitaciju.

Da li je poznata odluka norveškog Fonda zdravstva? Ako je Institut odbijen za narednu godinu, postoji li šansa da ćete tender dobiti za 2025?

Nažalost, neposredno prije stupanja na dužnost izvršnog direktora, dobio sam informaciju o otkazivanju Norveškog programa u Institutu za 2024. godinu. Osnovni uzrok takve odluke počiva na situaciji u kojoj se Institut nalazio u prethodnoj godini. Njihova ocjena kvaliteta, posebno medicinskog paketa naših usluga, je i dalje odlična. Međutim, neizvjesnost stabilnog poslovanja u 2024. godini, primorala je naše norveške partnere da za narednu godinu odaberu drugu destinaciju. Ta odluka se zvanično vezuje samo za 2024. godinu, tako da se uz stabilizaciju poslovnih parametara nadamo njihovom povratku u Institut već 2025. godine.

Kakav ste cjenovnik planirali za narednu godinu? Šta ako crnogorski Fond zdravstva ne odobri više cijene usluga?

Upravo ovih dana usvajamo novi cjenovnik različitih paketa naših usluga za 2024. godinu. Cijene ćemo nivelisati za manji iznos od onog koji je “Monstat” dao kao rast cijena na malo u Crnoj Gori za 2023. godinu, bez implementacije očekivanog rasta cijena za 2024. godinu.

Sa druge strane, cijene koje je za oko 5.000 crnogorskih osiguranika u prosjeku godišnje Institutu plaća Fond zdravstva prvi put su od 2009. godine povećane početkom 2023. godine. To je povećanje, iako minimalno, u Institutu dočekano sa radošću. Konačno se pokazalo razumijevanje da se ne može očekivati da Institut može pružiti uslugu našim osiguranicima po na primjer 30 eura dnevno za fizijatrijske pacijente (što uključuje smještaj sa punim pansionom i pet terapija) a da ne ostvari poslovni gubitak na kraju godine. Danas je cijena za taj isti paket usluga 36 eura, što je i dalje nedovoljno, tako da se, kako bi sačuvali Institut nadamo objektivnom povećanju i ove godine.

U suprotnom, postavlja se pitanje gdje će se i po kojim cijenama rehabilitovati naši građani ako se zaustavi rehabilitacija u Institutu Igalo. Odnosno, koliko će našu državu u perspektivi koštati invalidnine svih kategorija pacijenata koji se neće vratiti redovnim životnim i radnim aktivnostima bez odgovarajuće rehabilitacije koje im se u ovom trenutku pružaju u Institutu Igalo.

Kada su u pitanju poslovni partneri, da ima li Institut neke nove? Planirate li neke investicije kako bi se nivo usluga povećao?

Zajedno sa zaposlenima u sektoru marketinga i prodaje intenzivno radimo na pronalaženju rješenja kojima ćemo pokušati nadomjestiti gubitak Norveškog programa. Tu prije svega mislim na nove pakete usluga kojima ćemo uz pomoć alata digitalnog marketinga prvi put pokušati da privučemo dovoljan broj novih korisnika. Intenzivirali smo i razgovore sa predstavnicima velikih poslovnih sistema iz okruženja, kako bismo pokušali dovesti jedan broj njihovih radnika kod nas na rehabilitaciju.

Što se tiče investicija u povećanje kvaliteta usluga, one su u ovom trenutku finansijski ograničene. Ne treba zaboraviti da je Institut Igalo godinama unazad bio u Planu privatizacije, što je s obzirom na propise u značajnoj mjeri zaustavilo razvojne cikluse. Tako da danas jedan takav gigant kakav je Institut “Simo Milošević”, čija reputacija počiva na znanju i izvanrednim prirodnim i prostornim resursima, ne može u punoj mjeri i kako bi trebalo odgovoriti zahtjevima visokoplatežne klijentele, koja je nekada redovno koristila naše usluge.

Generalno, kada se uzme sve u obzir, neće biti lako, ali mi u Institutu duboko vjerujemo da ćemo uz podršku Vlade Crne Gore uspjeti da prebrodimo aktuelnu krizu u kojoj se nalazimo. Ono što želim posebno da naglasim, nama nije potrebna pomoć, već investicije koje se mogu obezbijediti kroz svrsishodno preusmjeravanje ogromnog kapitala sa kojim Institut Igalo raspolaže.

Hoće li biti uvećana cijena za one koji u Institut dolaze samostalno ili preko sindikata i penzionerskih udruženja?

Kao što sam već rekao, uvećanje koje smo planirali u cjenovniku za 2024. godinu manje je u odnosu na rast cijena na malo u prethodnih 12 mjeseci, kada smo usvojili aktuelni cjenovnik za 2023. godinu. Pri tome ne treba zaboraviti da su nam uz rast troškova radne snage poskupjeli svi ostali inputi, što dodatno usložnjava aktivnosti vezane za stabilizaciju poslovanja. Te u tom smislu i očekujemo razumijevanje, posebno onih koji su višegodišnji lojalni korisnici naših usluga.

Očekuje zaustavljanje tužbi radnika

Koje korake ćete preduzeti povodom tužbi radnika, koje iznose nekoliko miliona eura? Koliko Institut ima zaposlenih i ima li viška osoblja?

Tužbe sadašnjih i bivših radnika, te presude po osnovu istih, kroz neposredno izvršenje manifestovano blokadama Institutovog računa u višemilionskim iznosima je nešto što je ozbiljno poremetilo poslovanje i perspektive naše kompanije. Vanredni troškovi u tolikim iznosima i sa tolikim učešćem bi poremetili svaku kompaniju, tako da Institut nije izuzetak u tom smislu.

Nažalost, osim detaljne analize dosadašnjih izvršenja, u ovom trenutku i sa ovakvim pristupom ne postoji adekvatan pravni lijek, ali se nadamo da će se kroz potpisivanje i primjenu novog kolektivnog ugovora i taj proces konačno zaustaviti.

Institut u ovom trenutku ima 571 zaposlenog, od čega je 529 na neodređeno vrijeme. S obzirom na veličinu kapaciteta i mogućnosti sa kojima Institut raspolaže, sam broj zaposlenih nije prevelik. Ono što će biti predmet moje pažnje je povećanje ekonomičnosti i produktivnosti poslovanja. U suprotnom, bićemo primorani da i dalje smanjujemo broj zaposlenih.

Nedavno je potpisan i kolektivni ugovor, koliko je on povećao troškove poslovanja?

Nakon višegodišnjeg čekanja, potpisan je kolektivni ugovor koji je usklađen sa granskim kolektivnim ugovorom zdravstva. S obzirom na to da je djelatnost Instituta zdravstvena ali i turistička, odnosno hotelsko ugostiteljska, sam postupak pripreme i usaglašavanja predmetnog dokumenta je bio prilično izazovan, to se odnosi i na pojedine elemente njegove primjene u budućnosti. Za sada ne mogu tačno reći koliko će u cjelosti to uticati na povećanje troškova poslovanja.

Ukupni dugovi 30 miliona, četvrtina vrijednosti kompanije

Koliko trenutno iznose dugovi Instituta Igalo? Kakvo ste stanje zatekli stupanjem na poziciju prvog čovjeka te institucije?

Dugovi Instituta Igalo u ovom trenutku su oko 30 miliona eura. Od toga je blizu 10 miliona eura dug prema Jugobanci u stečaju, koji potiče iz vremena SFRJ, kada je izgrađena nova II faza Instituta. Veliki dio toga duga odnosi se i na potraživanja prema državi, vezana za poreze i doprinose, kao i najveće povjerioce Elektroprivredu Crne Gore i Opštinu Herceg Novi. Ono što je važno naglasiti je da ukupan dug u ovom trenutku ne premašuje četvrtinu vrijednosti ukupnog kapitala Instituta “Simo Milošević”.

( Mirko Kotlaš )