Hadžimanov za "Vijesti": Crnogorska džez scena je za svaku pohvalu
Završnicu Don Brankovih dana muzike obilježiće vrsni pijanisti Vasil Hadžimanov i Matija Dedić. Na koncertu u Kotoru nastupiće i Bisera Veletanlić i Gabi Novak
Ovogodišnji, šesnaesti po redu Don Brankovi dani muzike imaće spektakularnu završnicu. Na koncertu koji će se pod nazivom “Music Forces United” održati sjutra veče na Ljetnjoj pozorinici u Kotoru, svoje različite stilske i muzičke izraze ujediniće dvojica vrsnih pijanista, Vasil Hadžimanov i Matija Dedić. Njima će se na kotorskom koncertu pridružiti čuvene vokalne solistkinje Bisera Veletanlić i Gabi Novak.
Matija Dedić je već nastupao na festivalu KotorArt, prvo sa hrvatskim muzičarem i pjevačem Massimom Savićem, a 2014. godine sa svojim roditeljima, Gabi Novak i pokojnim doajenom muzičke scene, Arsenom Dedićem.
Svestrani muzičar ̶ pijanista, vođa benda, kantautor, kompozitor primijenjene muzike, muzički urednik, Vasil Hadžimanov prvi put će se predstaviti kotorskoj publici. Jedan od najboljih džez pijanista u regionu, sin je poznatih muzičara Zafira Hadžimanova i Senke Veletanlić. Klasično muzičko obrazovanje dobija u muzičkoj školi “Stevan Mokranjac”. Školovanje nastavlja kao stipendista Berkli koledža u Bostonu, gdje je 1995. godine diplomirao klavir i aranžiranje. Nakon što je godinu dana proveo u Njujorku, vraća se u Srbiju i osniva “Vasil Hadžimanov bend”. Do sada su objavili šest albuma, a njihova muzika je proglašena za umjetnička djela od visokog nacionalnog i kulturnog značaja za Srbiju. Poslijednji album benda “Alive”, koji je sniman na pet koncerata u Srbiji, na svjetskom tržištu proglašen je za jedno od najboljih izdanja u 2016. godini od strane prestižnog američkog magazina “Downbeat”.
O programu i koncepciji nastupajućeg koncerta na festivalu KotorArt, Vasil Hadžimanov kaže da će večeras prvi put nastupati u ovakvom sastavu.
“Matija i ja već duže vreme planiramo da sviramo zajedno, ali nikako da se steknu uslovi za to. Na poziv našeg zajedničkog prijatelja Elvisa Stanića konačno smo se spojili i prošle godine nastupali na zatvaranju džez festivala u Opatiji. Koncert je prošao sjajno, a mi smo riješili da sljedeće godine napravimo seriju koncerata u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani. U međuvremenu smo dobili poziv iz Kotora, tako da će se na festivalu KotorArt praktično desiti pretpremijera tih koncerata. Gabi i Bisera će, kao specijalne gošće na koncertu, otpjevati po nekoliko pjesama, svaka iz svog repertoara, dok ćemo Matija i ja svirati naše kompozicije, u obradama za dva klavira. Planirano je da nastupimo u uobičajenim, poznatim “kombinacijama”, kada Matija prati Gabi, a ja Biseru, ali i u potpuno novim.
Kotorska publika će imati jedinstvenu priliku da uživa u muzici i cjelovečernjem muziciranju dvije, možemo reći, vodeće muzičke porodice na ovim prostorima. Kako vidite saradnju vaše dvije porodice?
Naša saradnja je pozitivna i lijepa na više nivoa. Ono što je meni posebno drago je da se ove dvije familije, koje su svaka za sebe ostavile ozbiljan pečat na jugoslovenskoj sceni, a i šire, spoje, pa da li smo to samo Matija i ja, ili i sa gošćama iz naših familija ili možda nešto potpuno drugačije. Naše dvije porodice se već 25 godina bave muzikom koja ispada “druga” muzika, jer imamo ovu “prvu”, koja je po popularnosti sve vrijeme u prvom planu. Spoj naše dvije porodice je bitan i zbog regionalne, i zbog saradnje na prostorima bivše Jugoslavije. I to daje poruku da su ratovi i svađe iza nas i da idemo samo naprijed.
Ove godine, u izdanju izdavačke kuće “Metropolis music”, izašlo je prvo vinil izdanje vašeg posljednjeg albuma. Samo prije deset godina bilo je teško pronaći i kupiti gramofon ili ploču u prodavnicama na našim prostorima. Izgleda da se slušanje muzike sa ploča ponovo vraćaju u modu?
U svijjetu je poznata stvar da se vinil vratio na tržište, kod nas malo kasni. Ono što je bitno je da je fokus na slušanju muzike. Vinil predstavlja simbol nečega što je ritual slušanja muzike, nečega što predstavlja potpuno posvećenje konceptu i muzici koja se nalazi na nekom albumu, zatim, umjetničkom djelu koji je na koricama albuma. Razbija se smanjena vrijednost djela i rada kad se muzika stavi u jedan folder na računaru. U tom kontekstu mi je drago što je “Metropolis music” to prepoznao.
Urednik ste i domaćin muzičko-edukativnog serijala “M-leb” na RTV Vojvodini, u okviru koga su se predstavili uspješni muzičari kao što su Dejvid Bini, Bojan Zulfikarpašić, Dušan Kojić Koja, Zafir Hadžimanov, Antonije Pušić - Rambo Amadeus, Matija Dedić i drugi. Da li ćete nastaviti realizaciju ovog projekta i koje ćete muzičare predstaviti u narednoj sezoni?
Završili smo dvije sezone. Nažalost, na RTV Vojvodinu je došlo novo uredništvo i skratilo budžet. Jedna od prvih stavki koje propate u tim situacijama je kulturno-obrazovni program. Meni je jako drago da smo uspjeli i ovoliko da uradimo, s obzirom da je u televizijskom programu kultura potpuno nebitna. Za dvije godine uspjeli smo da napravimo po 12 epizoda, predavanja i koncerata sjajnih i uspješnih umjetnika. Na- žalost, toga više nema. Možda ćemo ovaj koncept, koji je kombinacija edukativnog i zabavnog programa, kakav se nije vidio na našim, naročito nacionalnim televizijskim programima, uspjeti negdje drugdje da nastavimo.
Na ovim prostorima ne manjka potencijala, ni muzičara, ni autora
Početkom juna ste sa svojim bendom nastupali u Podgorici u okviru drugog džez festivala “Made in New York”. Kakva su Vaši utisci o džez sceni u Crnoj Gori, o crnogorskim džez muzičarima?
Džez scena u Crnoj Gori nije velika, ali je za svaku pohvalu. Vlado Maraš, koji je organizator ovog festivala, zaista se potrudio da festival bude poput mnogih drugih, poznatijih, festivala sa većim budžetima. Da ne zaboravimo ni Milorada Šuleta Jovovića, jednog od najboljih džez gitarista u regionu i šire, koji srednjoškolcima predaje džez u podgoričkoj Muzičkoj školi. Tako dobijamo nove, mlade, talentovane studente džeza koji dolaze iz Crne Gore. Zato crnogorska scena postoji i obećava, kao uostalom i beogradska, koja posljednjih godina predstavlja neke nove nade, nove talente. Imamo i autorske bendove koji rade na originalnoj muzici. Ne manjka potencijala i muzičara i autora, evidentan je nedostatak prostora u medijima, u programima raznih institucija koje treba da se bave umetničkom i džez muzikom.
( Nataša Đačić )