Hag može da naruši samo ugled Izraela

Međunarodni sud pravde počeo je juče saslušanje u politički eksplozivnom slučaju koji je pokrenula Južna Afrika protiv Izraela koji optužuje za genocid nad Palestincima u Gazi i zahtijeva da vrhovni sud UN naredni hitni prekid izraelske vojne kampanje.

Južna Afrika je pokrenula slučaj u okviru Konvencije o genocidu, tvrdeći da je ubijanjem Palestinaca u Gazi, nanošenjem teških tjelesnih i mentalnih povreda i "stvarajući uslove života sa namjerom da dovedu do njihovog fizičkog uništenja", Izrael odgovoran za genocid.

"Namjera da se uništi Gaza potiče sa najvišeg državnog nivoa", kazao je u uvodnom izlaganju Tembeka Ngkukaitobi, advokat Višeg suda Južne Afrike. On je, kako prenosi Rojters, istakao da su izraelski politički i vojni lideri, uključujući premijera Benjamina Netanjahua među "podstrekivačima na genocid". "To je očigledno iz načina na koji je ovaj vojni napad sproveden", kazao je on. "Dokazi o genocidnoj namjeri nijesu samo zastrašujući, već su i nepobitni i preovladavaju", rekao je Ngkukaitobi.

Izrael: Demonstracija licemjerja i laži

Izrael je odbacio optužbe za genocid kao lažne i neosnovane i saopštio da je Južna Afrika govori u ime Hamasa. "Danas smo ovdje vidjeli jednu od najvećih demonstracija licemjerja u istoriji kada je Južna Afrika postala pravni ogranak terorističke organizacije, Hamas", saopštio je portparol izraelskog ministarstva vanjskih poslova Lior Hajat.

Prema njegovim riječima Južna Afrika "nije pomenula razlog onoga što se događa u Gazi, nije pomenula da je Hamas 7. oktobra... masakrirao, pogubio, ubio, žive spalio, silovao i oteo stotine Izraelaca i da Izrael koristi svoje pravo na samoodbranu".

Netanjahu je takođe kazao da su sudu predočeni licemjerje i laži. "Danas smo vidjeli svijet okrenut naopačke. Izrael je optužen za genocid dok se bori protiv genocida", kazao je on.

Izrael tvrdi da vodi vodi rat protiv palestinskih ekstremista, a ne protiv palestinskog naroda.

Konvencija o genocidu iz 1948. godine, donijeta nakon masovnog ubijanja Jevreja u holokaustu, definiše genocid kao "radnje počinjene s namjerom da se uništi, u cjelini ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa".

Južna Afrika i Izrael su potpisnici konvencije. Konvencija je prethodno korištena u slučajevima Bosne i Hercegovine i Srbije, Gambije i Mjanmara i u slučaju ruskog rata u Ukrajini.

Južna Afrika već duže vrijeme podržava palestinski cilj u okviru bliskih odnosa nastalih tokom borbe Afričkog nacionalnog kongresa protiv aparthejda, uz podršku Palestinske oslobodilačke organizacije Jasera Arafata.

Južna Afrika je juče zaključila svoje uvodno izlaganje tražeći hitne mjere za prekid rata rat, a sud će danas saslušati odgovor Izraela.

Očekuje se da će sud kasnije ovog mjeseca donijeti odluku o mogućim hitnim mjerama, ali tada neće donijeti odluku o optužbama za genocid jer ti postupci mogu potrajati godinama. Odluke Međunarodnog suda pravde su konačne i ne mogu se osporiti - ali sud nema načina da ih sprovede.

U martu 2022, sud je naredio Rusiji da obustavi vojne operacije u Ukrajini, ali je Moskva prosto odbila da se povinuje, podsjeća "Fajnenšl tajms".

Sud javnog mnjenja

Međutim, posmatrači su naveli da čak i ako se mjere ne sprovedu, odluka o njihovom izricanju - a još više konačna presuda protiv Izraela - može ozbiljno narušiti ugled zemlje i promijeniti način na koji se druge države odnose prema njoj.

"Sud javnog mnjenja ima mnogo veću težinu, nego što ljudi shvataju", rekla je za FT Šila Pejlan, ekspertkinja za međunarodno pravo i ljudska prava. "Ne znam kako bi Izrael mogao reputaciono da se nosi s gubitkom takve vrste, imajući u vidu ozbiljnost konvencije pod kojom se vodi postupak".

Sud ima nekoliko opcija: može narediti mjere koje traži Južna Afrika; primijeniti druge; ili ne izreći nikakve mjere.

Amičai Koen, sa izraelskog Instituta za demokratiju kazao je da je "malo vjerovatno" da će sud ići tako daleko i narediti Izraelu da prekine ofanzivu u Gazi. Međutim, on je kazao da je moguće da "će postojati neka vrsta naredbe u vezi sa prekidom podsticanja ili u vidu dodatnih humanitarnih odredbi".

Prema riječima Koena šire implikacije za Izrael, ukoliko sud odluči da je slučaj dovoljno opravdan za izricanje hitnih mjera, zavise od toga koliko - i ko - od 17 sudija u panelu podržava primjenu mjera. Ako samo mali broj sudija, uključujući one iz zemalja poput Rusije i Kine, podrži takav korak, to "neće biti vrlo štetno", rekao je. "Ali ako postoji saglasnost u sudu, uključujući sudije iz SAD-a, Australije, Francuske, Japana, Slovačke, Brazila, Jamajke... onda bi to moglo biti ozbiljnije."

Šefica organizacije Hjuman rajts voč pohvalila je juče Južnu Afriku zbog pokretanja slučaja pred vrhovnim sudom UN-a i rekla da će međunarodna zajednica biti odgovorna za to da Izrael poštuje svaku sudsku odluku. "Južna Afrika ovdje pruža važno vođstvo. Istinski koristi važnu priliku", kazala je za Rojters Tirana Hasan, izvršna direktoricaa HRV.

"Ako Izrael ne bude poštovao mjere ili naredbe suda, tada je na međunarodnoj zajednici da se pobrine da koriste sve pritiske koje mogu kako bi podstakli Izrael da zaista sprovede te mjere". HRV optužuje Izrael za da koristi izgladnjivanje civila kao sredstva ratovanja u Gazi, što predstavlja ratni zločin. Izrael je demantovao tu optužbu.

Berlin prati, ali ne vidi genocidnu namjeru

Američki državni sekretar Entoni Blinken kazao je u utorak da SAD smatraju da pokretanje slučaja za genocid protiv Izraela "odvlači pažnju svijeta sa važnih napora za mir i bezbjednost".

Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok je istakla da će Berlin pažljivo pratiti slučaj, ali da ona ne vidi genocidnu namjeru Izraela.

"Činjenica je da genocid podrazumijeva namjeru da se uništi ili djelimično uništi grupa zbog njihove nacionalnosti, etničke pripadnosti, rase ili religije. Ne mogu uočiti ovu namjeru kod Izraela u njegovoj samoodbrani protiv naoružane terorističke grupe Hamas".

U pokazatelju kako su rat u Gazi i slučaj pred Međunarodnim sudom pravde polarizovali društvo širom svijeta, pristalice obje strane su organizovale marševe i skupove u Hagu. Hiljade proizraelskih demonstranata marširale su u centru grada, noseći izraelske i holandske zastave, kao i plakate sa slikama talaca koje drži Hamas. Gabi Patlis, rodom iz Tel Aviva, koja sada živi u Holandiji, rekla je da joj je bolno čuti optužbe za genocid protiv Izraela.

"Posebno poslije 7. oktobra - mi smo bili ti koji su napadnuti", rekao je on za Rojters tokom skupa.

Zahvaljujući jakom policijskom prisustvu proizraelski marš održan je daleko od pristalica propalestinskog marša, na kojem su pojedini nosili transparente s natpisima "Slobodna Palestina. Zaustavite genocid".

"Samo se nadam da (sud) može postići ono što do sada niko nije mogao, a to je trajno primirje, bezbjednosni koridor za humanitarnu pomoć kako bi se spriječio dalji rast broja žrtava", rekla je Sara Gali, učesnica propalestinskog marša.

( N. Bogetić )