BLOG Krapović: Nismo spremni da pregovaramo o vlasništvu, Hrvatska nema pravo da traži školski brod "Jadran"

Krapović je rekao da je stanje u Budvi neodrživo.

Kazao je da je nakon što je predsjednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen, jedino rješenje da Božović podnese ostavku i da se raspišu izbori.

On je rekao da je u bojazni kako će se grad oporaviti, da je većina razbijena na nekoliko frakcija, da su službe u haosu te da se u Opštini ne zna ko pije, a ko plaća.

"Sprovode se milionski tenderi, dodjeljuju se poslovi, ništa u gradu ne funkcioniše. Ne možemo da priuštimo još jednu turističku sezonu na način na koji  je bila sprovedena prethodna. Ne možemo da priuštimo Budvu bez adekvatnog i na izbornom rezultatu utemeljenog vođstva", poručio je Krapović.

Krapović je rekao da Crna Gora priznaje i Izrael i palestinu i da i sa jednima i drugima žele dobre odnose.

Kazao je da je Crna Gora pravilno glasala u UN za zaštitu civila u Pojasu Gaze.

"Isto tako smo podržali pravo Izraela da se brani od napada Hamasa u okviru granica humanitarnog ratnog prava. Zaštita civila da bude prioritet", rekao je Krapović.

Na pitanje da li prepoznaje to na terenu, rekao je "u ovom trenutku ne do kraja".

"Golim okom se vidi kolike su patnje civila u Pojasu Gaze", poručio je Krapović.

Na pitanje o rekonstrukciji Vlade, Krapović je rekao da to nije bilo na stolu tokom njegovih razgovora sa stranim zvaničnicima.

"Pitanje rekonstrukcije je dominantno u nadležnosti predsjednika Vlade. Stav Demokrata je da se sporazum poštuje do slova. Sporazum kaže do kraja 2024, mi smo na samom početku 2024.", rekao je Krapović.

On je kazao i da od sporazuma može da se odstupi.

Krapović je rekao da opozicija ima potrebu da sebe prikaže jedinim zaštitnicima prozapadnog puta.

Poručio je da će Crna Gora nastaviti vojno, finansijski, politički i humanitarno da pomaže Ukrajinu dok god to bude potrebno, u mjeri kapaciteta Crne Gore.

Krapović je kazao da je svaki treći pripadnik sistema u vrsti predutuženja ili utuženja Ministarstva odbrane tražeći neka svoja prava te da i bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić ima prava da štiti svoj interes i da ukoliko smatra da je oštećen potraži satisfakciju pred sudovima.

"Jeste nezgodna činjenica da je on bio načelnik Generalštaba i da je pokrivao mjesta vrlo odgovorna i neko ko je kreirao ambijent i postavlja se pitanje njegove odgovornosti za kršenje prava ljudi koji danas tuže sistem", kazao je Krapović.

Krapović je rekao da će brzo biti potpisan prvi kolektivni ugovor za pripadnike sistema odbrane i Vojske Crne Gore, prvi u istoriji.

Na pitanje gdje će vojska da vježba i je li se definitivno odustalo od Sinjajevine, Krapović je rekao da je Sinjajevina jedinstven prostor koji ne bi trebalo biti narušavan na bilo koji način.

"Prethodnih nekoliko godina, političkim odlukama Sinjajevina se gurala silom na sramotu da baš na Sinjejvini bude vojni poligon. Mislim da to nije bio dobar put i dobar način. Sinjajevina je bogata podzemnim vodama, Mojkovac se napaja od tih voda i ta priroda je netaknuta", rekao je Krapović.

On je rekao da je ta stvar dovedena do kraja i da to više nije opcija.

Na pitanje da li se kao alternativa lokacija za vježbanje vojske razmatra Čevo, rekao je da ima nekoliko lokacija koje se razmatraju, te da većina tih lokacija nije u vlasništvu države.

Krapović je rekao da je Prevlaka od ogromnog značaja za odbranu Crne Gore.

Kazao je da nakon arbitraže sa Slovenijom, Hrvatska neće biti spremna na ad-hok arbitraže.

Na pitanje da li očekuje probleme sa Hrvatskom u predpristupnim pregovorima oko Prevlake i sukoba oko vlasništva nad brodom "Jadran", Krapović je rekao da je moguće da ima dosta ucjenjivačkog potencijala, ali da se mora voditi dijalog.

"Nadamo se da ćemo kroz dijalog, kroz civilizovanu, argumentovanu raspravu doći do rješenja. Ako to ne bude slučaj, stvari će se riješiti pred sudovima", rekao je Krapović.

Na pitanje da li ostaje pri stavu bivšeg premijera Dritana Abazovića da je škloski brod "Jadran" legalno u posjedu države Crne Gore i da o toj činenici nema i ne može biti razgovra sa hrvatskom stranom, već samo o o modalitetima korišćenja tog broda od strane hrvatske i svih drugih mornarica zemalja članica NATO, Krapović je rekao da nisu spremni da pregovaraju o vlasništvu.

On je kazao da shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo da traži školski brod "Jadran".

Kazao je da "Jadran" u trenutku proglašenja nezavnisnosti Hrvatske nije bio u njenim teritorijalnim vodama i nije pripadao hrvatskoj državi.

"Jadran je potpuno legalno i legitimno u vlasnštvu Crne Gore i tako treba da ostane. Ukoliko ima nešto sporno našim susjedima iz Hrvatske, spremni smo da odgovorimo na njihove argumente", rekao je Krapović.

Na pitanje šta će biti sa pločom u bivšem vojnom logoru Morinj te da li će ona ostati tamo gdje je uprkos rješenju Uprave za inspekcijske poslove da se ona ukloni, Krapović je rekao da je ploča postavljena na pogrešan način i da natpis ne odgovara činjenicama.

Rekao je da ima misao i stav šta bi trebalo da piše na ploči ali da nije primjereno da to iznosi.

Krapović je rekao da ta ploča treba da bude zamijenjena drugom sa adekvatnim tekstom.

"Ne treba da dozvolimo da ta ploča doživi bilo kakvo skrnavljenje", poručio je ministar.

Kazao je da neće dozvoliti vandalizam, a da treba naći zajedničko rješenje da to bude adekvatno obilježeno i bez problema u crnogorskom društvu.

Krapović je kazao da nije saglasan sa ocjenom da maligni uticaji dolaze iz Srbije.

"Pogrešno je iz političkih razloga stavljati znak jednakosti između Rusije iz Srbije. Da li Srbija ima ambiciju da u regionu kao najveća, ekonomski, možda vojno najjača, neke isvoje interese, vjerujem da ima. Nisam vidio državu koja nema slične ambicije", rekao je Krapović.

Na pitanje da li ih ostvaruje na legitiman način, Krapović je rekao da u jednom dijelu ne.

"Prije svega u medijskoj sferi postoji značajan broj medija koji su veoma bliski i proguravaju u medijski prostor stavove bliske vladajućim strukturama u Srbiji. I ja sam bio, ima medija i portala koji uzmu izjave pa ih iskreu, izvuku iz konteksta", kazao je Krapović.

On je rekao ima veliki broj problema ali da nije detektovao veliko neprijateljstvo prema Crnoj Gori.

Krapović je kazao da nije saglasan sa ocjenama da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori nosilac malignog uticaja.

Rekao je da se radi o SPC u Crnoj Gori - četiri eparhije.

"Ono što je djelovanje ove četiri eparhije ne vidim kao opasnost po Crnu Goru. Ima li nekih problematičnih izjava to je već drugo pitanje", kazao je Krapović.

Krapović je rekao da je obavezni vojni rok od četiri mjeseca - malo, te da ispod šest mjeseci nema prevelikog efekta.

"Mi u ovom trenutku to ne možemo sprovesti, nema šanse", kazao je Krapović.

Povodom slučaja kada se vojni konvoj nije zaustavio da ukaže pomoć povrijeđenima u saobraćajnoj nesreći u Radanovićima i što je disciplinski tužilac u Ministarstvu odbrane pokrenuo postupak protiv poručnika koji je bio komandir obezbjeđenja vojnog konvoja, Krapović je rekao da disciplinska komisija treba da donese odluku do 19. januara.

U udesu na Jadranskoj magistrali između Tivta i Budve 23. novembra poginuo je 13-godišnji dječak, a teško je povrijeđena još jedna osoba.

Krapović je kazao da štićena ličnost koju je pratio konvoj nije već bila otputovala.

"Čak i da je štićena ličnost putovala helikopterom van države to bi morao da odobri Savjet za odbranu i bezbjednost. Štićena ličnost je bila u konvoju, u pitanju je njemački admiral i taj čovjek je imao sastanak sa mnom sjutradan u Ministarstvu odbrane i još je bio u zemlji nakon tog nemilog događaja. Što se tiče samog konvoja, detektovali smo da su bili propusti u pripremi, organizaciji zadatka uz nedostatak adekvatno definisanih procedura čije sam definisanje naložio naredbom odmah nakon događaja", kazao je Krapović.

Na pitanje da li u tom eskortu ima doktora, Krapović je rekao da ima, a na pitanje zašto nisu ostavili doktora na cesti, poručio je da su tri vozila činila eskort.

"Prednje vozilo, štićeno vozilo i začelje. Pored toga bila je ekima VMC-a i još dva vozila. Ogroman propust je napravljen što neko od njih nije stao", rekao je Krapović

Krapović je kazao da je u mnogim segmentima vojske detektovao propuste.

Krapović je rekao da je izbor direktora Agencije za nacionanu bezbjednost (ANB) dominantno vezana za predsjednika Vlade i da on ne bi ocjenjivao rad aktuelnog direktora Borisa Milića.

Krapović je kazao da vjeruje premijeru Milojku Spajiću i da ne bi bio u njegovoj Vladi da mu ne vjeruje.

On je rekao da ih niko u Vladi do detalja nije do detalja upoznao sa programom Evropa sad 2.

Krapović je rekao da Predrag Šuković ne može biti smijenjen sa mjesta šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) bez saglasnosti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.

On je kazao da povodom stavova koje je ministar pravde Andrej Milović iznio o Šukoviću, njegova je odgovornost i njemu treba uputiti pitanja vezana za ostavku.

Krapović je kazao da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović prije Nove godine poslao predlog za razrješenje direktora Uprave policije Zorana Brđanina i da je taj predlog stigao kadrovskoj komisiji i Vladi Crne Gore.

Na konstataciju voditelja emisije Petra Komnenića da je Generalni sekretarijat Vlade rekao da taj zahtjev nije stigao, Krapović je rekao da je to pitanje za Generalni sekratarijat zašto je novinarima dao pogrešnu informaciju.

Krapović je kazao da postoje i spoljni i unutrašnji rizici koji prijete bezbjednosti Crne Gore.

Krapović je rekao da su spoljni rizici agresija Rusije na Ukrajinu, te stanje u regionu koje je stabilno ali fragilno kada se govori o Kosovu i Bosni i Hercegovini.

Kazao je da su unutrašnji rizici organizovani kriminal, zloupotreba službi - praćenje novinara, političara, NVO prvaka.

"Kulminacija je čuvena afera Skaj aplikacija koja je najbolja metafora potpune metastaze institucija. Ono što me finalno zaprepastilo je spremnost kriminalnih klanova da rade ono što je rađeno u u Pljevljima", kazao je Krapović.

On je rekao da su naručioci tih akcija kriminalni klanovi koji su se godinama pod okriljem bivšeg režima bavili švercom narkotika, cigareta, trgovinom ljudima i oružjem.