Ministarstvo traži nasljednika Pavličić, a Šušić obustavu Vladine Uredbe

Advokat Mitar Šušić podnio je danas Ustavnom sudu Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 4 izmijenjene Uredbe o o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) sa predlogom za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavile sve preduzete radnje, saznaju Vijesti.

Ministarstvo pravde juče je objavilo poziv za prijavu kandidata za zastupnika i zamjenika zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, nakon što je Vlada krajem decembra prošle godine usvojila izmjenu Uredbe, kojom je uveden konkurs za izbor zastupnika, a njegov mandat ograničen na najviše dva puta po četiri godine.

To znači da će aktuelna zastupnica Valentina Pavličić tu dužnost obavljati dok se u postupku novouvedenog javnog poziva ne izabere novi predstavnik Crne Gore pred sudom u Strazburu. Mandat Pavličić počeo je odlukom Vlade, 23. septembra 2015. godine.

Ključna izmjena Uredbe odnosi se na član 4, kojem će se dodati novi stav: "Isto lice može biti imenovano za zastupnika, odnosno zamjenika zastupnika, najviše dva puta".

Mandat zastupnika Crne Gore u Strazburu do sada je trajao četiri godine, a prema Uredbi koja je posljednji put mijenjana 2014. godine, pisalo je da ga Vlada imenuje na period od četiri godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

"Imajući u vidu ustavna određenja i pravne standarde u demokratskom društvu, očigledno je da član 4 Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, jer se njime suštinski i formalno propisuje retroaktivno dejstvo uredbe, kao podzakonskog akta, za koji Ustav ni u kom slučaju ne daje mogućnost povratnog dejstva", piše u Inicijativi Šušića u koju Vijesti imaju uvid.

Da uredba nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, ocijenila je i Valentina Pavličić koja je u reagovanju na odluku Vlade rekla da Član 147 Ustava predviđa da samo pojedine odredbe zakona, mogu imati povratno dejstvo, ako to zahtijeva javni interes.

“Uredba ne može imati povratno dejstvo”, kazala je Pavličić ranije Vijestima.

Advokat Šušić smatra dsa se predmetnom uredbom uvodi se potpuna konfuzija u pravni poredak, jer same odredbe inoviranog teksta obiluju unutrašnjom kontradikcijom i nesprovodive su u praksi.

"Čitav postupak donošenja predmetne uredbe bio je formalno neispravan i netransparentan, a njena sadržina, ne samo u osporenom članu, već u cjelini, oslikava očiglednu namjeru da se, mimo propisa i ustavnih i demokratskih standarda prekine mandat aktuelnom zastupniku Crne Gore, uslovi izmijene na način da mu onemoguće prijavljivanje na javni oglas, a ova pozicija popuni već projektovanim personalnim rješenjem", naveo je Šušić.

Ukazuje da u uporednoj praksi nema sličnog rješenja, jer je priroda pozicije takva da zahtijeva veoma stručno profilisan ekspertsko-diplomatski kadar, bez ikakavih zakonodavnih i izvršnih ovlašćenja, "pa ograničenje broja mandata nema uporište u demokratskim standardima i Ustavu Crne Gore".

"Osporena odredba, sa svojim povratnim dejstvom, prekida zakonito započet mandat mimo propisanih uslova i procedura koje su utvrđene važećim odredbama članova 7 i 8 Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava", navedeno je u Inicijativi.

Šušić kaže da je donosilac Uredbe prekoračio granice svojih ovlašćenja, jer je na neustavan način uredio ranije propisane, utvrđene, važeće uslove i postupak za prestanak ili razrješenje funkcije zastupnika i to prije isteka vremena na koji je isti izabran, a što je protivno prirodi normativne djelatnosti.

"Naime, važećim odredbama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava predviđeno je kako i na koji način prestaje mandat zastupnika (istekom mandata, ostavkom, ispunjenjem uslova za starosnu penziju), kao i uslovi kada se zastupnik moze razriješiti (nestručno ili nesavjesno vrši svoju funkciju, trajno izgubi svoju sposobnost za vršenje funkcije ili nastupi neki od drugih razloga koji ga čini nedostojnim za vršenje funkcije). Dakle, mimo taksativno nabrojanih razloga kao osnova za razrješenje ili prestanak mandata, ne postoji druga mogućnost po kojoj na ustavan i zakonit način može prestati mandat ili se razriješiti aktuelni zastupnik, na što osporena norma pretenduje", poručio je.

Drugi ili novi načini prestanka mandata mogu se, kako je dodao, propisati, ali se isti ne mogu retroaktivno primijeniti, jer bi to predstavljalo brutalan akt arbitrernosti i samovolje vlasti, destrukciju sistema pravne sigurnosti koja se ogleda i kroz pravo na garantovano trajanje mandata.

Upozorava da bi to predstavljalo opasan presedan po kome bi svaka naredna vlast, svaki sljedeći vršilac dužnosti ministra ili bilo kojeg drugog nosioca izvršnog ili zakonodavnog ovlašćenja mogao po sopstvenoj volji i nahođenju, da jednostavnom izmjenom prelaznih i završnih odredbi nekog akta, smijeni sve mandatne pozicije u sistemu, pa se postavlja pitanje – za šta bi, ako bi dozvolili takav sistem, pozitivno ograničenje mandata uopšte i služilo.

"Pravna sigurnost je od suštinskog značaja za povjerenje u pravosudni sistem i vladavinu prava i zahtijeva da pravna pravila budu jasna i precizna, te da kao takva imaju za cilj da obezbijede da situacije i pravni odnosi ostanu predvidljivi. Princip retroaktivnosti je u suprotnosti sa principom pravne sigurnosti, a o ovom pitanju izgrađena je jasna i konzistentna praksa Evropskog suda", piše u Inicijativi.

Šušić navodi primjer da je Evropski sud za ljudska prava, u predmetu Baka protiv Mađarske, zauzeo stav da država ne može legitimno da se poziva na nezavisnost pravosuđa kako bi opravdala prijevremeni prestanak mandata predsjednika suda iz razloga koji nijesu propisani zakonom i koji nemaju veze sa profesionalnom nekompetentnošću ili prestupom.

"S tim u vezi, Evropski sud je utvrdio da novi zakoni nijesu mogli retroaktivno da ukinu pravo podnosioca predstavke da svoj mandat odsluži do kraja u skladu sa pravilima koja su važila u vrijeme njegovog izbora."

Šušić upozorova da ako bi se postupilo po osporenim odredbama, Crna Gora bi došla u paradoksalnu situaciju da ima zapravo dva zastupnika, jednog čiji je mandat prekinut bez zakonskog osnova (odnosno – nije ni prekinut), i drugog - koji je izabran na osnovu nezakonitog i neustavnog propisa, što može pričiniti veliku štetu kako aktuelnim postupcima pred Evropskim sudom, tako i međunarodnom ugledu Crne Gore u cjelini.

Zbog toga, kako je objasnio, postoje i razlozi da Ustavni sud odredi privremenu mjeru – obustava primjene osporenog propisa do donošenja konačne odluke, radi sprječavanja nastupanja štetnih i ireverzibilnih posljedica.

"Na osnovu prethodno iznijetih razloga, predlažem da Ustavni sud hitno donese odluku kojom će prihvatiti ovu inicijativu i pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, te u tom postupku utvrdi da odredba člana 4 (člana 16a) Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska nije u saglasnosti sa članom 147 Ustava Crne Gore, pa se ista stavlja van snage."

Šušić smatra da je izvjesno da će u periodu do donošenja odluke Ustavnog suda nastupiti neotklonjive štetne posljedice po Crnu Goru u postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava, zbog čega je podnio predlog za donošenje privremene mjere, kako bi se obustavilo "izvršenje svih pojedinačnih akata ili radnji koje su donijete ili preduzete, kao i akata ili radnji koji bi mogli biti donijeti ili preduzeti na osnovu odredbe člana 4 (16a) Uredbe", do donošenja konačne odluke Ustavnog suda po ovoj inicijativi.

( Biljana Matijašević )