U ovim zemljama vladaju kraljevi, kneževi, šeici: Neki imaju moć, neke voli žuta štampa, Makron je pomalo knez
"Mislim da većinu građana država sa monarhističkim uređenjem njihova monarhija zabavlja", kaže istoričarka Monika Vajnfort, odlična poznavateljka plemstva
U vrijeme kada Danska dobija novog kralja, Dojče vele (DW) podsjeća da monarsi "vladaju" u 12 evropskih zemalja. U ostatku svijeta ima kraljeva, careva, emira i sultana – neki zbilja još imaju apsolutnu moć.
Stiže nova smjena generacija u jednoj od sedam evropskih kraljevskih kuća koje još vladaju. Nakon Holandije i Belgije (2013), Španije (2014) i Velike Britanije (2022), sada je na redu Danska.
Ondje će kraljica Margareta Druga (83) u nedjelju 14. januara predati tron poslije 52 godine. Novi kralj biće njen sin Frederik.
Time se prati trend – osim u Velikoj Britaniji, monarsi rijetko umiru na čelu zemlje. Sve češće presto predaju ranije.
Frederiku je već 55 godina i za ovaj dan se sprema cio život. Kako kaže njegova biografkinja, Frederik dugo nije htio takav život. "Neću da budem kralj", navodno je kao dijete govorio dadilji.
Ali, buntovnička vremena su odavno prošla. Sa svojom suprugom Meri, koja dolazi iz Australije, Frederik se pobrinuo za potomstvo kraljevske kuće. Osamdeset odsto Danaca zadovoljno je svojim prestolonasljednikom.
Smjena se čeka u još dvije skandinavske zemlje. Švedska princeza Viktorija trebalo bi da naslijedi oca Karla XVI koji je na tronu pola vijeka. Norveški princ Hakon uslijediće poslije svog oca Haralda V (86) koji se, zbog lošeg zdravlja, jedva pojavljuje u javnosti.
Papa je najjači
Sve kraljevske kuće Evrope imaju tek reprezentativnu ulogu, nijedna nema pravu političku moć. To važi i za vojvodu u Luksemburgu i kneza u Lihtenštajnu.
Doduše, knez Albert koji vlada Monakom je donekle izuzetak – on ima šira ovlašćenja. Andorom pak vladaju dva kneza – jedan je uvijek španski biskup, drugi – francuski predsjednik. Dakle, Emanuel Makron je pomalo i knez.
Pravi izuzetak u Evropi je jedina izborna monarhija – Vatikan. Papa Franjo nije samo vjerski poglavar svjetskih katolika, već i apsolutni vladar najmanje države svijeta, smještene usred Rima.
Život kao sapunica
"Mislim da većinu građana država sa monarhističkim uređenjem njihova monarhija zabavlja", kaže istoričarka Monika Vajnfort, odlična poznavateljka plemstva.
Kako je rekla, ni u jednoj od monarhija nema ozbiljnih nastojanja da se pređe na republiku, iako tu i tamo ima sitnih protesta.
Kraljevske kuće danas žive od tradicije, ali i interesovanja žute štampe za dvor, od skandala ili skladnog porodičnog života koji se nekad predstavlja kao život običnih ljudi, a nekad suprotno, uz puno pompe.
"Naš život je čista televizijska sapunica", rekao je današnji britanski kralj Čarls ranije. Njegov otac Filip je dinastiju Vindzora nazvao firmom koja dobija poreski novac, a zauzvrat treba da isporuči lijepe slike i bude uzor.
Neki monarsi stvarno vladaju
Nešto više od petine država (22 odsto) na svijetu su monarhije. U četrnaest država van Evrope je engleski kralj i dalje zvanično vlast, recimo u Kanadi ili Australiji. Japan je jedino preostalo carstvo.
U pet zemalja monarh ima apsolutnu vlast bez ikakve parlamentarne ili sudske kontrole – Brunej, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Svazilend.
Azijska država Malezija je jedina velika izborna monarhija. Ondje sultani devet provincija biraju kralja – to je trenutno Abdulah Šah. U Ujedinjenim Emiratima se na mjestu vladara rotiraju emiri različitih emirata.
Na Bliskom istoku, doduše, nema bulevarske štampe koja bi otkrivala skandale sa dvora ili se usudila da kritikuje monarhe.
U Evropi je pak interesovanje ogromno. Britanska kraljevska kuća je "lider na tržištu", interesovanje za njihovu blago disfunkcionalnu porodicu nikada ne jenjava.
"Fascinacija počiva na spektaklu u svakodnevnom", rekla je Monika Vajnfort. Monarsi, kaže, rade obične stvari – vjenčavaju se, podižu djecu, umiru – ali u luksuzu, uz rituale, uz kočije, uniforme, raskošne haljine i dvorce.
Bogati i "siromašni" kraljevi
Najbogatiji kralj je onaj tajlandski, Rama X, čiji imetak američki magazini procenjuju na 30 do 43 milijardi dolara.
U Evropi je to lihtenštajnski knez Adam Drugi sa 3,5 milijardi dolara. Kralj Čarls ima nešto manje od dvije milijarde dolara privatne imovine.
Danska kraljica Margareta će svom sinu u nedjelju prepustiti prilično mršavih trideset miliona dolara. Najubogiji monarh Evrope je španski kralj koji jedva ima deset miliona dolara.
Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom.
( Deutsche Welle )