Politička volja otvara vrata Brisela: Godina izazova na putu država regiona ka EU
Neophodan je snažan impuls kako bi se proces pregovora odblokirao i što prije postigla potrebna dinamika u postizanju mjerljivih rezultata, a što bi vodilo dobijanju završnih mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 i moguće privremenom zatvaranju dijela drugih poglavlja, kaže Nikola Mirković (CGO)
Tekst: Željka Vučinić ("Vijesti"), Marko Čonjagić ("Danas"), Edin Barimac ("Oslobođenje")
Države regiona očekuju veliki izazovi u 2024. kada je riječ o procesu EU integracija, a predstojeća godina predstavlja veliku šansu za napredak na tom putu.
Kada je riječ o Crnoj Gori, izazovi su primarno zbog velikog zaostatka koji je rezultat nerada i neposvećenosti prethodnih vlada, ocijenio je za "Vijesti" saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković, komentarišući šta možemo očekivati u ovoj godini u pogledu napretka ka EU.
"Zato je neophodan snažan impuls kako bi se proces pregovora odblokirao i što prije postigla potrebna dinamika u postizanju mjerljivih rezultata, a što bi vodilo dobijanju završnih mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24 i moguće privremenom zatvaranju dijela drugih poglavlja", rekao je Mirković.
On je podsjetio da je krajem 2023. godine riješeno jedno pitanje - imenovan je glavni pregovarač, i to poslije više od 390 dana koliko je Crna Gora bila bez njega, "što je nedopustivo dugo za zemlju u kojoj donosioci odluka ističu da im je prioritet članstvo u EU".
"Vidjećemo kako će se on snaći na toj poziciji, odnosno koliko će uspjeti institucionalno i organizaciono da koordinira proces, posebno imajući u vidu složenost sistema".
Krajem godine izabrani su članovi Sudskog savjeta, prije toga je kompletiran sastav Ustavnog suda, pa je preostao izbor Vrhovonog državnog tužiova (VDT) i predsjednika Vrhovnog suda.
Mirković je ocijenio da je prvi ključni izazov u ovoj godini da se Briselu dokaže kroz konkretne poteze da postoji istinska politička volja za sprovođenje reformi u skladu sa pravnom tekovinom i najboljim praksama u EU.
"Tu dolazimo do drugog ključnog izazova, a to su privremena mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, ukupno 83 za ova dva poglavlja, koji moraju biti prioritet kako bismo dobili završna mjerila za ta poglavlja, a što je i preduslov da privremeno zatvaramo druga poglavlja, jer je taj dio praktično blokiran sada zbog zastoja u poglavljima 23 i 24".
On je istakao da i u mnogim drugim poglavljima ima važnih i zapostavljenih obaveza, tako da je ogroman posao pred Vladom, ali i drugim nadležnim institucijama, shodno tome što je čija direktna odgovornost.
Mirković je naglasio da je treći ključni izazov - povlačenje sredstava iz EU fondova:
"U posljednjem periodu smo bili svjedoci da su se ta sredstva gubila zbog loših kapaciteta, a Crna Gora nema luksuz da gubi bespovratna sredstva koja joj mogu pomoći, na primjer, u realizaciji važnih infrastrukturnih i drugih projekata koji bi direktno uticali na kvalitet života građana. Najmanje što se sada očekuje jeste da se iste greške ne prave, te da nova Vlada kvalitetnijim radom državne administracije povuče što više sredstava iz EU fondova".
Brisel će, kako je rekao, dati neko vrijeme Vladi da se pokaže, ali neće ignorisati izostanak konkretnih rezultata ili kršenje preuzetih obaveza. On je ocijenio da je u tom dijelu, test za nove vlasti i kako će se odnijeti prilikom ponovnog glasanja u Skupštini oko Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama, koje je predsjednik Jakov Milatović vratio, a na čije nedostatke je vrlo argumentovano ukazala i Delegacija EU. Mirković je kazao da te izmjene i dopune koje su predložile Demokrate, a podržala vladajuća parlamentarna većina, nijesu u skladu sa EU regulativama u toj oblasti i da ne bi bila dobra poruka da se tvrdoglavo ostane pri tome, jer će time biti ugrožen i javni interes koji se oslikava u putu ka EU.
"U najboljem slučaju, ukoliko se pokaže i dokaže iskrena volja za dinamizacijom procesa EU integracija, a što podrazumijeva dosljedno poštovanje principa vladavine prava, kvalitativno jačanje kapaciteta administracije a ne kvantitativno partijsko kadriranje, uz konkretne rezultate kroz ispunjavanje postavljenih mjerila, moglo bi se očekivati da Crna Gora završi godinu sa međuvladinom konferencijom na kojoj ćemo dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24, privremeno zatvoriti jedan broj poglavlja i postati realan favorit među zemljama Zapadnog Balkana za prvu narednu članicu Evropske unije", ocijenio je Mirković.
Države Balkana u različitim fazama, neki putevi isprepletani
Govoreći o tome šta mogu očekivati države regiona, Mirković je kazao da su zemlje Zapadnog Balkana u različitim fazama pregovora za članstvo u EU, iako su neki od puteva isprepletani.
"To se odnosi na Srbiju i Kosovo, gdje najnovije poruke iz Brisela ponovo opominju da EU očekuje da u 2024. godini Kosovo i Srbija primijene preuzete obaveze iz sporazume oko normalizacije odnosa. Jasno je da su putevi prema EU ove dvije države međusobno uslovljeni, a ubrzaće ga ako se budu pridržavali potpisanih sporazuma i deklaracija".
On je rekao da, zasebno gledano, osim pitanja međudržavnih odnosa sa Kosovom, napredak Srbije ka EU zavisi i od usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, odnosno od uvođenja sankcija Rusiji i sprečavanju zaobilaženja restrikitvnih mjera koje je EU uvela, a što Srbija, kao jedina od država Zapadnog Balkana, nije učinila.
"Takođe, očiti su i brojni problemi u oblasti vladavine prava u Srbiji, na što se sada nadovezuju i kontroverze koje prate posljednji izborni proces, pritisci na civilni sektor, medije koji su kritički orijentisani, itd. Ne treba zanemariti i upitnost suštinske političke volje vlasti u Srbiji da budu dio EU, što ima svoje preslikavanje i u odnosu građana i građanki Srbije prema EU, što pokazuju razna istraživanja javnog mnjenja. Uz to, agresija Rusije na Ukrajinu, otkriva i jasniju podršku Srbije Rusiji, a uz takođe dobre političke i ekonomske odnose sa Kinom, što sve ukazuje da je Srbija danas izgleda više okrenuta ka istoku nego zapadu".
Mirković je kazao da je Kosovo godinu započelo viznom liberalizacijom, pa građani od 1. januara 2024. mogu da putuju bez viza u 27 zemalja Šengenskog prostora.
"Sljedeći veliki cilj jeste dobijanje statusa kandidata, i za očekivati je da će Kosovo dodatno insistirati na tome nakon otvaranja pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom".
U slučaju BiH, Mirković je ocijenio da je otvaranje pristupnih pregovora i dalje na čekanju, a poruke iz Brisela jasne da će se to promijeniti tek kada se ispuni neophodan nivo usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.
"Već u martu 2024. Evropska komisija će izvjestiti Evropski savjet o napretku. Dobro je poznato da situacija sa Republikom Srpskom predstavlja značajnu kočnicu za proces EU integracija u BiH, kao i neispunjavanje presuda Evropskog suda za ljudska prava, itd. a to su sve pitanja koja se neće brzo i lako rješavati, ali bi pomogli neki iskoraci".
On je rekao da je EU bila nepravedna u ranijem periodu prema Sjevernoj Makedoniji, jer je ta država zaslužila bržu dinamiku, a veliko opterećenje joj predstavljaju stalna pitanja koja joj otvaraju susjedi koji su u EU:
"Ubrzo će i parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji, i vidjećemo kakav će biti odnos političkih snaga i što će to značiti za njen evropski put".
Kada je riječ o Alabaniji, Mirković napominje da je EU 2022. godine zvanično otvorila pregovore sa Albanijom, ali su brojni izazovi u vladavini prava, primarno u oblastima reforme pravosudnog sistema, javne uprave i borbe protiv korupcije.
"Posljednje poruke koje je Albanija dobila iz Brisela, krajem 2023. godine, zvučale su ohrabrujuće, a dobar je znak bio i održavanje sastanka Berlinskog procesa u Tirani. Ipak, ostaje da se vidi koliko će Grčka, sa kojom Albanija sad ima otvoreno pitanje zbog hapšenja političara grčkog porijekla u Albaniji, otežavati put Albanije ka EU".
Srbija: Urušavanje demokratije
Evropska komisija je početkom novembra prošle godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan (2024-2027), vrIijedan šest milijardi eura, koji predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske šestorke dobija određenu sumu novca na svakih šest mjeseci, zavisno od reformi koje je sprovela. U slučaju Srbije i Kosova postoji i preduslov da svaka od strana mora da ispunjava obaveze preuzete u dijalogu da bi se "kvalifikovala" za dobijanje novca iz Plana rasta u slučaju da sprovodi reforme.
Milan Antonijević, pravnik i stručnjak za evropske integracije, kaže za "Danas" da je taj dokument jasna poruka Brisela o tome kako vidi unapređenje ekonomskog dijela našeg regiona i kako žele da doprinesu tome da ekonomski "možemo da budemo dio zajedničkog tržišta".
"Taj dokument jasno govori o pravcima, o prioritetima i mislim da on zaista otključava mnogo i oblasti koje su nekako bile zapostavljene - govori i o kritičnim sirovinama, i o onome o čemu u Srbiji trenutno nema rasprave, a to je održivo rudarstvo, dio koji se tiče zaštite životne sredine i slično", kaže "Danasov" sagovornik.
Antonijević ističe da je 2024. godina velika šansa za zemlje Zapadnog Balkana, ali da se isto tako na Vladi Srbije nalazi velika odgovornost ukoliko tu šansu ne iskoristi.
"U ovoj godini mora se vidjeti politička volja. Ukoliko se budemo zamajavali stvarima koje samo gube i gutaju dane i nedjelje političkog života koje su mimo svijeta i mimo Evrope, onda ćemo tu šansu propustiti", kaže Antonijević.
On dodaje da je ove godine "ruka Zapadnog Balkana na otvorenim vratima".
"Da li ćemo ih zajedno zalupiti ili otvoriti širom to je pitanje za buduću Vladu Srbije, i za one vlade koje su izabrane na Zapadnom Balkanu", naglašava Antonijević.
Prema njegovim riječima, pitanje je da li će vlade na ovom prostoru imati dovoljno koncentracije i političke volje da "neke procese dovedu do kraja". Kako kaže, na prvom mjestu je vladavina prava, odnosno poglavlja 23 i 24, što, ističe, Srbija nije u potpunosti riješila.
"Još dva zakona se moraju donijeti i time ćete imati tu nultu tačku u kojoj su zakoni i podzakonski akti donijeti. Onda odatle možemo da mjerimo da li je neki napredak napravljen - da li imamo neka suđenja za korupciju ili imamo i dalje zatvaranje očiju na svako krivično djelo kada je u pitanju politički osetljivo pitanje", kaže Antonijević i ukazuje da će stvari Evropa mjeriti.
Objašnjava da je od velikog značaja i primirivanje regionalnih tenzija.
"Ako ne prestane 'stavljanje prsta u oko' svakom od komšija, što vidimo i iz Beograda, Prištine i Sarajeva, niko u Evropi nas neće shvatiti ozbiljno", primjećuje Antonijević.
Pesimističnije viđenje ima Jelica Minić, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji, koja za naš list kaže da u ovoj godini možemo očekivati dalje urušavanje demokratije.
"Možemo da očekujemo dalje povećanje NATO trupa na Kosovu i u BiH, dalje urušavanje demokratije u većini zemalja regiona, moguće nepromišljene poteze Srbije usljed sve suženijeg prostora za igru 'jedno pričam, drugo radim', sjedeći na tronošcu na kome se neke nožice izmiču", kaže Minić.
Ona podsjeća da je u prošloj godini svaka od članica zapadnobalkanske šestorke imala poneki uspjeh.
"Srbija se pohvalila visokim stranim investicijama. U Crnoj Gori je formirana Vlada i sproveden popis stanovništva. U Albaniji je održan samit Berlinskog procesa i najavljeno otvaranje ogranka Evropskog koledža, elitne evropske visokoobrazovne institucije. Albanija i Severna Makedonija su prilježno pristupile pretpristupnim pregovorima sa EU. Na Kosovu je, nakon veoma burnih zbivanja na ivici oružanog sukoba sa Srbijom, počela primjena francusko-njemačkog sporazuma prema planu implementcije iz Ohrida. Bosna i Hercegovina je zamrznuta u svojim naizgled nerješivim etničkim i institucionalnim lavirintima i tenzijama", podsjeća Minić i dodaje da su, sveukupno, međusobni odnosi u 2023. pogoršani.
Naša sagovornica ističe da je Otvoreni Balkan "prećutno prestao da postoji", te da je Srbija sve otvorenije počela da izražava svoje pretenzije ka BiH i Crnoj Gori. Uz to, nastavlja Minić, stiče se utisak da je djelovanje Rusije u regionu pojačano, posebno u Srbiji i Republici Srpskoj, što se posebno osjetilo tokom parlamentarnih i lokalnih izbora u Srbiji, gdje je, kako je ocijenila, izborna krađa bila neprikrivena, brutalna i uz primjenu dodatne ruske vještine.
Međutim, Minić i Antonijević su saglasni da je za Srbiju nephodno jačanje "zapadnih" vrijednosti.
"Jačanje demokratije i slobode izražavanja, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, jasno okretanje ka EU i NATO u stanju rata koji se rasplamsava širom planete i unapređivanje ozbiljno pogoršanih ili uzdrmanih odnosa sa svim susjedima. Srbija u haosu je opasna za sve zainteresovane aktere (čak i Rusiju), a posebno za njene građane", zaključuje Minić.
BiH: Vučić i Dodik nijesu jedini na koje Putin računa
Sa novim nadama i optimizmom većina građana je zakoračila u 2024. godinu. No, kada se živi na Zapadnom Balkanu teško je predvidjeti šta će tačno godina donijeti. Neki bi kazali nismo sposobni ni vremensku prognozu za duže od sedam dana predvidjeti, a kamoli predvidjeti društvene, odnosno političke procese koji se dešavaju.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), ističe da ono što je vrlo jasno u ovom trenutku jeste da se iz perspektive Brisela očekuje pozitivan razvoj događaja.
"Sa tim narativom o vraćanju politike proširenja i potrebi ubrzavanja proširenja na zemlje Zapadnog Balkana, iz perspektive Brisela ono čemu se nadaju jeste da će barem Crna Gora, odnosno potencijalno i Sjeverna Makedonija i Albanija krenuti nekim ubrzanijim putem prema EU. Dok će ostale tri zemlje, odnosno svih šest, taj novi plan za rast potaknuti reforme koje će se očekivati za uzvrat za novac", kaže Ćerimagić.
Kad je u pitanju Kosovo i Srbija, Ćerimagić podsjeća na najave specijalnog predstavnika Miroslava Lajčaka da se dosta toga treba desiti u prvoj polovini ove godine, te da treba doći do neke faze gdje izbori za Evropski parlament, novu Evropsku komisiju, nekoliko nacionalnih izbora u EU te američki izbori, onda neće imati uticaja na odnose između Kosova i Srbije.
"Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Brisel očekuje da se rade reforme vezane za otvaranje pregovora i da se onda potencijalno radi na pripremi otvaranja pregovora. Naravno to su iz perspektive Zapadnog Balkana i nas koji promatramo region poprilično ružičasti pogledi. Prije svega zato što nam je poznato da i odnosi između Kosova i Srbije, pored nekih naznaka, u stvari ne idu uzlaznom putanjom. Situacija u Srbiji nakon izbora poprilično je zahtjevna te se još uvijek ne zna kako će se ona dalje razvijati. U Bosni i Hercegovini imamo vladajuću koaliciju iz Republike Srpske koja je najavila dodatne mjere koje će usložniti odnose ne samo u BiH, već i odnose međunarodne zajednice sa Banjalukom. U tom smislu ako uzmemo izbore za Evropski parlament, gdje se očekuje jačanje desnice, ako uzmemo vrlo neizvjesne izbore za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država gdje postoji mogućnost da se i predsjednik (Donald) Tramp vrati, to znači da sve to može imati negativan uticaj na situaciju na Zapadnom Balkanu", upozorava Ćerimagić.
Bivši bh. diplomata Draško Aćimović osvrćući se na sigurnosni aspekt naglašava da se rat u Ukrajini širi te upozorava da će se to odraziti i na Zapadni Balkan.
"Već vidimo prve reakcije koje su vezane za određene poteze političara koji sasvim drugačije sad djeluju nego što su djelovali prije ovog rata. Osjećaju se samouvjerenije da mogu trenutno ući u procese koje žele", kazao je Aćimović.
Ističe i da je ostalo još pet mjeseci do izbora za Evropski parlament i Evropsku komisiju te da se odlazeća administracija u želji da pokaže da su ostvarili neke rezultate trudi svim silama zemlje Zapadnog Balkana prikazati kao nešto pozitivno.
"Nažalost, svjedoci smo da je u potpunosti zaustavljen evropski put u skoro svim zemljama Zapadnog Balkana. Jedino što BiH ili Zapadni Balkan mogu iskoristiti, kako bi nešto pokrenuli, je ovaj period kada oni trebaju neku pozitivnu vijest, jer nas očekuje prema svim trenutnim istraživanjima jedna nova konfiguracija koja će se sastojati vjerovatno od konzervativnih i radikalnih partija na nivou EU, koje su protiv proširenja ili ga usporavaju", kaže Aćimović.
Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero smatra da su "pred izbore za nove europske institucije, upravljački kapaciteti EK-a očito smanjeni", te da "američka demokratska administracija, koja se krajem godine suočava s izborima, više nema kapaciteta za velike projekte, dapače sve se teže nosi s krizama u Ukrajini ili Izraelu".
"To na Balkanu nastoji iskoristiti totalitarni režim Vladimira Putina, koji je lani uspješno otvorio krizu u Izraelu, kako bi smanjio pritisak Zapada na sebe zbog invazije na Ukrajinu. Balkan je jedna od karata u njegovom špilu, a (Milorad) Dodik i (Aleksandar) Vučić su njegovi pioni. Europa i Amerika nojevski guraju glavu u pijesak kako to ne bi vidjeli, a Vučić i Dodik nisu jedini na koje Putin računa kao na partnere u destabilizaciji ovog prostora. Sigurno je da današnji hrvatski predsjednik niti ne pomišlja upotrijebiti jasnu retoriku, kakvu je prije 14 godina rabio Stipe Mesić, a on nije jedini na koje Putin računa kao na potporu u rasterećenju pritiska na ruski patogeni utjecaj na Balkanu".
( Vijesti online )