Bajdenovi nevidljivi Palestinci
Čvrsta podrška američkog predsjednika Izraelu može ugroziti njegove izglede za još jedan mandat
Svaki lider ima svoje slijepe tačke. U slučaju Džoa Bajdena, njegova očigledna ravnodušnost prema Palestincima mogla bi ga skupo koštati. Prema podacima organizacije Save the Children, u posljednjih 100 dana ubijeno je deset hiljada palestinske djece.
Ipak, u Bajdenovoj izjavi prošle nedjelje, kojom je pozvao Hamas da oslobodi stotinak talaca, gotovo uopšte nisu pomenute patnje Palestinaca. Kao da bi priznanje njihove nevolje dovelo u pitanje njegovo iskreno saosjećanje sa izraelskim žrtvama Hamasovog varvarskog napada 7. oktobra. Mnogi mlađi Amerikanci, čiji će entuzijazam biti od suštinskog značaja za Bajdena u novembru, osjećaju se odbačeno. Da ne pominjemo američke Arape, ključni birački blok u nekoliko ključnih država.
Zvaničnici Bijele kuće tvrde da Bajden privatno čini sve što može da obuzda premijera Izraela Benjamina Netanjahua. Malo je dokaza koji to potvrđuju
Nisu samo progresivne demokrate ti koji su nezadovoljni Bajdenovim ćutanjem o grubosti Izraela. Neki od njegovih najpouzdanijih saveznika u američkom Senatu takođe su uznemireni. U Davosu ove sedmice, Kris Kuns, centristički senator iz Delavera, i najbliži Bajdenov prijatelj u politici, izjavio je da Amerika treba da razmotri postavljanje uslova za vojnu pomoć Izraelu. U Kunsovoj umjerenoj retorici, to je ekvivalent oštrom napadu. U pismu upućenom Bajdenu pred Božić, grupa demokrata sa iskustvom u nacionalnoj bezbjednosti, uključujući Abigejl Spenberger i Elisu Slotkin, obje su bile zaposlene u CIA, pozvala ga je da iskoristi uticaj Amerike da se “odmah i značajno promijeni vojna strategija i taktika u Gazi”.
Zvaničnici Bijele kuće tvrde da Bajden privatno čini sve što može da obuzda premijera Izraela Benjamina Netanjahua. Malo je dokaza koji to potvrđuju. Izrael je od 7. oktobra od SAD dobio više od 100 bombi za probijanje bunkera od 2000 funti. Ove bombe imaju snagu predviđenu za ratište, a ne za precizno ciljanje terorista u urbanim sredinama. Malo ko ozbiljno osporava tvrdnje da izraelska vojska neselektivno koristi takve projektile. Ipak, Bajden se i dalje opire postavljanju uslova za gotovo 14,5 milijardi dolara pomoći Izraelu koju želi od Kongresa. On ima vojni uticaj i moć govornice. Šta ga sprečava da ih iskoristi?
Odgovor se svodi na duboko ukorijenjena osjećanja Džoa Bajdena prema Izraelu. Još od svojih ranih dana u politici bio je jedan od najčvršćih saveznika Izraela na Kapitol hilu. Međutim, okolnosti u kojima je njegova naklonost oblikovana drastično su se promijenile. Golda Meir i Jicak Rabin, dva izraelska lidera kojima se divio, zastupali su politički pravac suprotan Netanjahuovom. Bajden se uvijek držao nepokolebljivog vjerovanja da Izrael pristaje na kompromis samo kada ne postoji “nikakva razlika” između Amerike i Izraela. Istorija je pokazala suprotno.
Postavljanjem teških uslova za pomoć SAD, Bajden bi mogao oboriti Netanjahua ako bi želio - i zaraditi zahvalnost Amerikanaca, arapskog svijeta i većine Amerikanaca jevrejskog porijekla
Bajden je bio žestoki kritičar Džordža Buša starijeg zbog njegovog zalaganja za mirovni proces 1992. između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije. Takođe je napao Buša starijeg zbog prijetnje da će povući američke kreditne garancije ako Izrael nastavi sa naseljavanjem okupiranih teritorija. Bušov pritisak je pomogao da se zbaci tadašnja izraelska vlada Likuda i dovede Rabin na vlast. Rezultat toga bili su mirovni sporazumi iz Osla. Kao potpredsjednik, Bajden je podrio pokušaj Baraka Obame 2010. godine da izvrši sličan pritisak na Netanjahuovu vladu. Djelimično zbog Bajdenovih privatnih uvjeravanja, Obama je ustuknuo pred izraelskim premijerom.
Postavljanjem teških uslova za pomoć SAD, Bajden bi mogao oboriti Netanjahua ako bi želio i zaraditi zahvalnost Amerikanaca, arapskog svijeta i većine Amerikanaca jevrejskog porijekla. To bi takođe povratilo nešto od onoga što je Amerika izgubila na globalnom jugu zbog percepcije dvostrukih standarda. Veliki dio svijeta smatra da se Amerika više brine o evropskim žrtvama poput Ukrajinaca nego o civilima na Bliskom istoku ili drugdje. Netanjahuv odlazak vjerovatno bi otvorio put Beniju Gancu, centrističkom izraelskom lideru, koji bi mogao biti partner u Bajdenovoj retoričkoj posvećenosti dvodržavnom rješenju. Na prikupljanju sredstava prošlog mjeseca, Bajden je rekao: “Nećemo učiniti ništa osim da zaštitimo Izrael. Ništa.”
Ako nastavi ovako, to će biti dvostruki udarac protiv Bajdena. Prvo, Netanjahove taktike štete Izraelu. One stvaraju novu generaciju ožalošćenih roditelja i siročadi. Netanjahu je sposoban da proširi rat na Liban ako ocijeni da će mu to spasiti glavu. Iako ga je Bajden upozorio da to ne čini, šta bi uradio u tom slučaju? Drugo, Bajden nanosi štetu svojim izgledima za reizbor. Zajednica američkih Arapa u Mičigenu je gotovo dvostruko veća od razlike u glasovima kojom je tamo pobijedio Donalda Trampa 2020. godine. U Arizoni, ona je šest puta veća. Reći takvim glasačima da bi Tramp bio gori je loša politika. Oni možda neće glasati. Niti bi, kada je riječ o Gazi, ta upozorenja nužno bila istinita.
Što duže Netanjahu ostaje na vlasti, to je gore po Bajdena. Ipak, čini se da su njegovi postupci osmišljeni da osiguraju baš to.
Članak je preuzet iz “Fajnenšl tajmsa”
Priredila: A. Šofranac
( Edvard Lus )