Srbija opet klizi u autoritarizam

Decembarski izbori u Srbiji ukazuju na demokratski pad zemlje i EU ne može da ostane neutralna pred provokacijama i autoritarnim tendencijama predsjednika Aleksandra Vučića, smatra viši saradnik neprofitne organitacije Karnegi Evropa, Dimitar Bečev.

U autorskom tekstu „Ponovni zaokret Srbije ka autoritarizmu“, Bečev piše da, iako neki misle da se Srbija daleko odmakla od situacije iz devedesetih, barem dio građana osjeća se kao da se sat vratio unazad, u vrijeme bivšeg predsjednika i silnika Slobodana Miloševića.

Bečev navodi dva primjera za to, a prvi se odnosi na tabloide i popularne TV kanale - sudeći prema naslovima, rat se vratio u bivšu Jugoslaviju i Srbija još bije "jučerašnje bitke" protiv kosovskih Albanaca, Bosanaca i, povremeno, Hrvatske ili nekog drugog susjeda.

Drugi dokaz za vraćanje unazad je stav da je "perfidni Zapad" saučesnik koji istim žarom podržava i pomaže spoljne neprijatelje i petu kolonu u Beogradu. U prilog tome ide insinuacija predsjednika Vučića, poslije decembarskih izbora, da se "jedna važna zemlja umiješala na najbrutalniji način" u glasanje (prikriveno spominjanje Njemačke, napominje Bečev).

Isto dolazi i od premijerke Ana Brnabić, piše Bečev i navodi da je ona, govoreći o opozicionim protestima zbog izbornih neregularnosti, zahvalila ruskim službama bezbjednosti što su upozorile vladu na "ono što se sprema u Beogradu".

Bečev u autorskom tekstu piše i o protestima opozicione koalicije Srbija protiv nasilja (SPN) zbog lažiranog glasanja, policijskom razbijanju protesta 24. decembra, štrajku glađu Marinike Tepić, koja je postala "lice antivučićevskih protesta", kao i još nekih opozionara.

Posmatrači izbora upozorili su na nepravilnosti, uključujući fantomske glasače, dovođenje ljudi iz Republike Srpske na glasanje, kupovinu glasova, osobe koje glasaju više puta. Te prakse, smatra Bečev, odredile su ishod lokalnih izbora u Beogradu, koji su se održavali istovremeno sa parlamentarnim.

Međunarodna posmatračka misija zaključila je da su neregularnosti uticale na glasanje. Bečev piše da je opozicija vjerovatno imala šansu da preuzme Beograd, ali je ipak završila na drugom mjestu, iza SNS, a ko će preuzeti vlast u glavnom gradu odlučiće populistička grupa Mi - Glas iz naroda koju je osnovao teoretičar zavjere i antivakser Branimir Nestorović.

"Ne treba mnogo da se shvati da bi Nestorović mogao da stane na stranu Vučića cementirajući status kvo u Beogradu, iako za sada kaže da nema takve namjere", piše Bečev, koji smatra da je kriza daleko od kraja.

Kada je riječ o EU, Bečev navodi da su simpatije briselskih zvaničnika možda na strani demokratske opozicije, ali ne i biranje strana.

"Vučić je izazov za EU koliko i partner, ne samo u škakljivim pregovorima sa Kosovom. I, mada je Srbija parlamentarna republika, predsjednik (Vučić) je već dugo na vlasti, što je činjenica o kojoj se otvoreno govori u Briselu", naveo je Bečev.

Prema njegovom mišljenju, to više neće biti moguće. Bečev navodi da je vlada Srbije optužila EU da vodi kampanju destabilizacije, što je portparol Evropske komisije odbacio, povezujući takve optužbe sa ruskom propagandom. On dalje ukazuje na kritike srpskih vlasti u njemačkom Bundestagu i očekuje pooštravanje retorike Berlina.

Situacija bi, prema njegovim riječima, mogla da eskalira, posebno ako srpski zvaničnici nastave da odaju počast Rusiji ili javno razgovaraju sa njenim ambasadorom Aleksandrom Bocan-Harčenkom.

Srpska opozicija bi pak sigurno željela promjenu tona u Briselu i drugim prijestonicama EU. Bečev piše da su optužbe protiv evropskih visokih zvaničnika, da su u dosluhu sa Vučićem, manje ubjedljive ovih dana i istovremeno ukazuje da zapadni pritisak na srpske vlasti možda neće pomoći da se izjednače uslovi, što je ishod kome opozicija teži.

Bečev smatra da bi Vučić mogao da pristane na ponavljanje izbora u Beogradu i da ovaj put igra poštenije, ali da to ne garantuje pobjedu opozicije. Istovremeno su novi parlamentarni izbori manje vjerovatni, a čak i ako ih bude, SNS bi mogao ponovo da trijumfuje.

Dalje Bečev navodi da je Vučić u dosluhu sa najpraćenijim medijima, TV Pink i TV Hepi, i da ima ubjedljiv narativ o tome kako neumorno radi da Srbija bude bogatija, razvijenija i uticajnija u regionu.

"Vremenom će vjerovatno pokušati da uvjeri zapadne lidere da ne misli na zaokret prema Rusiji u spoljnoj politici", piše Bečev.

Opoziciji pak, smatra analitičar briselskog Karnegija, nedostaje narativ ili suštinska ponuda zajednici, osim poziva da se otarasi Vučića zbog navodne korupcije i veza sa organizovanim kriminalom.

On podsjeća i da je Fridom haus 2019. Srbiju iz kategorije "djelimično slobodnih" zemalja spustio u "hibridne režime" dodajući da su posljednji događaji pokazali da je ocjena te organizacije bila dobra.

"Dobra vijest je da Srbija ima još mnogo demokrata koji EU vide kao saveznika. Loša vijest je, međutim, da oni u zemlji nisu u prednosti. Najviše čemu mogu da se nadaju je preuzimanje vlasti u Beogradu, što je podvig koji je antimiloševićevska opozicija postigla 1996", zaključio je Bečev.

( BETA )