CDT: Odbor da proširi djelokrug rada i tretira više zakona koji se odnose na izbore, iskustva pozivaju na oprez

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) tražio je od skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da proširi djelokrug rada i tretira više zakona koji se odnose na izbore ili na njih mogu da utiču.

Izvršni direktor te NVO Dragan Koprivica rekao je juče "Vijestima" da su s kolegama iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženja mladih sa hendikepom u srijedu uputili zvaničnu inicijativu Odboru. Članovi tog tijela juče su na prvoj sjednici nagovijestili da bi inicijativa mogla biti prihvaćena.

"Radi se o potrebi proširenja djelokruga Odbora u odnosu na zadatke definisane u članu 4 Odluke njegovom obrazovanju. Radi se o više zakonskih tekstova", kazao je Koprivica.

Kako je objasnio, prije svih, radi se o Zakonu o izboru predsjednika, u kome su uočili "nedostatnu regulaciju drugog kruga izbora", što, kaže, predstavlja ozbiljan nedostatak izbornog procesa.

"Takođe, u našem sistemu ne postoji efikasan sistem odvraćajućih sankcija koji, imajući u vidu ozbiljne povrede izbornih prava u prošlosti, otvara potrebu promjene Krivičnog zakonika. Dalje, u kontekstu savremenih izazova, korišćenja novih medija i tehnologija i potrebe za zaštitom demokratskih procesa od negativnog uticaja dezinformacija, smatramo da će u ovom kontekstu biti neophodno razmotriti i izmjene u medijskim zakonima", poručio je Koprivica, pozdravljajući to što su kopredsjedavajući Odbora Vasilije Čarapić (PES) i Nikola Rakočević (DPS) na prvoj sjednici imali razumijevanja za predlog.

Rakočević je rekao da postoji zainteresovanost NVO da taj odbor tretira i još neke zakone koji su vezani za izborno zakonodavstvo i izbornu reformu.

"S tim u vezi, odluka o osnivanju odbora se može dopuniti i izmijeniti na plenumu", naveo je.

Odlukom je predviđeno, između ostalog, definisanje predloga zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta. Predviđena je analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventualnu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona "ako se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavljenih ciljeva".

Skupština je usvojila odluku o obrazovanju Odbora 29. decembra prošle godine u cilju sveobuhvatne reforma izbornog zakonodavstva i uspostavljanje punog povjerenja javnosti u izborni proces. Prethodni odbori, formirani sa istim ciljem, nijesu uspjeli da završe posao.

U CDT-u smatraju da je početak rada Odbora veoma važan preduslov za dalju demokratizaciju države i društva. Koprivica ističe da su politički uslovi da se ova reforma posije 10 godina konačno i dogodi bolji nego 2019. i 2021. godine, ali dodaje da loša prethodna iskustva pozivaju na oprez.

"Na osnovu iskustva u radu tri prethodna odbora, odnosno jedne djelimično uspjele i dvije propale reforme, s priličnom sigurnošću mogu reći da su otvorenost u radu, tolerancija i stvarna želja za dijalogom i kompromisom koji je u skladu a međunarodnim izbornim standardima, i odnos povjerenja između kopredsjedavajućih i članova/ica Odbora zapravo ključni faktor uspjeha", kazao je.

Ocjenjuje da je važno što je prevaziđena situacija koja je, potencijalno, na samom početku mogla izazvati propast Odbora i što je odlučivanje o izmjenama Zakona o biračkom spisku koje je bilo na dnevnom redu plenuma krajem godine povučeno i "vraćeno" u djelokrug rada Odbora, gdje mu je bilo i mjesto.

"Nadamo se da će izbor pridruženih članova ići brzo i da ćemo već na narednoj sjednici imati Odbor koji može da počne da radi u punom kapacitetu", kazao je Koprivica.

Rakočević je najavio da će biti raspisan javni poziv za pridružene članove iz NVO sektora i akademske zajednice, da bi već prije naredne sjednice tog tiijela sredinom februara imali pridružene članove.

Odbor će se baviti i izborima u Šavniku

Vasilije Čarapić predložio je da Odbor pokuša da nađe rješenje za Šavnik, gdje izbori ne mogu da se završe više od godinu, a institucije sistema nemaju rješenje.

Prema njegovim riječima, parlament je posljednji koji može da pokuša da riješi taj problem.

"Imajući u vidu javni interes, mislim da bi bilo dobro da mi, kao Odbor, razmotrimo i Šavnik i da li možemo da doprinesemo rješenju tog problema. Ako riješimo taj problem, imaćemo mnogo čistiji put da dođemo do kvalitetnih rješenja u izbornoj reformi. Pozivam vas da u narednih 15-ak dana razmislite o ovim stvarima, kako bismo već na narednoj sjednici imali stavove", kazao je Čarapić.

( Biljana Matijašević )