Pistorijus upozorava: Sve ratoborniji Putin mogao bi da napadne NATO za pet do osam godina

Sve ratoborniji ruski predsjednik Vladimir Putin mogao bi da napadne NATO vojni savez za manje od jedne decenije, upozorio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, prenosi Politiko.

"Čujemo prijetnje iz Kremlja skoro svaki dan, tako da moramo uzeti u obzir da bi Vladimir Putin jednog dana mogao čak i da napadne neku zemlju NATO-a, rekao je Pistorijus njemačkom listu "Tagešpigel" u danas objavljenom intervjuu.

Iako ruski napad nije vjerovatan "zasada", ministar je dodao: "Naši stručnjaci očekuju period od pet do osam godina u kojem bi to moglo biti moguće".

Estonska premijerka Kaja Kalas rekla je u intervjuu za britanski list Tajms koji je objavljen prije četiri dana, da Evropa ima između tri i pet godina da se pripremi da se Kremlj vrati kao ozbiljna vojna prijetnja na istočnom krilu NATO-a.

Politiko piše da je nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu, Rusija pojačala svoju agresivnu retoriku protiv nekih susjeda — uključujući baltičke zemlje i Poljsku, koje su sve članice NATO-a, kao i na Moldaviju — što je navelo najviše evropske zvaničnike odbrane da upozore na rizik od velikog sukoba.

U srijedu je predsjednik vojnog komiteta šefova NATO-a admiral Rob Bauer rekao da se vojna alijansa suočava sa "najopasnijim svijetom u decenijama" i pozvao na "borbenu transformaciju NATO-a".

Ranije ovog mjeseca, švedski glavnokomandujući general Mikael Biden je na sličan način pozvao Šveđane da se "mentalno pripreme" za rat.

Istog dana, švedski ministar za civilnu odbranu Karl-Oskar Bolin je takođe upozorio da bi "rat mogao doći u Švedsku".

U intervjuu za "Der Tagesšpigel", Pistorijus je rekao da su švedska upozorenja "razumljiva iz skandinavske perspektive", dodajući da se Švedska suočava sa "još ozbiljnijom situacijom", s obzirom na njenu blizinu Rusiji.

Švedska takođe još nije članica NATO alijanse, čeka odobrenje Turske i Mađarske za ulazak.

"Ali takođe moramo da naučimo da ponovo živimo sa opasnošću i da se pripremimo — vojno, socijalno i u smislu civilne odbrane", upozorio je Pistorijus.

Poljska, koja ove godine troši više od četiri odsto svog bruto društvenog proizvoda (BDP) na odbranu, takođe je zabrinuta zbog nepredvidivosti Rusije nakon neočekivanog napada na Ukrajinu 2022. godine, navodi Politiko.

"Rusija prkosi logici. Ono što se dogodilo 2022. izgledalo je nemoguće. Moramo biti spremni za svaki scenario", rekao je ministar odbrane Vładisłav Kosijak-Kamiš u televizijskom intervjuu ranije ove nedjelje.

Krajem prošle godine, Njemačka je rekonstruisala svoju vojnu i stratešku doktrinu prvi put od 2011, sa ciljem da Bundesver pretvori u vojsku sposobnu za rat.

"Rat se vratio u Evropu. Njemačka i njeni saveznici ponovo moraju da se suoče sa vojnom prijetnjom. Međunarodni poredak je na udaru u Evropi i širom svijeta. Živimo na prekretnici", stoji u prvom paragrafu nove doktrine.

Ministar spoljnih poslova Litvanije Gabrijelijus Landsbergis, otvoreni Putinov kritičar koji je bio jedan od najglasnijih u podršci članstvu Ukrajini u Evropsku uniju (EU), pozvao je u četvrtak Evropu da ubrza pripreme za još ruske agresije.

"Postoji šansa da Rusija možda neće biti obuzdana u Ukrajini", rekao je Landsbergis francuskom AFP-u na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

"U ovome nema scenarija da ako Ukrajina ne pobijedi, to može da se završi dobro za Evropu", upozorio je on.

Rumunija, takođe članica NATO će investirati oko 21 milijardu dolara u sistem odbrane u 2024. godini, što je čak 45 odsto više nego što je ta država potrošila za vojsku u prethodnoj godini.

Kako je prije šest dana prenio portal Balkanska bezbjednosna mreža, zvanični Bukurešt već neko vrijeme ulaže značajna sredstva u obnovu naoružanja i kapitalne infrastrukturne radove važnih vojnih objekata i baza i spada u prvih šest članica NATO po udjelu izdvajanja za opremu u vojnom budžetu.

( Ne.V. )