Spor zbog oduzimanja 33 kg opala: Gubi li država tri milijarde?

U Osnovnom sudu u Kotoru sljedećeg mjeseca se nastavlja suđenje po tužbi stranih državljana Roberta Franjeka i Antonija Vernona Strelenskog protiv Crne Gore, a taj spor bi, prema tvrdnjama njihovih advokata, državni budžet mogao koštati tri milijarde eura.

Njima je država 2012. godine oduzela 33 kilograma poludragog kamena opala zbog carinskog prekršaja - unošenja u Crnu Goru bez carinjenja. Oni u tužbi navode da je ovo poludrago kamenje tada vrijedjelo 300 miliona eura, a osim njegovog povrata traže i naknade zbog njegovog oštećenja, zbog nestanka pet kilograma jer se sada u trezoru Centralne banke nalazi 28 kilograma, izmakle dobiti za protekli period i zateznih kamata.

“Procjenjujemo da će šteta, nastala zbog nezakonitog djelovanja države i grube nepažnje nakon konfiskacije, biti približna ili čak premašiti godišnji iznos budžeta Crne Gore”, naveli su njihovi advokati Dragan Prelević i Savo Jasnić. Oni su naveli da će konačnu štetu po svim tačkama odrediti vještaci. Državni budžet za ovu godinu vrijedi 3,4 milijarde eura.

Pune torbe dragulja mimo carine

Ovim povodom “Vijesti” su poslale pitanja kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crna Gore koja zastupa državu u ovom sporu, Upravi carina, Vrhovnom i Specijalnom državnom tužilaštvu, kao i budvanskom biznismenu Branku Ćupiću za koga se u tužbi navodi da je torbe sa draguljima od 300 miliona eura pronio kroz zgradu Aerodroma u Podgorici bez procedure prijavljivanja i carinjenja, iako je bio u društvu dvije osobe u carinskim uniformama.

Iako se radi o potencijalno ogromnoj šteti po državu u slučaju gubitka spora, nijedna navedena institucija nije odgovorila na pitanja, kao ni Ćupić.

U tužbenom zahtjevu se između ostalog navodi da su Franjeka i Strelinski ovo poludrago kamenje legalno kupili 2005. godine u Etiopiji, o čemu prikazuju dokumentaciji zvaničnih službi i posrednika iz Etiopije i Južnoafričke Republike. Ova kolekcije je zatim izvezena iz Južnoafričke Republike u Švajcarsku i do juna 2011. godine bila pohranjena u “Ferrari Expeditions SA” u Ženevi, a zatim od juna 2011. godine u “RV International Security Logistics” u Cirihu.

Oni kažu da su u julu 2011. godine došli u Cnu Goru sa namjerom osnivanja akcionarskog društva i investiranja u Crnu Goru, kao i da su tada upoznali sa Ćupićem i njegovim poslovnim partnerom Flaviom Kaprarom koji su im “po saznanju za opale u vlasništvu tužilaca istima predložili saradnju”.

Kako se navodi, Ćupić i Kaprara su zatim došli u Cirih gdje su se upoznali sa kolekcijom opala i predložili Franjeku i Strelinskom da ih donesu u Crnu Goru “radi olakšane prodaje”. Ugovor o saradnji je potpisan 15. septembra 2011. godine, a njime su Ćupić i Kaprara preuzeli na sebe obaveze carinjena i špedicije kolekcije dragocjenosti prilikom ulaska u Crnu Goru, kao i skladištenja u odgovarajućem bankarskom sefu.

“U dijelu gdje se podiže prtljag čekao ih je Ćupić sa dva carinika, koji je tom prilikom istakao da ima svu carinsku deklaraciju i otpratio ih je do automobila, da bi prebacili kolekciju opala u privatni sef Ćupića u hotelu ‘Bellevue’ u Budvi, s obzirom da su banke bile zatvorene u tom trenutku”, piše u tužbi.

Navedeno je i da su Franjeka i Strelinski naknadno saznali, kada je počela procedura oduzimanja, da Ćupić kolekciju opala uopšte nije prijavio carinskim vlastima.

Zaplijenjeni u privatnim sefovima, nestalo pet kilograma

U tužbi je navedeno da je Ćupić mimo njihovog znanja i bez dozvole dio kolekcije pohranio u svoj sef u svom hotelu “Bellevue”, a drugio dio u svom sefu u Atlas banci.

Franjeka i Strelinski navode da su od tada više puta tražili od Ćupića da im vrati dragocjenosti, ali da on to nije uradio zbog čega su na kraju protiv njega podnijeli krivičnu prijavu i dali izjavu u policiji.

Službenici Uprave policije su 14. marta 2012. godine pretresli sefove Ćupića u njegovom hotelu i Atlas banci i pronašli 33 kilograma opala, za koje su tužiocima izdali potvrde o privremeno oduzetim predmetima. Kolekcija je zatim pohranjena u sef Centralne banke, gdje se sada prema navodima te institucije nalazi 28 kilograma, odnosno pet je u međuvremenu nestalo.

U tužbi se navodi da “iako su u radnjama Ćupića vjerovatno postajali i elementi krivičnog djela”, tužilaštvo je 14. maja 2012. godine pokrenulo prekršajni postupak protiv Franjeka i Strelinskog. Taj postupak je okončan tako što im je zbog kršenja carinskih propisa izrečena kazna od 4.000 eura, a dragocjenosti su im oduzete.

U spisima uz tužbu nalaze se i razni dopisi koji su od oduzimanja dragocjenosti slali nadležnim tužiocima Ani Kostić i Ljiljani Klikovac, tadašnjoj vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić i tadašnjem ministru pravde Dušku Markoviću.

Da državni organi nisu spremni za saradnju, kako navode, shvatili su u junu 2021. godine kada je tadašnja Vlada donijela zaključak o prodaji kolekcije opala kao vlasništva države.

Nakon toga podnijeli su Osnovnom sudu u Kotoru zahtjev za uvođenje privremene mjere kako bi sud spriječio državu da proda te dragocjenosti. Osnovni sud prihvata njihov zahtjev, država se žali a vijeće Osnovnog suda krajem 2022. godine potvrđuje prethodnu odluku i zabranjuje državi prodaju opala.

Početkom prošle godine Franjeka i Strelinski podnose tužbu za vraćanje dragocjenosti, naknadu štete, izgubljenu dobit i zatazne kamate.

Pitanja za Zaštitnika, Carinu i tužilaštva

“Vijesti” su pitale kancelariju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države koja su njihova očekivanja u vezi ovog spora, s obzirom na vrijednost tužbenog zahtjeva, i da li postoji mogućnost da država izgubi ovaj spor. Pitani su i da li u ovom slučaju imaju saradnju sa državnim tužilaštvom s obzirom da se u tužbi ukazuje na mogućnost da su neke druge osobe učinile krivična djela.

Upravi carina poslata su pitanja da li kod njih postoje podaci da je količina od 33 kilograma poludragog kamena opala 28. septembra ocarinjena na Aerodromu Podgorica. Upitani su i da li je, ako je tačna procijenjena vrijednost opala od 300 miliona eura, postojala obaveza vlasnika ili špeditera da prijavi Carini te dragocjenosti, kao i da li su tom prilikom trebale biti plaćene neke dažbine i ako jesu u kojem iznosu.

“Vijesti” su Vrhovno i Specijalno državno tužilaštvo pitale da li je tada ili kasnije formiran predmet o ovom slučaju, da li je tim povodom pokrenut izviđaj ili istraga i šta je do sada utvrđeno. Upitani su i da li je tužilaštvo provjeravalo tvrdnje vlasnika da je u međuvremenu nestalo oko pet kilograma ovih dragocjenosti, kao i da li su ovim povodom imali saradnju sa kolegama iz drugih država.

“Vijesti” i dalje očekuju odgovore na ova pitanja.

Ćupić se ne javlja, niti odgovara na pitanja

“Vijesti” su proteklih dana više puta pokušavale kontaktirati Ćupića na poznati broj telefona, ali se nije javljao. Preko poruka su upoznati sa navodima iz tužbe i poslata su mu pitanja, ali nije dogovarao.

Upitan je da li je tačno da je torbe sa ovim dragocjenostima prenio mimo carinske službe na Aerodromu Podgorica i ako jeste zbog čega, kao i koju količinu/težinu dragulja je stavio u svoje sefove a koliko je policija kasnije zaplijenila.

“Vijesti” su ga pitale i da li su mu poznate optužbe da je nestalo pet kilograma ovih dragocjenosti, kao i da li su one nestale dok su bile kod njega u sefovima ili naknadno. Upitan je i da li su tada ili kasnije policija i tužilaštvo uzimali izjavu od njega, kada je to bilo i šta je tom prilikom saopštio.

Ćupić je kontravorzni biznismen iz Budve koji u vlasništvu ima više vrijednih nekretnina širom Crnogorskog primorja, od kojih su mnoge prije toga bile u državnom vlasništvu i zaštićeni spomenici kulture, poput Citadele u Budvi i više starih palata u Boki. Bivši predsjednik Momir Bulatović Ćupića u svojoj knjizi pominje kao učesnika šverca cigareta i da ga je u taj posao uključio bivši potpredsjednik DPS-a Svetozar Marović, koji se sada nalazi u bjekstvu.

( Mirko Kotlaš, Goran Kapor )