Može li iko zaustaviti kraljicu Ursulu?

U jednom kratkom trenutku prošle godine, izgledalo je da bi napori Ursule fon der Lajen za drugi mandat na funkciji predsjednice Evropske komisije mogli biti u problemu.

Prilikom neplanirane posjete Izraelu u oktobru, ona je stajala pored Benjamina Netanjahua i izrazila bezrezevnu solidarnost u borbi te zemlje protiv Hamasa.

Njena izjava ne bi bila sporna da je potekla od američkog predsjednika ili, zapravo, nekog njemačkog političara (što je, na kraju krajeva, Fon der Lajenova i bila prije nego što je preuzela sadašnju funkciju). Međutim, kada dolazi od šefice jedne od najmoćnijih institucija Evropske unije povodom jedne od najrazdornijih tema u bloku, ta izjava je izazvala najžešću reakciju tokom četiri godine koliko je na dužnosti.

Diplomate su bjesnile da je Fon der Lajenova ignorisala zajedničko saopštenje šefova diplomatija EU u kojem je predstavljena pozicija bloka i u kojem se Izrael poziva na uzdržanost i poštovanje međunarodnog prava. Oko 800 zaposlenih u Komisiji potpisalo je pismo u kojem kritikuju njenu “bezuslovnu”, “nekontrolisanu” podršku “jednoj od dvije strane” u konfliktu. Žozep Borel, glavni diplomata Fon der Lajenove javno ju je kritikovao jer se predstavlja da govori u ime cijele EU.

“Ona se sve više ponaša kao kraljica”, kazao je tada jedan EU diplomata, kritikujući je zbog prekoračenja nadležnosti, isključivanja vlada EU iz njenog procesa donošenja odluka i zbog upravljanja dekretom sa malom grupom savjetnika.

Međutim, svega nekoliko mjeseci kasnije, pozicija Fon der Lajenove je ponovo čvrsta kao stijena. Bez izvinjenja ili povlačenja izjave, ona je prevazišla političku oluju i isplivala, ako ne snažnija nego ikada, onda makar bez ogrebotine. Ne samo da je favorit za drugi mandat na čelu Komisije; nijedan drugi kandidat praktično nema šanse da je smijeni kada se lideri EU sastanu na ljeto kako bi raspodijelili vodeće pozicije u bloku.

Fon der Lajen metoda

Možete to nazvati Fon der Lajen metodom. Ista samovolja zbog koje je upala u nevolju pomaže joj da izađe ne samo iz ove krize već i iz svake druge tokom više od 20 godina koliko se bavi politikom. Suočena sa kritikama, Fon der Lajenova zauzima skoro trampovski prokosni stav - držeći se uspravno i smiješeći dok njeni kritičari ne posustanu.

Fon der Lajenova je u novembru odbila da potvrdi hoće li se ponovo kandidovati, ali je rado odgovorila na pitanje “Politika” o tome šta bi uradila tokom drugog mandata, rekavši da bi “zadržala pravac puta za velike teme” iz sadašnjeg mandata - prvenstveno za Zeleni dogovor, digitalne tranzicije i otpornost.

Suočena sa kritikama, Fon der Lajenova zauzima skoro trampovski prokosni stav - držeći se uspravno i smiješeći dok njeni kritičari ne posustanu

Rijetki su EU zvaničnici i diplomate koji ozbiljno sumnjaju u to da je drugi mandat njen ukoliko ga bude željela. Kritike u Briselu su ponovo utihnule, ili su se makar povukle iza zatvorenih vrata, jer zvaničnici ne žele da rizikuju prelaz na 13. sprat sjedišta Komisije gdje Fon der Lajenova i njen tim imaju kancelarije.

Dok je odgovarala na pitanja Politika, nešto u njenom pogledu nije ostavljalo sumnje u vezi sa njenim ambicijama - ili njenom uvjerenju da nema nikoga ko može da je zaustavi. Mada će najvjerovatnije biti ponovo izabrana bez protivkandidata, još uvijek postoji šansa da je iznenadi nešto neočekivano.

Veliki povratak u Brisel

Fon der Lajenova je stigla u Brisel skoro niotkud. Kada se njeno ime pojavilo 2019. tokom više rundi cjenkanja nakon izbora za Evropski parlament, ona je bila svojevrsna misterija izvan Berlina, gdje se pela u hijerarhiji njemačke politike pod upravom kancelarke Angele Merkel.

Međutim, za Fon der Lajenovu koja je tada bila njemačka ministrka odbrane to je bio povratak kući. Njen otac Ernst Albraht je bio jedan od prvih službenika EU. Ona je prvih 13 godina života provela u Ikseles predgrađu Brisela, u sjenci EU institucija, pohađajući evropsku školu. “Rođena u Briselu. Evropljanka u srcu”, tako ona sebe opisuje.

To je takođe bila prilika da napusti brod koji tone. Prvobitno smatrana štićenicom Angele Merkel, njena karijera je posrnula zbog skandala oko angažmanja spoljnih konsultanata u njenom ministarstvu. Čak i kada se Fon der Lajenova preselila u najvišu kancelariju EU, suočavala se sa parlamentarnom istragom kod kuće, a poslanici su bjesnili zbog brisanja sadržaja mobilnih telefona za koje su tvrdili da sadrže dokaze o slučaju. To neće biti posljedni put da se našla u vatri zbog nestanka poruka.

Ona misli da nema šefa. Ako ne možemo da je kontrolišemo, ona mora biti stavljena pod kontrolu... Poslali smo joj jasnu poruku da ima povjerenike, i da su oni ti koji joj daju mandat, kazao je jedan francuski diplomata

Međutim, nije prošlo mnogo, a kritike su utihnule. Fon der Lajenova je brzo preokrenula svoj profil u Briselu, postajući po mišljenju mnogih najuticajnija predsjednica Komisije od Žaka Delora, titana evropske politike koji je preminuo u decembru.

Poznato je da ona spava u sjedištu Komisije. Radi prekovremeno, uključujući i vikende. Tokom misija u inostranstvu, izvještaje sluša dok vježba kako bi uštedjela vrijeme: a budući da je po struci ljekar jasne su joj dobrobiti zdravog duha u zdravom tijelu.

Njeno iscrpljujuće radno vrijeme i naporni putni rasporedi postali u pošalica u EU četvrti, posebno među njenim saradnicima. Njen učinak pod pritiskom potvrdio ju je kao uspješnog šefa za upravljanje krizama: dinamičnog, dobro pripremljenog, ključno povezanog sa Vašingtonom, sposobnog da se probije kroz maglu koja ponekad obavija Brisel. Kako je njen karakter bio testiran prvo tokom pandemije kovida-19, a zatim tokom rata u Ukrajini, postala je javno prepoznatljivo lice ponekad udaljene evropske birokratske mašinerije u glavnim prijestonicama širom Evrope.

Bez harizmatične konkurencije

Pomoglo je i to što u sazvežđu evropske moći, zvijezdama oko nje nedostaje sjaja. Njemački i francuski lideri se smatraju arogantnim, nadmenim, neefikasnim i dosadnim. Njenog institucionalnog rivala predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela u Briselu smatraju smetenim i sklonim gafovima, naročito nakon skandala “sofagejt” u kojem je u očiglednom pokušaju da nadmaši Fon der Lajenovu tokom posjete Turskoj izgledao kao seksista, neznalica i nesposoban - značajnim dijelom i zbog načina na koji se Fon der Lajenova ponašala u toj neprijatnoj situaciji.

“Bilo je to “skoro u stilu Kuće od karata”, kazala je Tereza Kun, profesorka evropskih studija na Univerzitetu u Amsterdamu. “Ona je iskoristila tu priliku da istakne sebe, a on je potpuno upao u zamku”.

Mišel je najavio u subotu da će se kandidovati na evropskim parlamentarnim izborima u junu, što znači da će gotovo sigurno napustiti svoju trenutnu poziciju u julu.

Problem Fon der Lajenove je u tome što je njena najveća snaga istovremeno i njena najveća slabost.

U upravljanju svojim krizama, dešavalo se da zaobiđe sopstvene komesare, ili - što je kontroverznije - da iz odluka izostavi nacionalne vlade koje su navikle da vladaju u Briselu. Na primjer, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, Komisija je održavala razgovore o sankcijama uglavnom tajnim, usklađujući se sa Parizom, Berlinom i Rimom, ali i Vašingtonom, i predstavila je paket tek u posljednjem trenutku kada su zemlje članice bile spremne da ga razmotre.

“EU je uvijek kritikovana zbog sporosti”, kazala je Kunova. “Ona ponekad zaista previše samostalno donosi odluke, ali sa druge strane to je najefikasniji način da se posao završi”.

Rast nezadovoljstva

To je možda istina, ali njen monarhistički pristup i centralizovani instinkti takođe su uzburkali strasti u Briselu - i to ne samo u stalno nezadovoljnom Evropskom parlamentu, gde su zakonodavci oduvek neuspješno agitovali za veći demokratski nadzor.

Nekoliko zvaničnika Komisije kazalo je za Politiko da stil Fon der Lajenove i njenog tima nailazi na gunđanje na svim nivoima izvršnog tijela EU. “To nas sve izluđuje”, kazao je jedan zvaničnik Evropske komisije, koji je želio da ostane anoniman. “Ako ostane još jedan mandat, iz zgrade će doći jasan signal da će stvari morati da se promijene”.

Ono što predstavlja veći problem za Fon der Lajenovu je takođe rastuće nezadovljstvo u evropskim prijestonicama, čija joj je podrška potrebna kako bi obezbijedila drugi mandat.

Diplomate EU se često muče kako bi bile u toku sa objavama Fon der Lajenove, počev od sankcija do politike sa Kinom i odnosa sa Velikom Britanijom, a u skorije vrijeme i povodom njenog stava prema Izraelu. “Ona radi bez zvaničnih konsultacija sa državama članicama”, kazao je jedan zvaničnik EU. “Za to je postojalo veliko razumijevanje na početku rata u Ukrajini, ali sada je strpljenje na izmaku”.

Poznato je da Ursula fon der Lajen spava u sjedištu Komsije. Radi prekovremeno, uključujući i vikende. Tokom misija u inostranstvu, izvještaje sluša dok vježba kako bi uštedjela vrijeme: a budući da je po struci ljekar jasne su joj dobrobiti zdravog duha u zdravom tijelu

Komisija je već duže vrijeme u sporu sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji se nije ustezao od kritika. “Koliko često djeluje javnosti da Evropom upravljaju Komisija i njena predsjednica”, kazao je nedavno Orban. “Razmišljamo o njoj i čitamo njene izjave kao da govori lider Evrope - a ona je zapravo naš zaposleni, naš plaćeni zaposleni, čiji je posao da sprovodi ono što mi odlučimo”.

Orban, koji sam nema moć da blokira njenu nominaciju, možda je jedini lider koji javno daje takve izjave. Međutim, kao što je to često slučaj u Briselu, nemoguće je znati koliko drugih se krije iza njega.

Prema riječima nekoliko francuskih zvaničnika, francuskog predsjednika Emanuela Makrona iritiraju stalne demonstracije nezavisnosti Fon der Lajenove. Njene inicijative o ratu između Izraela i Hamasa su smatrane “pretkampanjom”, “ličnim PR poduhvatom”, kazao je jedan francuski diplomata.

“Ona misli da nema šefa”, kazao je taj diplomata. “Ako ne možemo da je kontrolišemo, ona mora biti stavljena pod kontrolu... Poslali smo joj jasnu poruku da ima povjerenike, i da su oni ti koji joj daju mandat”.

Takvo gunđanje teško da će dobiti odjek dokogod nema drugog kandidata oko kojeg njeni protivnici mogu da se okupe. A to hoće li se neko pojaviti u velikoj mjeri zavisi od izbora za Evropski parlament, čiji će rezultati pokazati kakvo je evropsko raspoloženje što će pomoći da se utvrdi ko treba da dobije vodeće pozicije u bloku.

Da bi preuzela dužnost, Fon der Lajen mora biti predložena od strane evropskih lidera i potvrđena od strane Evropskog parlamenta. Ona je 2019. stupila na dužnost uz podršku samoproklamovanih proevropskih stranaka EU: konzervativne Evropske narodne stranke, Socijalista i liberalne grupe Obnovljena Evropa.

To joj je donijelo samo tijesnu većinu: 383 glasa, neznatno iznad minimuma od 374. Obzirom na jačanje ekstremne desnice širom Evrope, Fon der Lajenova bi mogla imati problema da ponovi taj uspjeh. “Moglo bi doći do pravog iznenađenja”, rekao je francuski član Evropskog parlamenta iz jedne od proevropskih stranaka. “Ukoliko koalicija ne bude imala dovoljno glasova ovog puta “onda neće biti većine”, kazao je poslanik. “A tema Fon der Lajenove prosto više neće postojati. Ako ne budemo imali većinu, onda će biti nemoguće vladati. To je sasvim moguće”.

Slični komentari stižu i od evropskih diplomata. “Ona je favorit, nema sumnje... ali imajući u vidu izbore prerano je reći hoće li sa sigurnošću biti ponovo izabrana”, kazao je jedan diplomata iz Centralne Evrope.

“Ovog puta može biti veoma teško formirati većinu, a većina može biti veoma tijesna, vjerovatno pretijesna”, kazao je drugi diplomata. “Ne znam kako će to uticati na njen reizbor. Jasno je da je u takvim okolnostima teško pružiti čvrste garancije”.

“Fajzergejt” skandal

Iznad procesa selekcije Fon der Lajenove stoji Damoklov mač u obliku ogromnog šprica. Mada to ostaje daleka mogućnost, krupna vijest u takozvanom “fajzergejt” skandalu mogla bi imati potencijal da u potpunosti promijeni diskusiju.

U prvim mjesecima ove godine očekuje se odluka u slučaju po tužbi koju je pokrenuo “Njujork tajms” protiv Evropske komisije jer nije pružila pristup tekstualnim porukama koje su razmijenili Fon der Lajenova i Albert Burla, izvršni direktor farmaceutskog giganta Fajzer.

EU je ranije uvijek kritikovana zbog sporosti. Urusla fon der Lajen ponekad zaista previše samostalno donosi odluke, ali sa druge strane to je najefikasniji način da se posao završi

Nesuglasice datiraju iz 2021. godine kada su, prema pisanju “Njujork tajmsa”, Fon der Lajenova i Albert Burla lično pregovarali o dogovoru za vakcine, u kojem je Fajzer pristao da dostavi EU državama 900 miliona doza, što je dovoljno da se cijeli blok vakciniše tri puta, uz opciju da tu količinu ponovo kupi.

EU je prije toga imala dva dogovora sa Fajzerom i kompaniom BioNTek. Međutim, ovaj dogovor je bio bez presedana zbog svojih razmjera. Prethodni dogovori su sklopljeni kroz komplikovani pregovarački proces u kojem je učestvovao odbor sa predstavnicima svih 27 država EU kao i sa izabranim pregovaračima. U ovom slučaju, Fon der Lajenova je navodno glavne stavke dogovorila u direktnoj komunikaciji sa Burlom preko tekstaulnih poruka.

Prema riječima osobe koja je bila upućena u pregovore, Komisija je zatim predočila te uslove evropskim prijestonicama, koje su pristale na njih, čime je otvoren put za sklapanje zvaničnog ugovora.

Komisija je uskratila novinarima pristup tekstualnim porukama, tvrdeći da ako postoje, oni ne mogu da ih nađu. Niz nadzornih agencija je takođe probao da rasvijetli tu temu, ali bezuspješno. Specijalni parlamentarni odbor koji je istraživao pandemiju i koji je pokušao da dovede predsjednicu Komisije pred odbor kako bi odgovarala na pitanja, nije dobio veća pojašnjenja.

“Govorimo o milijardama profita koji su dobili ovi proizvođači vakcina”, kazala je belgijska polanica Ketlin van Brempt, koja je predsjedavala specijalnim komitetom.

Ova poslanica je kazala da ona ne smatra da je predsjednica Komisije lično korupmirana na bilo koji način, ali je tajanstvenost podrila demokratrski nadzor: “Ja nijesam protiv profita, ali stvari treba da budu transperentne, jasne i treba da budu u skladu sa pravilima. A to nije bio slučaj”.

Na njoj svojestven način, Fon der Lajenova je odbila da govori na tu temu - čak i pred kamerama.

Do sada, to se pokazalo kao dobitna stretegija. Skandal nije odjeknuo dalje od novinara u Briselu i antivaksera. “Briselska arena nije arena koja je pod nadzorom široke publike”, kazao je Tis Klausen, šef korporativnih i javnih poslova u PR firmi Flajšman Hilard. “Ko prati briselski diskurs? Samo elita”.

Pitanje je da li bi sudska presuda protiv nje bilo što promijenila. Budući da Sud pravde Evropske unije, koji će odlučivati u tom slučaju, ne može da je natjera da preda poruke, to bi moglo biti ponižavajuće u politički delikatnom trenutku.

Još potencijalno eksplozivnija je aktuelna istraga kabineta Evropskog javnog tužioca o nabavci vakcina u EU. Nije jasno da li je Fon der Lajenova na meti tužilaca, ali se to ne može isključiti.

U međuvremenu tužbe samo pristižu, jer postaje jasno da je EU protraćila milijarde eura u megadogovoru sa Fajzerom. Analiza Politika je utvrdila da je najmanje 215 miliona doza vakcina kupljenih u jeku pandemije bačeno, a procjenuje se da je to koštalo poreske obveznike četiri milijarde eura.

Bijes raste u pojedinim zemljama. Poljska i Mađarska su odbile određene isporuke vakcina, tvrdeći da imaju dovoljno, što je uzrokovalo pravni spor sa Fajzerom. U Rumuniji, tužioci su otvorili istragu protiv bivšeg premijera Florina Kitua zbog odbačenih vakcina. Oni tvrde da su bivši šef vlade i njegovi ministri odgovorni za štetu od preko milijardu eura u vezi sa neiskorištenim dozama. Pristalice bivšeg premijera tvrde da je istraga politički motivisana.

Ako Fon der Lajenovu išta od ovoga zabrinjava onda joj se to ne vidi, a ona i ne namjerava da pokaže, nezavisno od toga kakve su vijesti, da se zbog toga preznojava.

Štogod da se dogodi, kakva god da bude presuda, kakav god da bude ishod raznih istraga, najvjerovatniji scenario ostaje isti: Fon der Lajenova uz ležeran osmijeh dobija drugi mandat.

Priredila: N. Bogetić

( Politiko )