Aparati, zakon i edukacije za sigurno srce
Usvajanjem inicijative, prvi put u Crnoj Gori imali bismo defibrilatore na javnim mjestima. “Ako se defibrilira unutar prvog minuta kolapsa, šanse za preživljavanje su mnogo veće. Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo gdje, bilo kada, bilo kome. I gotovo uvijek je fatalan”, kazala je dr Miročević Rotolo
Projekat “Podgorica - grad sigurnog srca” prvi put u Crnoj Gori uključio bi građane u proces spasavanja života, kroz pružanje hitnog odgovora pacijentima sa srčanim zastojem.
Zato je nedavno na adresu gradonačelnice Podgorice Olivere Injac stigla inicijativa odbornice dr Maje Miročević Rotolo za projekat koji podrazumijeva postavljanje automatskih eksternih defibrilatora na javnim površinama, čime bi postali 24 sata dostupni građanima.
Uz pomoć defibrilatora, koji trenutno postoje samo u zdravstvenim ustanovama, značajno bi se povećale šanse za preživljavanje u slučaju iznenadnog srčanog zastoja i dao doprinos širenju kulture hitnog odgovora…
I pregovori EU obavezuju na instalaciju defibrilatora
“Ciljevi projekta “Grad sigurnog srca” su povećanje svijesti i javnosti o iznenadnom srčanom zastoju, postavljanje automatskih eksternih defibrilatora (AED) gdje god ljudi žive, rade i gdje se djeca igraju i edukacija javnosti o tome kako primijeniti osnovnu kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR) i kako koristiti AED”, kaže dr Miročević Rotolo, internista, supspecijalista kardiolog.
Miročević Rotolo je za “Vijesti” podsjetila da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti, čineći gotovo 17 miliona smrtnih slučajeva godišnje ili 39 odsto ukupne globalne smrtnosti. Kazala je da se procjenjuje da je od 40 do 50 odsto svih kardiovaskularnih smrti upravo iznenadna srčana smrt.
“Stopa preživljenja od iznenadnog srčanog zastoja prolaskom svakog minuta se drastično smanjuje i manja je od jedan odsto širom svijeta i blizu pet odsto u SAD. Neophodno je da se defibrilacija primijeni odmah nakon srčanog zastoja. Ako se defibrilira unutar prvog minuta kolapsa, pacijentove šanse za preživljavanje su mnogo veće. Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo gdje, bilo kada, bilo kome. I gotovo uvijek je fatalan”, naglasila je Miročević Rotolo.
Ljekarka je istakla da projekat Grad sigurnog srca ne podrazumijeva postavljanje defibrilatora u zdravstvenim ustanovama, jer su svi pacijenti koji dođu do zdravstvene ustanove ili medicinske ekipe već u sigurnim rukama.
“Postavljanje defibrilatora na javnim površinama znači da se oni nađu na trgovima, tržnim centrima, autobuskim i željezničkim stanicama, otvorenim igralištima, odnosno na svim mjestima za koje stručna lica procijene da zadovoljavaju neophodne kriterijume”, pojasnila je.
Miročević Rotolo, međutim, tvrdi da ovi aparati u Crnoj Gori sada ne mogu biti postavljeni na javnim površinama, jer za tako nešto ne postoji zakonsko rješenje.
“Iz toga razloga našu inicijativu prati usvajanje izmjene Zakona, pošto ovi aparati sada ne mogu biti postavljeni ni u sportskim objektima, jer isto nije u skladu sa aktuelnim propisima. Pregovori vezani za članstvo u EU, kada je u pitanju oblast zdravstva, obavezuju na ovu izmjenu zakona i instalaciju AED-a na javnim površinama”, poručila je ljekarka.
Iskorak za grad u kojem gravitira pola stanovnika države
U inicijativi dr Miročević Rotolo, koju su potpisale i njene kolege, DPS odbornici Slađana Vujačić i Nermin Abdić, piše da bi se Podgorica, postavljanjem AED svrstala u red Heart Safe City, a time povećale šanse za unapređenjem kvaliteta života stanovnika glavnog grada.
Odbornici su naveli da Podgorica broji trećinu stanovništva Crne Gore, dok na teritoriji glavnog grada zbog poslovnih, administrativnih, obrazovnih ili drugih potreba svakodnevno boravi i do polovina stanovništva države.
“Privremeni boravak stranaca i turista čini naš grad još brojnijim. Istovremeno, napominjemo da svakog dana svjedočimo saobraćajnim gužvama koje čine da je dolazak medicinskih ekipa na lice mjesta i/ili transport ka zdravstvenim ustanovama usporen, što umanjuje šanse za pozitivni ishod po pacijenta. Smatramo korisnim da se za ove namjene upotrijebe sredstva aktuelnog budžeta Glavnog grada na način što bi se izdvojilo 15.000 eura, a kupovinom prvih AED obezbijedile najfrekventnije pozicije u gradu”, navodi se u inicijativi.
Odbornici predlažu i edukativnu kampanju koja bi ukazala na svrsishodno, jednostavno i ispravno korišćenje tih aparata i njihov značaj za živote sugrađana, a koju bi Glavni grad sproveo u saradnji sa nadležnim zdravstvenim ustanovama.
“Spremni smo pružiti kontinuiranu stručnu i logističku podršku. Nadamo se da će naša inicijativa naići na razumijevanje, te da će realizacijom naši sugrađani dobiti šansu koju danas imaju građani svih razvijenih gradova Evrope i svijeta”, navodi se u dokumentu upućenom gradonačelnici.
Automatski eksterni defibrilator (AED) je prenosni uređaj koji isporučuje električnu struju osobama koje imaju srčani zastoj usljed poremećaja srčanog ritma. Dvadesetak takvih uređaja postavljeno je prije skoro dvije godine u okviru zdravstvenih ustanova u deset crnogorskih gradova - Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Cetinju, Budvi, Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Baru i Ulcinju.
( Ana Komatina )