Dug put do mosta na Bojani
U Skupštinu stigao Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Albanijom o izgradnji međudržavnog projekta. Dvije države treba da formiraju zajednički odbor i dvije agencije koje će pratiti realizaciju projekta, kompletiraju dokumentaciju i nakon toga raspišu međunarodni tender za izvođača radova... U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva nijesu precizirali koliko će koštati investicija i kad bi most mogao da bude završen
Izgradnji međudržavnog mosta na rijeci Bojani koju će crnogorska Vlada finansirati pola-pola sa Albanijom, predstoje usvajanje Predloga zakona o potvrđivanju sporazuma između dvije zemlje, kompletiranje planske i tenderske dokumentacije, formiranje dvočlanog Odbora i dvije agencije, nakon čega je planirano raspisivanje međunarodnog tendera za izvođača radova.
To su “Vijestima” zvanično kazali iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva (MSP) kojim rukovodi Filip Radulović.
Iz ovog resora nijesu precizirali kolika će biti vrijednost ove investicije uz objašnjenje da će sa Albanijom o tome potpisati posebni ugovor, a tek kad se izabere izvođač radova znaće se rok u kome most može biti završen.
Vlada premijera Dritana Abazovića je u septembru prošle godine utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Savjetom ministara Albanije o izgradnji međudržavnog mosta na rijeci Bojani i uputila ga u skupštinsku proceduru, ali ovaj predlog zakona je vraćen u paketu sa ostalima koji nije usvojeni zbog izbora nove vlade premijera Milojka Spajića.
Spajićeva Vlada je ponovo utvrdila krajem prošle godine isti predlog zakona. Ovaj dokument je prije nekoliko dana predat u u skupštinsku proceduru na usvajanje.
Iz MSP-a su kazali da je izradu projekta finansirala Albanija posredstvom tamošnjeg Razvojnog fonda (ADF),a usvajanjem sporazuma u Skupštini omogućiće se i formiranje Odbora sa po dva predstavnika obje zemlje, koji će koordinirati, odobravati vremenski okvir projekta i ciljeve.
Iz Abazovićevog kabineta je ranije bilo saopšteno da je u budžetu za 2022. godinu odvojeno “oko 3.500.000 eura za izgradnju pomenutog infrastrukturnog projekta koji će povezati dvije države”, a da oko 34 kilometra nedovoljno iskorišćenih pješčanih plaža na tom području ove dvije države ima potražnju od oko 500.000 turista na godišnjem nivou. Istaknuto je bilo da je trenutna udaljenost između Ulcinja i Velipoje oko 73 kilometra, a da bi izgradnjom mosta ona bila svedena na oko jedan kilometar.
Abazović je ranije izjavio da će izgradnja mosta obje države koštati ukupno 20 miliona eura.
Jačanje ekonomskog razvoja regiona
“Odbor će odgovoran za nadgledanje napretka i ukupnu koordinaciju i sastaje se najmanje četiri puta godišnje. Zadatak Odbora je analiza i razmatranje napretka u vezi sa pripremnim procesima i napretkom u sprovođenju projekta, kao identifikovanje, razmatranje i predlaganje rješenja za moguće probleme i neophodne mjere, kao i pregled i odobravanje tromjesečnih i godišnjih izvještaja o napretku”, navodi se u odgovoru MSP-a.
Predviđeno je i da dvije strane imenuju Agenciju za implementaciju projekta (AIP) zaduženu za realizaciju projekta izgradnje i Agencije za praćenje ugovornih strana. AIP će pripremati potrebnu dokumentaciju za nabavku i nadzor nad radovima i dostaviti je Agenciji za praćenje ugovornih strana, za potrebne saglasnosti.
Ovim koracima stvoriće se uslovi za raspisivanje međunarodnog tendera za izvođača radova. Na pitanje šta se dešava ako jedna strana odustane od projekta, iz MSP su naveli da je sporazumom definisano da u slučaju otkazivanja ili odustajanja prije početka ili u toku izgradnje, jedna strana od odgovorne naplati štetu i troškove. Naveli su da će to biti regulisano posebnim odredbama u ugovoru, koje se odnose na projektovanje i realizaciju.
“Troškovi izgradnje strane će se dijeliti tako što će svaka strana finansirati 50 odsto izgradnje, uključujući ukupne troškove izgradnje, nadzora i drugih usluga povezanih sa realizacijom projekta. Vrijednost projekta za izgradnju će biti regulisana posebnim ugovorom”, pojasnili su u ministarstvu.
Ako se saradnja Crne Gore i Albanije na infrastrukturnim projektima ne osigura, smanjiće se mogućnost da oni budu završeni na vrijeme, a to važi i za most na rijeci Bojani, navodi se u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa (RIA), koja se odnosi na Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma.
U tom dokumentu piše i da se zaključivanjem ovog Predloga zakona stvara osnova za saradnju između dvije zemlje, uslovi i procedure, koji će biti utvrđeni protokolom o implementaciji u zavisnosti od izvora finansiranja. Opšti cilj projekta je, kako se navodi, unapređenje veze u prekograničnom području Albanije i Crne Gore i stvaranje uslove za maksimalno korišćenje prirodnih i kulturnih potencijala i jačanje ekonomskog i društvenog razvoja regije.
Albanija priprema dokumentaciju
U RIA piše i da je predviđeno da albanska strana pripremi neophodnu dokumentaciju, raspisuje tendere za najpovoljnije ponuđače, prati primjenu projekta dok će nadležni u Crnoj Gori davati saglasnosti prije svake naredne faze projekta.
Dodaje se da nema pretpostavljenih negativnih direktnih i indirektnih uticaja primjene projekta dok se među pozitivnim, navode bilateralna saradnja i pospješivanje razmjene znanja, iskustva i informacija. Dodaje se da donošenje ovog propisa neće stvoriti troškove građanima i privredi te da ne postoje administrativna opterećenja i barijere.
Sa druge strane, navodi se da će izvršenje ovog Predloga Zakona zahtijevati dodatni novac iz budžeta dok će precizna vrijednost biti poznata nakon kompletiranja projektne dokumentacije. U RIA piše da će novac potreban za ovaj projekat, u narednim godinama zavisiti od konačnog opredjeljenja o uslovima i načinu finansiranja, za onaj dio obaveza koje treba da pokrije Crna Gora te da će biti planirana u okviru kapitalnog budžeta Uprave za saobraćaj.
Piše i da eksterna ekspertiza nije korišćena već da je tekst usaglašen između crnogorske i albanske strane, te da se ne očekuju prepreke za primjenu ovog zakona. Za sprovođenje monitoringa i procjenu primjene propisa biće zaduženo Ministarstvo kapitalnih investicija i Uprava za saobraćaj.
Udaljenost između Ulcinja i Velipoje oko 73 kilometra, a izgradnjom mosta bila bi svedena na oko jedan kilometar
Među objavljenim dokumentima se vidi i da Ministarstvo finansija nije imalo primjedbi na ovaj Predlog zakona, sa aspekta uticaja na poslovni ambijent. Osim toga, u dopisu ministra tog resora Novice Vukovića, piše da je rebalansom budžeta za 2023, za svrhe izgradnje mosta na Bojani, bilo planirano 6,9 miliona eura. Navodi se da je Predlog zakona dobio saglasnost Ministarstva evropskih poslova, odnosno da je u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije. Ovo rješenje potpisala je ministarka tog resora Maida Gorčević.
Most mora ući u PPCG sa kojim se stiglo do nacrta
Doskorašnji premijer Crne Gore Dritan Abazović i albanski kolega Edi Rama, početkom juna 2022. predstavili su u Skoplju na bilateralnom susretu zajednički projekat izgradnje mosta preko Bojane koji će spajati Ulcinj sa Velipojem.
Iz ranijeg Ministarstva kapitalnih investicija “Vijestima” je rečeno da izgradnja mosta na Bojani koji treba da spoji Crnu Goru i Albaniju izvjesno neće početi prije donošenja Prostornog plana Crne Gore zato što se most računa u infrastrukturne projekte i kao takav mora biti prepoznat u ovom strateškom dokumentu.
Sa izradom ovog strateškog dokumenta se kasni i stiglo se tek do nacrta.
( Mirko Kotlaš )