Iz nužde glasaju za desničare

Podstaknuti strepnjama koje su pojačale strah od imigranata, ljudi u tihom holandskom mjestu i širom zemlje politički su skrenuli krajnje udesno. To je ekstremni primjer trenda koji bi mogao da odredi ishod izbora za Evropski parlament

18214 pregleda7 komentar(a)
Lider holandske Stranke slobode Gert Vilders, Foto: Beta/AP

Svi su dobrodošli, piše na vratima crkve u mirnom holandskom mjestu Sint Vilebrord, gdje se komšije pozdravljaju sa urednih verandi koje gledaju na njegovane travnjake.

Međutim, ta objava o toleranciji izgleda čudno neumjesna.

Podstaknuti ekonomskim i kulturnim strepnjama koje su pojačale strah od imigranata, ljudi ovdje i širom Holandije politički su skrenuli krajnje udesno. To je ekstremni primjer trenda koji se osjeća širom kontinenta koji bi mogao da odredi ishod ovogodišnjih izbora za zakonodavno tijelo Evropske unije.

U Sint Velebrordu, koji ima malo imigranata među 9.300 stanovnika, skoro tri od četiri glasača izabralo je žestoko antimigrantsku, antimuslimansku stranku na izborima prošle godine koji su narušili imidž Holandije kao gostoljubive umjerene zemlje.

Analitičari kažu da su stranke krajnje desnice, sada šesta po veličini grupa u Evropskom parlamentu, spremne da dobiju mjesta, i veći uticaj na politike EU koje utiču na sve, od građanskih prava preko rodnih pitanja do imigracije

Stranka slobode, koju predvodi radikalni Gert Vilders, dobila je skoro četvrtinu svih glasova - u zemlji u kojoj muslimani čine manje od pet odsto stanovništva - sa sloganima poput “nema islamskih škola, Kurana ili džamija” i “nema otvorenih granica i masovne imigracije koju ne možemo priuštiti”.

Glasači širom Evrope sve više osnažuju lidere poput Vildersa koji obećavaju da će ograničiti imigraciju i, u nekim slučajevima, ograničiti demokratske slobode: vjeroispovijesti, izražavanja, prava na protest.

Crkva u holandskom mjestu Sint Velebrordfoto: Beta/AP

Ove snage su jačale u različitom stepenu, u jednoj po jednoj zemlji, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju, Švedsku i Austriju. Međutim, eksperti brinu da bi one uskoro mogle dramatično da preoblikuju kontinent od vrha nadolje.

U junu će birači u 27 država članica EU izabrati sljedeći sastav parlamenta na petogodišnji mandat. Analitičari kažu da su stranke krajnje desnice, sada šesta po veličini grupa u Evropskom parlamentu, spremne da dobiju mjesta, i veći uticaj na politike EU koje utiču na sve, od građanskih prava preko rodnih pitanja do imigracije.

“Ljudi imaju nerazriješene račune sa ‘starom politikom’,” izjavio je Rem Korteveg, viši istraživač u istraživačkom institutu Klingendael u Hagu.

U Holandiji, koja je dugo bila utočište za stvari poput upotrebe droga, odluka o završetku života i pitanja rodnog identiteta, ovo svođenje računa je utrlo put reskom Vildersovom glasu. “Glas za Vildersa je očigledno bio glas iz protesta”, rekao je Korteveg.

U nekim drugim evropskim državama pomak udesno je otišao još dalje i počeo da nagriza temelje demokratije.

U Mađarskoj i Srbiji nedavni izbori su bili slobodni, ali ne i fer, kažu stručnjaci za demokratiju, jer su vladajuće stranke zauzele medije, sudove i izborne vlasti. EU je uskratila sredstva Mađarskoj i Poljskoj kao kaznu nazadovanje u oblasti vladavine prava.

A u Holandiji i šire političari poput Vildersa izgradili su podršku na obećanjima da neće sve tretirati kao jednake pred zakonom. To se često prevodi kao: držati strance podalje.

“Postoji jasan trend ka antimigrantskoj politici”, rekao je Korteveg. “A u nekim državma, to je već dozvolilo radikalnoj desnici da dobije vlast.

Uz rast troškova raste i gnjev

Podrška Vildersovoj Stranci slobode se više nego udvostručila od posljednjih holandskih izbora 2021. Sa 23 odsto glasova, Vilders ima dobre šanse da predvodi bilo koju buduću vladajuću koaliciju.

Nigdje više podrške Vilders nije dobio nego u Rucphenu, gradu na jugu Holandije kome pripada Sint Vilebrord i gdje je prvi put više od polovine birača izabralo Vildersovu stranku. Njegova stranka je 2012. dobila 27 odsto glasova u tom gradu.

Tokom četvrt vijeka glasači širom Holandije su postali sve nezadovoljniji jer uzastopne vlade, uprkos visokim porezima, nisu bile u stanju da zaustave smanjenje doživotnih beneficija koje su građani očekivali za stvari kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i penzije.

Vildersova stranka je osvojila najviše glasova na izborima 2023.foto: Beta/AP

“Kao da su ljudi prisiljeni da glasaju za Vildersa”, rekao je 80-godišnji Valter de Jong, koji je čitav život radio kao pekar. On je rekao da je prošle godine bio primoran da zatvori radnju zbog rastućih troškova i strogih vladinih pravila.

“Sve ide unazad. Svake godine je sve gore”, rekao je De Jong. On je ranije podržao stranku slobodnog tržišta odlazećeg premijera Marka Rutea, ali je odlučio da ne glasa na posljednjim izborima.

Pad holandskog životnog standarda poklopio se sa porastom imigracije. Većina je došla iz Ukrajine i drugih bivših sovjetskih država. Manji broj je došao iz zemalja poput Sirije i Turske. Prije dvije decenije, Holandija je imala neto odliv migranata, ali je do 2022. godine to poraslo na priliv od 224.000 u zemlji od 17,5 miliona.

Holandija je takođe teško pogođena krizom troškova života koja utiče na sve, od cijena zdravstvene zaštite do hrane. Inflacija je podstakla nejednakost i gurnula neke porodice niže srednje klase u siromaštvo.

Pad holandskog životnog standarda poklopio se sa porastom imigracije. Većina je došla iz Ukrajine i drugih bivših sovjetskih država

Prihod potreban za kupovinu prve kuće porastao je mnogo brže od zarade, prema studiji holandskog zajmodavca Rabobank iz 2022.

“Stanovanje je politički neuspjeh. To je veoma istinito i veoma stvarno”, rekao je Tom Teuns sa Univerziteta u Lajdenu. “I onda imate populistu koji kaže: ‘Dobro, razlog je što se tražiocima azila daje prednost.’ Čak i ako je ovo laž, na ovaj način se imigracija povezuje putem rasističkih poruka. To je žrtveno jagnje.”

Vilders je iznio ovaj način razmišljanja u svom predizbornom programu: “Zašto su tražioci azila prvi u redu kada se traži oskudan smještaj? To mora da prestane”.

Njegove pristalice su krivicu za ove probleme svalile na Ruteovu vladajuću koaliciju.

To je obrazac koji ponavljaju birači u mnogim evropskim zemljama, rekao je Theuns.

“A jedno od mjesta na koje ti glasovi prečesto idu su radikalne desničarske stranke kojeigraju na društvene i ekonomske teme, barem u svom diskursu”, dodaje Theuns.

Izbjegavati ili prihvatiti populizam

Za tradicionalne stranke evropskog desnog i lijevog centra, uspjeh populističkih poruka predstavlja izazov.

U prošlosti, mnogi od njih su smatrali da su novajlije opasni predatori koji teže uništenju. Omiljena analogija za postupanje sa njima bila je “sanitarni kordon”, zaštitna barijera postavljena da se zaustavi širenje zaraznih bolesti. Politički gledano, to je značilo ne praviti koalicije sa njima.

U Belgiji je ova strategija korišćena za izolaciju krajnje desnih nacionalista, a u Francuskoj, stranka Nacionalni front Žan-Mari le Pena držana je na određenom rastojanju.

Međutim, pod vođstvom Le Penove kćerke, Marin, Nacionalni front, koji je preimenovan u Nacionalno okupljanje, više nije izopšten. Ona je u novembru dočekana na jednom protestnom maršu protiv rastućeg antisemitizma. To je navelo kritičare da koriste neprijatan njemački izraz - “salonfähig” - da opišu bivšeg izopštenika koji je dobrodošao u pristojno društvo.

Marin le Pen i Gert Vilders u Hagu 2013.foto: Beta/AP

“Salonfähig” se često koristi da se opiše kako su nacisti, koji su u početku odbacivani, na kraju uspjeli da uđu u mejnstrim politiku, prije nego što su potpuno preuzeli vlast uoči Drugog svjetskog rata.

U Holandiji je formiranje većinske koalicije sa Vildersovom strankom ne tako davno smatrano nezamislivim.

Vildersova stranka je 2010. podržala manjinsku holandsku vladu. Međutim, Vilders nije odustajao od retorike protiv imigranata, i nakon godinu i po dana svađa, saradnja je prekinuta.

Ali onda je raspoloženje na kontinentu počelo da se mijenja. Migraciona kriza u Evropi 2015. bila je otvaranje za ultradesničarsku politiku nakon kolebljivog odgovora EU na dolazak oko 100.000 tražilaca azila svakog mjeseca.

Vildersova antimigrantska retorika počela je još više da odjekuje. Prošle godine, broj migranata koji su neregularnim putem, poput gumenih čamaca koji prelaze Sredozemno more iz sjeverne Afrike, stigli u blok od 27 zemalja bio je na najvišem nivou od 2016, prema podacima Fronteksa, agencije EU za granice.

U julu se većinska koalicija Marka Rutea raspala zbog njegovog upravljanja imigracijom, a njegov nasljednik na mjestu lidera stranke VVD nagovijestio je da bi Vilders mogao ponovo da bude partner za razgovor.

“Odjednom, glas za Vildersa više nije bio izgubljen glas”, rekao je Korteveg iz istraživačkog centra Clingendael. “A Vilders je doživio rast popularnosti u anketama.

U Sint Velebrordu živi malo imigranata među 9.300 stanovnikafoto: Beta/AP

U decembru je član Vildersove stranke postao predsjednik parlamenta, što je označilo proboj u političkom prihvatanju. Sada postoje realni izgledi da se njegova stranka krajnje desnice pridruži većinskoj vladajućoj koaliciji ili da je čak predvodi.

Osjećajući priliku za veću snagu, Vilders je rekao da bi bio voljan da svoje najabrazivnije tačke stavi “privremeno u frižider”.

Osjećajući priliku za više moći, Vilders je izjavio da bi bio spreman da svoje najprovokativnije stavove privremeno odloži “u frižider”.

Politički rivali su skeptični. “Kada nešto stavite u frižider, stavite to tamo da biste kasnije izvadili svježe”, rekao je Frans Timermans, dugogodišnji lider lijevog centra u holandskoj politici koji se kandidovao protiv Vildersa na izborima u novembru.

Politički analitičari kažu da bi ono što se dešava u zemljama poput Holandije moglo biti najava ishoda izbora za Evropski parlament u junu.

Umjesto da krajnje desničarske stranke budu privučene ka centru, moguće je da će se centar nagnuti udesno.

“A ovo je možda najveća opasnost za Evropu”, rekao je Korteveg iz Clingendaela. “S jedne strane, takve koalicije bi mogle ublažiti najoštrije ivice tih političara. Ali s druge strane, postoji ogroman rizik da se takve stranke normalizuju”.

Priredila: A. Šofranac