Vučić: Srbija otvorena za zajedničko tržište regiona; Kovačevski: Plan rasta most koji spaja aspiracije sa realnošću
Sastanak Zapadni Balkan - EU u Skoplju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Skoplju na sastanku Zapadni Balkan - EU da je važno da region bude povezan i dodao da će Srbija biti otvorena za sve ideje o zajedničkom regionalnom tržištu i da je spremna da ih realizuje.
"Za nas su važnije zelene trake od jedinstvene evropske platne zone (SEPA), što je takođe važno. Ne zanemarujem niti potcjenjujem značaj SEPA, ali su za nas zelene trake od najveće važnosti. To će biti od velike koristi u stvaranju boljeg poslovnog okruženja za sve nas, za naše ljude, ali i za sve ostale koji bi željeli da ulažu u ovaj region", rekao je Vučić na sastanku o Planu rasta za Zapadni Balkan koji je usvojila Evropska komisija.
Vučić je rekao da "ima veliku molbu za sve iz regionalnih organizacija i iz Evropske unije" da pomognu regionu koji će morati da se uskladi kada je riječ o ekonomskim mjerama, politici subvencija i svemu ostalom, prije nego što uđe u EU.
Pored Vučića i premijera Sjeverne Makedonije Dimitra Kovačevskog koji je domaćin, na samitu Zapadni Balkan - EU posvećenom Planu rasta za region učestvuju premijeri Albanije Edi Rama, Crne Gore Milojko Spajić, Kosova Aljbin Kurti i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, kao i generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Gert Jan Kopman i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan.
Prisutni su i vicepremijer Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Bojan Maričić i ministar finansija Fatmir Besimi, njihove kolege iz zemalja Zapadnog Balkana, predstavnici Savjeta za regionalnu saradnju, CEFTA, Komorskog investicionog foruma, USAID, Fondacije za otvoreno društvo, Centra za Evropu, Atlantskog savjeta, kao i predstavnici nekoliko međunarodnih finansijskih institucija poput Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.
Plan rasta Zapadnog Balkana, koji je Evropska komisija usvojila u novembru prošle godine, predviđena je finansijska podrška od šest milijardi eura za period 2024-2027. Od tih sredstava dvije milijarde su bespovratni grantovi, a četiri milijarde su povlašćeni krediti koje daje EU. Svrha Plana je da podstakne ekonomski rast i ubrza socioekonomsko usklađivanje.
Vučić: Tržište radne snage zemalja Otvorenog Balkana obuhvatiće 11 miliona stanovnika
Vučić je izjavio da će danas u Skoplju biti potpisana dva sporazuma i da bi od 1. marta trebalo da stupi na snagu potpuno slobodno tržište rada u zemljama Otvorenog Balkana - Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
"To je za nas velika i važna vijest i mislim da će umnogome da doprinese stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i za domaće i za strane kompanije, prevazilaženju problema sa nedostajućom radnom snagom", rekao je Vučić novinarima nakon sastanka "Zapadni Balkan - EU" u Skoplju.
Prema njegovim riječima, to znači pravljenje tržišta radne snage koje nije 6,7 miliona stanovnika (samo Srbija), već oko 11 miliona sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Kovačevski: Plan rasta most koji spaja aspiracije sa realnošću
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski izjavio je danas da je cilj sastanka lidera Zapadnog Balkana u Skoplju da razgovaraju o Planu rasta regiona, koji predstavlja konkretnu akciju EU u smislu povećanja regionalne saradnje između država, ali i uključivanja u zajedničko evropsko tržište.
"Razgovori su počeli juče zajedničkom večerom za lidere. Predsjednica Savjeta ministara BiH će učestvovati putem video konferencije, a svi ostali lideri danas su prisutni u Skoplju", rekao je Kovačevski pred početak sastanka.
Istakao je da će učesnici usvojiti zajedničku deklaraciju koja će predstavljati zalaganje za sprovođenje aktivnosti koje će biti prvo reforme u zemljama regiona, drugo povećanje zajedničke saradnje i treće sprovođenje aktivnosti iz Plana rasta i donijeti finansijske instrumente u iznosu od šest milijardi eura, dvije milijarde grantova i četiri milijarde povoljnih kredita za koje će garantovati EU.
"Već razgovaramo o konkretnim aktivnostima, dakle o uključivanju u SEPA, odnosno ukidanju velikog broja necarinskih barijera, uvođenju zelenih linija između zemalja sa ciljem povećanja trgovine, smanjenja trgovinskih barijera, povećanja konkurentnosti privrede zemalja Zapadnog Balkana i njihovog bržeg uključivanja u zajedničko evropsko tržište, prije formalnog uključivanja država u EU", rekao je Kovačevski pred početak sastanka lidera Zapadnog Balkana u Skoplju.
On je rekao da Plan rasta za Zapadni Balkan koji je usvojila Evropska komisija vidi kao posrednika koji zemljama regiona otvara kapije ka jedinstvenom evropskom tržištu i slobodnom protoku roba, usluga, kapitala i ljudi.
"Ovaj strukturirani okvir ojačan finansijskom podrškom postaje ključ za besprekornu integraciju. Ohrabruje usvajanje evropskih propisa i standarda, promovišući integraciju kako u regionu tako i u EU. Plan je most koji povezuje apspiracije sa realnošću", rekao je Kovačevski u Skoplju, na sastanku lidera Zapadnog Balkana o planu Evropske komisije za rast regiona.
Kako je istakao, ova strategija dvostruke integracije ne samo da ubrzava proces pristupanja, već donosi i trenutne koristi – povećanje trgovine i investicija, poboljšanu konkurentnost i regionalnu povezanost.
Kovačevski, koji je domaćin sastanka, napomenuo je da Plan rasta prevazilazi ekonomske strategije i da je prava pokretačka snaga ka prosperitetnoj budućnosti Zapadnog Balkana.
"Plan je snažan simbol nepokolebljive posvećenosti reformama, odlučujući korak za transformaciju i za usklađivanje nacionalnih ekonomija sa visokim evropskim standardima. Ovaj instrument je za nas prelomni trenutak. Njime će zemlje Zapadnog Balkana ubrzati temeljne reforme, stvarajući vezu između zajedničkog regionalnog tržišta. U tom procesu, pristup dodatnoj finansijskoj pomoći postaje ključni element. Instrument za reforme i rast djeluje kao finansijski stub koji podržava reforme", podvukao je Kovačevski.
Rama: Zapadni Balkan treba da se poveže prije ulaska u EU
Premijer Albanije Edi Rama izjavio je danas u Skoplju da zemlje Zapadnog Balkana ne treba da čekaju da uđu u Evropsku uniju, već da prije toga svi u regionu treba da se međusobno povežu.
Na skupu Zapadni Balkan - Evropska unija o Planu rasta za Zapadni Balkan, Rama je rekao da je proces integracija veoma dugačak i da je veliki jaz između onoga što dobijaju zemlje članice EU i šta dobija region u procesu evrointegracija.
"Jedna od namasusednih zemalja koja je deo EU dobije od EU svake godine 4.000 eura po stanovniku. Iz EU, iz budžeta, a mi ovdje dobijamo 123 eura po stanovniku. To je jaz", rekao je Rama.
Prema njegovim riječima, to je veliki izazov, pogotovo za region koji teži da postane dio evropske familije.
Rama je u obraćanju učesnicima sastanka u Skoplju predložio dvije stvari - da se formira politički krug i da se održavaju redovni sastanci uz tehničku koordinaciju.
"Iako smo danas veoma oduševljeni, mi smo i dalje Balkanci, znate, i ako ne dođete i ne spojite nas, spremni smo da ponovo zabrljamo. Drugo, tehnička koordinacija. Veoma je važno da ministri integracija naših šest zemalja dobiju jasnu poruku od rukovodstva", rekao je Rama.
On je kazao i da je sinoć održana zajednička večera na kojoj tema nije bila istorija već ekonomija i koja je pokazala da može da se vodi civilizovan razgovor.
"A to je mnogo bolje od hrane", rekao je Rama.
Kurti: Podrška EU regionu treba da bude i finansijska
Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je danas u Skoplju da vrijednosti Evropske unije treba da se reformišu na Zapadnom Balkanu i da podrška EU treba da bude i finansijska.
Kurti je uoči sastanka lidera Zapadnog Balkana i EU o Planu rasta za Zapadni Balkana u glavnom gradu Sjeverne Makedonije rekao da je u Evropskoj uniji mjesto Kosovu i cijelom regionu.
"Danas će Republika Kosovo dostaviti spisak reformi o kojima se razgovaralo, dok ćemo narednih dana dostaviti i listu indikativnih projekata. Što se tiče reformi, imamo reformu javne uprave i upravljanja javnim finansijama dok među projektima imamo one za zelenu agendu, digitalizaciju, ulaganja u privatni sektor i sužavanje infrastrukturnog jaza", rekao je on.
Kurti je napomenuo da ovaj plan ubrzava put Balkana ka EU, nešto što je, prema njemu, "i naš cilj i naša sudbina".
"Plan EU za Zapadni Balkan ima za cilj ekonomski rast regiona, ubrzanje odgovarajućih reformi i ulaganja koja mogu unaprediti proces proširenja EU sa ovim zemljama. Vrijednost koju je EU izdvojila za ovaj plan, u periodu 2024-2027, iznosi šest milijardi eura", kazao je on.
Kurti: Da bi se region ekonomski integrisao, bezbjednosne prijetnje moraju biti zaustavljene
Kurti je izjavio danas na sastanku Zapadni Balkan - EU da se u cilju ekonomske integracije regiona i zbližavanja građana moraju zaustaviti bezbjednosne prijetnje.
"Dublja integracija i povećan promet robe i ljudi zahtijevaju međusobno povjerenje i normalne odnose naših zemalja, institucija i ljudi. To se ne može desiti ako se sloboda prometa robe koristi za kretanje oružja i municije ili za sponzorisanje terorističkih napada", rekao je Kurti.
On je rekao da je normalizacija odnosa Prištine i Beograda na osnovu međusobnog priznavanja ključna.
"EU predstavlja strateški izbor rukovodstva naše države. Naša je dužnost da reformišemo i ispunimo uslove, a EU će onda suditi po zaslugama", rekao je Kurti.
Naglasio je da je članstvo u EU je od suštinskog zančenja, ali i da je izbor.
"U liberalnim demokratijama moć vlade je ograničena vladavinom prava i sloboda i prava pojedinaca su potkrijepljena ustavom. EU predstavlja strateški izbor lidera zemlje. Zato je naš posao da isporučimo ove reforme, da stvorimo uslove, a EU da rasuđuje po zaslugama i da čuva fundamnetalne vrednosti EU", rekao je Kurti.
Priština, dodao je, priprema i "indikativan spisak projekata infrastruktirnih projekata i podstcanje ekonomskog razvoja koji će biti finansirani (evropskim sredstvima), čime će se ubrzati rast i konverentnost sa EU".
"U potpunosti prihvatamo pristup koji uslovljava sredstva EU vrijednostima EU, povećava korist za građane šestorke Zapadnog Balkana, a istovremeno ubrzava potpuno članstvo u EU za one koji su posvećeni", rekao je Kurti.
Kurti je rekao i da Priština finalizuje plan reformi, koje će reformisati javnu administraciju i unaprijediti borbu protiv korupcije i organizovnog kriminala.
"Dok razgovaramo naš tim finalizira našu agendu za reforme i podnijeće je EU. Ta sveobuhvatna agenda reformi treba dalje da reformiše javnu administraciju i da unaprijedi upravljanje javnim sredstvima", dodao je.
Istakao je da se taj reformski plan prištinskih vlasti "posebno fokusira na zelenu agendu i digitalizaciju, a u oblasti privatnog sektora pokušava da poboljša investicije i izvoz i dalje da poboljša pristup finansijama".
"Usmjeren je na obezbjeđivanje kvalitetnog obrazovanja prema potrebama tržišta, a najvažnije je da će ova agenda za reforme unaprijediti borbu protv korupcije i organizovnog kriminala i pojačaće zaštitu osnovnih prava", rekao je Kurti.
O’Brajan: Države Zapadnog Balkana se javno izjasnile da će zajedno raditi kako bi brže ušle u EU
Pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajan izjavio je da su se sve države Zapadnog Balkana danas u Skoplju javno izjasnile da će raditi zajedno kako bi brže postale dio EU.
"Nikada do sada nismo vidjeli plan poput EU Plana rasta za Zapadni Balkan. On ne kaže da se urade reforme koje će biti procjenjivane kasnije, on kaže da ukoliko države naprave određene reforme onda će njihove kompanije i stanovnici imati četiri slobode koje ima Evropska unija vrlo brzo", rekao je O'Brajan.
O'Brajan je u obraćanju uoči sastanka lidera Zapadnog Balkana i EU o Planu rasta za Zapadni Balkan, rekao da će sa predstavnicima država regiona Zapadni Balkan razviti praktične ideje koje će osloboditi ljude da razvijaju svoje ekonomije i praktične načine kako to uraditi.
"Pored svih političkih problema koje države regiona imaju, svaka vlada pristala je i sada se javno izjašnjava da će raditi zajedno kako bi njeni građani postali deo EU brže", rekao je on.
( BETA )