Spajić u Skoplju: Šest milijardi iz Plana rasta - šansa koju region mora iskoristiti
Na sastanku usvojena zajednička deklaracija. Premijer poručio da je Crna Gora u potpunosti posvećena implementaciji Plana koji se odnosi na održivi razvoj, inovaciju i inkluzivne ekonomske politike. To, kako je istakao, podrazumijeva jačanje pravnog okvira, ulaganje u infrastrukturu i podsticanje kulture preduzetništva
Premijer Milojko Spajić kazao je da su zemlje regiona danas definisale dalji pravac djelovanja u procesu evropske integracije i ocijenio da je integracija u unutrašnje tržište važna prilika koju zemlje Zapadnog Balkana moraju iskoristiti.
Spajić, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i ministar finansija Novica Vuković učestvovali su danas na konferenciji „Plan rasta Zapadnog Balkana i brža integracija u EU” u Skoplju, a čiji je domaćin makedonski premijer Dmitar Kovačevski.
Lideri zemalja regiona i predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država razgovarali su o Planu rasta za Zapadni Balkan, koji uključuje šest milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja Evropskoj uniji. Odnosno, dvije milijarde u grantovima i četiri milijarde u povoljnim kreditima koje garantuje EU.
“Za Crnu Goru članstvo nije formalna kategorija, već potreba duboke ekonomske integracije koja će našim građanima omogućiti životni standard po mjeri razvijenih zemalja Evrope. U tom smislu, kao novoformiranoj Vladi naš prioritet je jasan – da ekonomska integracija postane realnost, da kvalitet života bude bolji, a članstvo u Evropskoj uniji izvjesno” poručio je on i dodao:
“Mi u Crnoj Gori vjerujemo da naša snaga dolazi iz našeg jedinstva. Sigurni smo da isti princip može da se primjeni i na region. Stvaranjem fukcionalnog i povezanog regionalnog tržišta otvaramo sijaset mogućnosti za trgovinu, investicije i ekonomski razvoj”.
Spajić je kazao, kako je saopštio njegov kabinet, da je Plan rasta instrument koji će pomoći ostvarenje tih ciljeva, te poručio da je Crna Gora u potpunosti posvećena implementaciji Plana koji se odnosi na održivi razvoj, inovaciju i inkluzivne ekonomske politike. To, kako je istakao, podrazumijeva jačanje pravnog okvira, ulaganje u infrastrukturu i podsticanje kulture preduzetništva.
Tokom izlganja je podsjetio da je Vlada krajem prošle godine pripremila Reformsku agendu na kojoj će dodatno raditi sa Evropskom komisijom.
“Uz vrlo kratke rokove, ali sa punom posvećenošću naše administracije vjerujem da smo stvorili solidne osnove za reformske mjere na temelju kojih ćemo dalje unaprjeđivati politike i definisati finalnu verziju dokumenta”.
On je istakao da je su identifikovane prioritetne oblasti poput: Poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora; Digitalne i zelene energetske tranzicije; Razvoja ljudskih resursa i Jačanja vladavine prava.
“Oslonjeni na stubove Plana rasta: zajedničko tržište, integraciju u jedinstveno evropsko tržište, održivi razvoj i inovacije siguran sam da kroz saradnju, odlučnost i posvećenost održivom razvoju možemo izgraditi svjetliju budućnost za naš region”, kazao je Spajić.
Pored Spajića i Kovačevskog, događaju su prisustvovali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama, premijer Kosova Albin Kurti, dok se putem video-poruke obratila predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
Sastanku je prisustvovao i generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman i pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajan.
Na sastanku je usvojena i zajednička deklaracija.
"Evropska komisija je u novembru 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme", podsjećaju iz Vlade.
( B.H. )