Udruženje Roditelji: Djeca na sjeveru nemaju jednaka prava kao u ostalim djelovima Crne Gore

Djeca na sjeveru Crne Gore, u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj i dječjoj zaštiti, nemaju jednaka prava kao ona u ostalim djelovima države, poručili su iz Udruženja Roditelji.

Oni su, na konferenciji za novinare, predstavili rezultate inicijative Porodični karavan, koju je ta nevladina organizacija (NVO) u toku dva mjeseca organizovala u svim crnogorskim opštinama, uz podršku UNICEF-a i Delegacije Evropske unije (EU), a u saradnji sa Institutom za javno zdravlje (IJZ).

Tanja Ašanin iz Udruženja Roditelji kazala je da su tokom Porodičnog karavana razgovarali sa roditeljima o zdravlju, ali i problemima sa kojima se suočavaju u oblasti socijalne zaštite i obrazovanja.

Ona je podsjetila da sva relevantna dokumenta, uključujući i međunarodna koja obavezuju Crnu Goru, predviđaju jednaka prava za svu djecu, dodajući da je toj NVO bio cilj da vide kakva je situacija u praksi.

„Opšti utisak je da nemaju sva djeca jednaka prava, djeca na sjeveru su jako zapostavljena. To moramo glasno reći“, kazala je Ašanin, objašnjavajući da prenose utiske roditelja sa kojima su razgovarali.

Ona je rekla da se djeca i roditelji na sjeveru suočavaju sa problemima u svim oblastima kojima su se tokom Porodičnog karavana bavili, ali da situcija ni u drugim djelovima države nije idealna.

Ašanin je navela da, kada je u pitanju zdravstvena zaštita, čak u 19 opština u Crnoj Gori postoji problem sa nedovoljnim brojem pedijatara.

Prema njenim riječima, pet opština nema kontinuiranu zaštitu pedijatra, već pedijatra koji dolazi samo određenim danima, ili u pojedinim opštinama samo jednom sedmično.

„U Plavu i Gusinju rade dva pedijatra na tri i po hiljade djece“, navela je Ašanin.

Ona je ukazala na to da ne postoji dovoljan broj stručnih radnika, posebno logopeda, psihologa i defektologa.

„Neke opstine nemaju uopšte defektologa, to je posebno prisutno na sjeveru“, rekla je Ašanin.

Ona je ocijenila da nedovoljan broj pedijatara utiče i na probleme u oblasti imunizacije.

Često se, kako je objasnila, kasni sa imunizacijom i sistematskim pregledima, dok nedostatak vakcina prouzrokuje dodatno kašnjenje u kalendaru vakcinacije.

Roditelji su, kako je rekla, u većini opština nezadovoljni u oblasti rada savjetovališta i dijelom koji se odnosi na sistematske preglede i imunizaciju.

Ona je kazala da, prema riječima roditelja, medicinski radnici i ljekari roditeljima pružaju i kontradiktorne informacije.

„A nerijetko i negativne informacije u vezi za vakcinama“, navela je Ašanin.

Ona je dodala da su, u svakoj opštini na sjeveru, roditelji rekli da djeca nemaju dovoljno vannastavnih aktivnosti.

Ašanin je rekla da su, kada je u pitanju obrazovanje, roditelji ukazali na problem neuslovnih prostorija.

„A na sjeveru je čest problem nedostatak grijanja zimi“, dodala je Ašanin.

Ona je ukazala na prebukiranost, kao jedan od problema u vaspitno-obrazovnim ustanovama, kao i na manjak vaspitača i medicinskih radnika u vrtićima.

„Definitivno postoji problem prebukiranosti u sve tri regije države“, rekla je Ašanin, dodajući da taj problem, iako se govori o odlivu stanovništva sa sjevera, postoji i u toj regiji.

Najveći problem je, kako je dodala, na jugu i u Podgorici, „ali ni sjever ne zaostaje“.

Ašanin je kazala da je još jedan od problema nedostatak dovoljnog broja asistenata.

“To je problem kome se moramo mnogo više posvetiti u budućnosti“, rekla je ona.

Ašanin je ukazala na nekoliko stvari, koje je, prema inforamcijama koje su dobili od roditelja, potrebno najhitnije uraditi u oblasti obrazovanja.

To su, kako je objasnila, izgradnja vrtića u Baru i Ulcinju, kao i osnovnih škola u Tivtu, Herceg Novom i Podgorici.

Ašanin je dodala da Šavnik i Andrijevica nemaju jaslenu grupu u vrtiću i da ni u jednoj osnovnoj ili srednjoj školi u Andrijevici ne postoji fiskulturna sala.

Ona je ukazala na to da u Petnjici ne postoji vrtić kao samostalna javna ustanova, već se on organizuje u školi.

„Petnjica nema svoj vrtić, samo u okviru škole, a radi samo do podne. Petnjica treba da dobije svoj vrtić, JPU i svoj prostor“, navela je Ašanin.

Ona je podsjetila na dugogodišnji problem sa pijaćom vodom sa kojim se suočava Petnjica. „Niko ne rješava ono sto je elementarno pravo“, navela je Ašanin.

Jedan od problema na nivou cijele države je, kako je kazala, nedovoljan broj igrališta.

Ona je dodala da im je, tokom Porodičnog karavana, cilj bio da dođu do roditelja i čuju sa čim se sve oni suočavaju.

„Definisanje problema je prvi korak prema njegovom rješavanju“, rekla je Ašanin.

Ona je dodala da će se u narednom periodu Udruženje Roditelji baviti identifikovanim problemima.

„Ovo ne bi imalo težinu ako samo prenesmo šta su rekli roditelji, važno je da se bavimo problemima“, rekla je Ašanin.

Ona je najavila da će u narednom periodu raditi na tome da djeca u svim opštinama dobiju kontinuiranu zdravstvenu zaštitu.

„Moramo se baviti time da roditelji ne dobijaju kontradiktorne informacije koje se tiču imunizacije“, rekla je Ašanin, dodajući da se mora rješavati problem prebukiranosti.

Ona je ukazala na primjere dobre prakse koji postoje na Cetinju, Žabljaku, u Tivtu, Pljevljima i Baru, a koje se odnose na pružanje mogućnosti djeci.

„Na Cetinju je angažovan ljekar porodične medicine, za preventivne preglede su angažovani pedijatri koji su u penziji, na taj način uspijevaju da zadovolje potrebe građana“, kazala je Ašanin.

Prema njenim riječima, Žabljak i Cetinje pružaju besplatno pohađanje predškolskih ustanova za svu djecu, a u Pljevljima je uveden novčani dodatak za djecu predškolskog uzrasta.

Ašanin je kazala da su u Tivtu organizovali NTC obuke za predstavnike vaspitnih ustanova, kako bi radili na ranom razvoju djece.

U Baru su, kako je rekla, obezbijeđeni školski obroci i članarine u sportskim klubovima za dio djece koja žive u siromaštvu.

Specijalista higijene i ljekar u IJZ-u, Snežana Barjaktarovic Labović, navela je da je higijena u Crnoj Gori zapostavljena.

Ona je to kazala osvrćući se na uslove u postojećim vaspitnim ustanovama, ali i na nove objekte koji se projektuju.

„Vidimo da nijesu kompatibilni sa strukom“, rekla je Barjaktarović Labović, dodajući da pojedini projekti ne predviđaju objekte sa prirodnom ventilacijom, odnosno nemaju prozore.

Barjaktarović Labović je poručila da se roditelji i porodica moraju više posvetiti djeci.

„Porodica bi, kao osnovna jedinica u društvu, morala da dobije veću šansu i da se djecom malo više bavimo na nivou porodice“, rekla je ona, objašnjavajući da je to stav svih specijalista higijene koji su učestvovali u Porodičnom karavanu.

Barjaktarović Labović je kazala da roditelji tokom događaja nijesu bili pretjerano zainteresovani, kao i da nije bilo previše pitanja za ljekare.

„Većina roditelja je ostavila djecu u okruženju animatora i onda se bavila telefonima“, rekla je ona, dodajući da su očekivali veću uključenost roditelja.

Barjaktarović Labović je kazala da su roditelji na sjeveru bili više zainteresovani.

„Roditelji moraju mnogo više da se posvete djeci, zdravlje djece zavisi od roditelja“, poručila je ona.

Specijalista epidemiologije i ljekar u IJZ-u Adis Martinović saglasan je da tokom Porodičnog karavana roditelji nijesu pokazali interesovanje u mjeri u kojoj su to očekivali.

„Mali broj roditelja, ili mnogo manje nego što smo očekivali, postavljao je pitanja o vakcinama“, rekao je Martinović.

Prema njegovim riječima, potvrđeno je da postoji nedostatak pedijatara i nedostupnost termina za sistematske preglede i imunizaciju.

Martinović je objasnio da je taj problem djelimično već riješen uvođenjem dodatnih termina za imunizacije vikendom, ali da stepen vakcinacije nije na dovoljnom nivou.

Potvrđeno je, kako je rekao, i da postoje dezinformacije i strahovi roditelja u vezi sa MMR vakcinom.

„Mi smo pokušali da im na njima prihvatljiv način pokažemo da to nije tako“, rekao je Martinović.

On je kazao da aktivnosti institucija utiču da se povećava broj vakcinisane djece, ali da to još nije dovoljno.

( MINA )