Picula i Resler koizvjestioci EP za Plan rasta za Zapadni Balkan
Picula je kazao da su proširenje EU, kao i svi predlozi koji će tom procesu doprinijeti, uvijek bili jedan od prioriteta Evropskog parlament
Zastupnici Evropskog parlamenta (EP), Tonino Picula i Karlo Resler, su kao koizvjestioci za novi predlog Evropske komisije (EK) o Planu rasta za Zapadni Balkan, učestvovali u razmjeni mišljenja povodom predstavljanja reformskog paketa vrijednog šest milijardi eura.
Oni su, kako je saopšteno iz Kancelarije Picule, učestvovali na zajedničkoj sjednici odbora za spoljne poslove i budžet EP.
„Svrha Plana rasta za Zapadni Balkan jeste donošenje konkretnih koristi prije punog članstva, putem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socio-ekonomske konvergencije. Cilj je omogućiti državama da intenziviraju reforme i ulaganja, kako bi značajno ubrzale proces proširenja i rasta svojih ekonomija", navodi se u saopštenju.
Picula je kazao da su proširenje EU, kao i svi predlozi koji će tom procesu doprinijeti, uvijek bili jedan od prioriteta EP.
„Vjerujem da ćemo ovaj zakonodavni proces uspješno voditi ka usvajanju uz veliku podršku kolega. Podržavamo dodatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana, kako bi se kroz usvajanje ekonomskih i socijalnih reformi što više i što skorije približile punopravnom članstvu u EU. Jednako tako, vjerujemo da temeljne reforme u području vladavine prava treba da budu jedan od glavnih uslova za napredak u pretpristupnom procesu i povlačenje dodatnih finansijskih sredstava, kao i da novi Plan rasta treba da bude usklađen s postojećim IPA III finansijskim instrumentom“, rekao je Picula.
Integracija s jedinstvenim evropskim tržištem glavni je pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile EU. Jasno je vidljiv pozitivan uticaj na bruto domaći proizvod (BDP) i visinu prihoda određene zemlje, nastalog kao rezultat integracije sa jedinstvenim tržištem.
„Inovativni investiciono-reformski paket, s predviđenih šest milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova, ima potencijal da bude presudna prevaga u približavanju šest država Zapadnog Balkana EU. Temeljna razlika u odnosu na trenutne podrške je u tome da bi isplate bile usko vezane uz sprovođenje dogovorenih reformi", dodao je Ressler.
EP i Savjet treba da razmotre predlog u okviru revizije višegodišnjeg finansijskog okvira.
Paralelno sa planiranim zakonodavnim procesom za usvajanje tog predloga u EP i Savjetu, šest partnerskih zemalja - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija, pozvane su da dostave svoje pojedinačne planove reformi sa razrađenim socio-ekonomskim i fundamentalnim reformama koje će sprovesti.
( MINA business )