Već je 12 i pet za borbu protiv opake bolesti
Evropska sedmica prevencije raka grlića materice, Crna Gora na neslavnom prvom mjestu
Karcinom grlića materice je bolest koja se može spriječiti, a Crna Gora, sa slabije razvijenim zemljama svijeta i dalje bilježi veliki broj slučajeva obolijevanja, sve češće i u populaciji žena mlađih od 40 godina.
To je, u razgovoru za “Vijesti” povodom obilježavanja Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice kazala specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista onkologije, dr Vesna Čolaković Popović.
“Uvijek volim da se sjetim riječi svog profesora, koji je rekao da ako želimo da saznamo koliko jedno društvo vodi brigu o svojim ženama, treba samo da upitamo kolika je učestalost obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice. U Crnoj Gori je već 12 i pet kada je u pitanju ova bolest. Ali, važno je da se krene. Neki ljudi su se školovali i znaju mnogo o tome kako i na koji način krenuti u borbu protiv ove bolesti. Treba im prilika i podrška”, kazala je ljekarka.
Bolest se najčešće otkrije u odmaklom stadijumu
Dr Čolaković Popović kazala je da je karcinom grlića materice u ženskoj populaciji na globalnom nivou na četvrtom mjestu po učestalosti obolijevanja i umiranja.
“Možemo slobodno danas reći da je to bolest kod koje se 85 odsto novih slučajeva javlja u slabije razvijenim zemljama svijeta. U razvijenim zemljama, odavno nije ni među prvih deset najučestalijih maligniteta. Najveće stope obolijevanja su u zemljama Afrike, južne i centralne Azije, južne Amerike i istočne Evrope, više od 20 oboljelih na 100.000 stanovnika. Standardizovane stope incidence za razvijene zemlje su manje od 10 oboljelih na 100.000 stanovnika, dok Finska, Grčka i Malta imaju manje od pet oboljelih na 100.000”, istakla je.
Dr Čolaković Popović kaže da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za evropski kontinent, Crna Gora na neslavnom prvom mjestu po obolijevanju i umiranju od karcinoma grlića materice.
“Nažalost, kod nas se bolest u dvije trećine novootkrivenih slučajeva otkrije u inoperabilnom, odmaklom stadijumu. Najstarija registrovana pacijentkinja je imala 88 godina, a najmlađa 23. U našoj populaciji, to je bolest koja pogađa žene dobi 45-65 godina, ali se granica obolijevanja opasno spušta u reproduktivnu dob ispod 40 godina”, pojašnjava ljekarka.
Karcinom koji se može spriječiti
Prema riječima dr Čolaković Popović, postoji preko 200 vrsta humanih papiloma virusa, dok svega četrdesetak ima potencijal da izazove karcinom.
“Još sedamdesetih godina Harald zur Hausen je otkrio uzročnu povezanost HPV i raka grlića materice i kasnije za to otkriće dobio Nobelovu nagradu”, kaže ljekarka.
Pojašnjava da su uzročnici karcinoma grlića materice, ali i skoro 50 odsto karcinoma vulve i vagine kod žena visokoonkogeni HPV tipovi virusa 16,18, 31, 33, 45, 52, 58…
Ti tipovi, tvrdi, povezani su sa nastankom i nekih vrsta karcinoma penisa kod muškaraca, kao i anusa i orofaringsa kod oba pola.
“Ali, postojanje HPV infekcije nije dovoljan uslov za nastanak karcinoma grlića materice, već je važno i postojanje drugih faktora rizika koji djeluju kroz protok vremena: rano stupanje u seksulne odnose, promiskuitetno ponašanje, multiparitet, imunološka kompromitovanost, uzimanje oralnih kontraceptiva, pušenje…”, naglasila je Čolaković Popović.
Pojasnila je da je u pitanju bolest koja se može spriječiti, što je razvijeni svijet već odavno prihvatio i primjenjuje.
“Prevencija je najlakši put do zdravlja. Ja volim da dodam - i najjeftiniji za svaki zdravstveni sistem. Da primarna i sekundarna prevencija donose dobar rezultat kod ove bolesti zvanično je objavila Australija: oni su na svoj uspješni skrining program (sekundarna prevencija) još 2006. godine uveli vakcinaciju (primarna prevencija) i objavili su da su karcinom grlića materice skoro eliminisali. Incidenca od ove bolesti kod njih je sada 1/100.000”, kazala je ljekarka.
Podsjetila je da su SZO i Evropsko udruženje ginekologa onkologa pozvali sve zemlje da se pridruže njihovoj inicijativi za smanjenje obolijevanja i umiranja od raka grlića materice, forsirajući vakcinaciju i organizovane skrining programe.
Koliko često na pregled ginekologa?
Ljekarka je odgovorila da je grlić materice dio organa koji je lako dostupan pregledu, dok je pregled neinvanzivan i bezbolan.
“Potrebno je posjećivati ginekologa jednom godišnje, osim ako ginekolog ne smatra da pregledi treba da budu na šest mjeseci. Sve češće od toga nema neki medicinski smisao. Na pregledu se uvijek radi PA bris i eventualno kolposkopija. Molim vas da ne miješamo redovne preglede sa skrining pregledom koji se radi po pozivu i ako je skrining test negativan ne ponavlja se pet godina”, pojasnila je.
Dr Čolaković Popović je ocijenila i da su zabilježeni značajni rezultati vakcinacije protiv HPV, koja je započeta u septembru 2022. godine.
“Skrining je pokrenut još prije kovid pandemije i sa pandemijom je zaustavljen. Problem je što nikada nije dobio sveobuhvatnost zadate populacije, niti dobar odaziv. Dokle god tako bude rezutata od skrininga na nacionalnom nivou neće biti”, zaključila je ljekarka.
Oboljele 113 žene, a 54 preminule
Iz Instituta za javno zdravlje “Vijestima” su odgovorili da su od raka grlića materice 2020. godine umrle 54 žene i da je Crna Gora te godine bila na prvom mjestu među zemljama Evrope po smrtnosti od tog maligniteta.
“Procjena je da je 2020. godine od karcinoma grlića materice oboljelo novih 113 žena. Prema broju oboljelih od raka među ženama iste godine rak grlića materice je bio na četvrtom mjestu.
U odnosu na ASIR (age standardized incidence rate - stopa incidencije standardizovana prema uzrastu), Crna Gora je te godine bila na prvom mjestu u Evropi po oboilijevanju od ove vrste raka”, navodi se u odgovoru Instituta.
Pojasnili su da su procjene pravljene bez uzimanja u obzir uvođenja Nacionalnog organizovanog programa skrininga na rak grlića materice u Crnoj Gori.
“To znači da su procjene potcijenjene, pod uslovom da taj Program funkcioniše kvalitetno. Naime, poslije uvođenja takve javno-zdravstvene intervencije uvijek se očekuje veći broj novih (otkrivenih) slučajeva obolijevanja.
Takođe, procjene su pravljene na osnovu autentičnih podataka iz Registra. Kako Registar nema podatke za skorije kalendarske godine, prinuđeni smo koristiti se procijenjenim podacima”, kazali su iz Instituta.
( Ana Komatina )