Šta se dešava na lokaciji nekadašnjeg kamenoloma "Podi": Niče hotel ili se i dalje nelegalno eksploatiše kamen

Zbog radova u nekadašnjem kamenolomu Podi, Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula postupak utvrđivanja eventualne štete po životnu sredinu

40292 pregleda12 komentar(a)
Kamenolom Podi, Foto: Privatna arhiva

Na lokaciji nekadašnjeg kamenoloma “Podi” u zaleđu Herceg Novog i dalje se nelegalno eksploatiše kamen, bez potrebnih dozvola, saglasnosti, koncesije i elaborata o zaštiti životne sredine, ali nadležne inspekcije ne zaustavljaju radove.

To tvrde iz NVO Koncesionari tehničko-građevinskog kamena i arhitektonskog-građevinskog kamena (TG-AG), dok iz kompanije “Implemenia”, koja navodno priprema teren za izgradnju hotela, ističu da sve rade u skladu sa zakonom

Iz Ministarstva energetike i rudarstva “Vijestima” su kazali da su dobili više prijava od koncesionara iz tog primorskog grada o nelegalnoj eksploataciji na toj lokaciji, te da je slučaj u nadležnosti rudarske inspekcije.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) su naveli da su lokalitet “Podi” posjetile brojne inspekcije - rudarska, ekološka, tržišna i druge, i da su tokom ljeta prošle godine planirali donošenje rješenja o zabrani rada. To tada nije učinjeno zbog, kako su pojasnili, dopisa lokalnog Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju.

“Vijesti” su prije desetak dana odgovore tražile i od Opštine Herceg Novi, odnosno to da li su im podnesene prijave, šta se navodi u mišljenju Sekretarijata i koja su ovlašćenja lokalne samouprave ukoliko se utvrde nepravilnosti. Odgovori nijesu stigli do sinoć.

Radi utvrđivanja potencijalne štete nanesene životnoj sredini, postupak je u septembru prošle godine pokrenula i Agencija za zaštitu životne sredine (EPA).

Iz kompanije “Implemenia” koja na lokalitetu “Podi” vrši sanaciju i rekultivaciju prostora radi izgradnje hotela, tvrde da imaju potrebnu dokumentaciju i da su poštovanje zakona utvrdile i nadležne službe i inspekcije.

SDT odbio krivičnu prijavu

Bivšim kamenolomom “Podi” rukovodila je građevinska firma “Prvoborac” koja je privatizovana početkom vijeka, a inspekcija ga je zatvorila 2011. godine.

Iz NVO “TG-AG” koju čini 15 koncesionara kamenoloma, tvrde da je Toni Laban, vlasnik parcela na kojima se nalazi bivši kamenolom, tokom 2015. dobio odobrenje da obavi sanaciju i rekultivaciju tog prostora i trajno zatvori kamenolom. Navode da to nije učinjeno, a da je rok za radove istekao 2019. godine, nakon čega je rad na lokaciji preuzela kompanija “Implemenia” s istim zadatkom. Navode i da je planirana i izgradnja hotela sa vidikovcem.

Tvrde da je ta kompanija samo prijavila gradnju, da nemaju potrebne dozvole i da se sa eksploatacijom kamena nije prestalo od kraja 2015.

Zbog tih i sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, ta NVO je u oktobru prošle godine podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv osoba u bivšem ministarstvu kapitalnih investicija (današnje energetike i rudarstva), Sekretarijatu za prostorno planiranje i izgradnju Herceg Novog, vlasnika parcela Tonija Labana, njegovog sina Luke Labana i kompanije “Implemenia”, direktorice Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Ane Vujošević i ekoloških i rudarskih inspektora u UIP-u.

“Vijesti” su prije desetak dana odgovore tražile i na adresi SDT-a. Konkretno, da li su slučaj razmatrali i pokretali postupak, ako jesu - u kojoj je fazi i da li su nešto utvrdili.

Tužilaštvo odgovore nije dostavilo, a krivična prijava je u međuvremenu odbijena.

Nelojalna konkurencija ili zakonit posao

Iz NVO tvrde da se stvorila nelojalna konkurencija, da se kamen sa lokaliteta “Podi” prodaje po znatno nižoj cijeni, da se ne plaća PDV, kao ni koncesija za taj posao.

“Svojim nezakonitim djelovanjem od 2015. prvo kao privatno lice, a kasnije kao pravno, pod izgovorom da će se vršiti sanacija i rekultivacija a da će se potom tu praviti hotel sa vidikovcem, prijavljeni su se udružili i svako iz svoje nezakonite djelatnosti je učestvovao na štetu budžeta Crne Gore. Količine materijala koje su sa kamenoloma odnesene i prodate su ogromne i lako se mogu, po vještacima geodetske i građevinske struke, izračunati”, naveli su iz ove NVO.

Sa druge strane, izvršni direktor firme “Implemenia” Luka Laban kazao je da mu ova NVO nije poznata, kao ni prijava SDT-u i da odbija iznesene navode. Pojasnio je da njegova firma posjeduje potrebnu dokumentaciju, što su, kako je kazao, utvrdile i nadležne inspekcije.

“...Da firma u kojoj sam ja izvršni direktor vrši nelagalnu eksploataciju kamena, te navode odbijam sa indignacijom. ‘Implemenia’ posluje u svemu u skladu sa pozitivno pravnim propisima države Crne Gore i ne vrši nelegalnu eksploataciju kamena. Za sve poslove koje obavlja ‘Implemenia’ posjeduje svu neophodnu dokumentaciju, a što su u dosadašnjem postupanju utvrdile nadležne inspekcije”, naveo je on

EPA: Elaborat procjene uticaja neophodan, ali nije tražen

Iz EPA su kazali da su pokrenuli postupak za utvrđivanje odgovornosti za štetu u životnoj sredini, povodom navodne nelegalne eksploatacije kamena sa proizvodnjom frakcija za beton. Naglasili su da su postupak pokrenuli 12. septembra 2023.

“Postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu u životnoj sredini ili neposredne opasnosti od štete u životnoj sredini je i dalje u toku. Po okončanju istog, zainterosovana javnost će imati uvid u predmetno rješenje na portalu Agencije”, naveli su iz EPA.

Na pitanje da li je “Implemenia” tražila saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu radi sanacije i rekultivacije prostora, i da li je taj dokument potreban za ovaj posao, iz EPA su naveli da ova firma saglasnost do sada nije tražila i da je za sanaciju dužna to da učini.

Iz UIP-a su pojasnili da je ekološka inspekcija proljetos kontrolom utvrdila da je na lokalitetu “Podi” postavljeno mobilno postrojenje za drobljenje kamena i proizvodnju betona, za koje inspektor nije znao da li je sproveden postupak uticaja na životnu sredinu. Navode da je “Implemenia” za sanaciju i rekultivaciju imala urbanističko-tehničke (UT) uslove koje je 2019. izdao Sekretarijat za izgradnju i da su nakon revidovanog glavnog projekta podnijeli prijavu građenja Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Ta inspekcija je zatim, nakon nadzora, najavila donošenje rješenja kojim će se zabraniti dalji radovi jer se sanacija obavljala bez sprovedenog postupka procjene uticaja na životnu sredinu. Gradnja bi se, prema tom rješenju, zabranila do pribavljanja saglasnosti na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, ili odluke da izrada elaborata nije potrebna. Nakon toga, 18. jula 2023. kada je UIP trebalo da pošalje rješenje o zabrani izvođenja radova, taj proces je obustavljen, jer su primili dopis firme “Implemenia” i akt Sekretarijata za izgradnju.

“Razlog za obustavljanje rješenja od 18. jula je stav organa koji je izdao UT uslove da su postrojenja mobilna i da kao takva nisu u potpunosti prepoznata Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu i da za projekat postoji pozitivan izvještaj revizije kao preduslov za gradnju”, navodi se u odgovoru UIP-a, kao i da je rađena revizija glavnog projekta i da je kroz nju provjeravana usklađenost projekta sa UT uslovima, zakonom i posebnim zakonima.

Šest rudarskih inspekcija

Iz UIP-a tvrde da su se dodatno obratili Sekretarijatu za ekologiju i energetsku efikasnost Herceg Novog, kako bi utvrdili da li je potrebno sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu. U odgovoru im je, kako su kazali, saopšteno da pred ovim Sekretarijatom vodi postupak procjene uticaja na životnu sredinu za rekultivaciju na lokalitetu “Podi”. Posljednji dopis ekološke inspekcije ka ovom organu bio je krajem novembra prošle godine, ali rješenje još nije poznato.

Nakon toga, Sekretarijat je dostavio odgovor prema kojem nema zakonskog osnova za vođenje postupka ili donošenja odluke u smislu odbredbi Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu. U tom dopisu se, kako tvrde iz UIP-a, navodi, da je “u postupku utvrđeno da je prethodno izrađena kompletna revidovana tehnička dokumentacija i podnijeta prijava građenja, za koju je nadležni inspekcijski nadzor utvrdio da je podnijeta u skladu sa zakonom”, a da nisu utvrđene nepravilnosti ni od rudarske inspekcije”.

Iz UIP-a su pojasnili da je rudarski inspektor lokalitet “Podi” posjetio šest puta, uz napomenu da on kontroliše eventualne eksploatacije mineralnih sirovina, ali samo koncesionara koji su sa Vladom potpisali ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju. Naveli su da kontroliše rudnike, a da u ovom slučaju nije riječ ni o rudniku ni o kamenolomu. Lokalitet “Podi” su većinom, kako su kazali, provjeravali radi prijava za nelegalnu eksploataciju.

“Rudarska inspekcija je do sada na osnovu inicijativa izvršila kod firme ‘Implemenia’ ukupno šest inspekcijskih nadzora. Tokom vršenja istih nisu uočene nepravilnosti s aspekta Zakona o rudarstvu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu”.

Pojasnili su da se u slučaju ove firme dobijanje kamena vrši u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i odobrenom građevinskom dokumentacijom, ali i nadzorom urbanističko-građevinske inspekcije, koja nije utvrdila nepravilnosti.

Sa druge strane, iz Ministarstva energetike i rudarstva su istakli da su primili pritužbe za nelegalnu eksploataciju na lokalitetu “Podi”. Pojasnili su da su prijave stigle od koncesionara iz Herceg Novog, odnosno firmi “Krušo”, “Bokić” i “Bekommerc”. Iz tog resora su istakli da su ih uputili na UIP i nadležnu rudarsku inspekciju.

Pojasnili su da sa firmom “Implemenia” nemaju zaključen ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine, i da ta kompanija nije tražila dozvolu za rad na ovoj lokaciji.

Inspekcije utvrdile nepravilnosti

Osim rudarske i ekološke, rad kompanije “Implemenia” su tokom 2023. godine po dva puta provjeravale inspekcije rada i zaštite i zdravlja na radu, a jednom i tržišna, naglasili su iz UIP-a.

Osim toga, kazali su da je tržišna inspekcija utvrdila nepravilnost u dijelu poštovanja Zakona o unutrašnjoj trgovini, ali je “Implemenia” postupila po rješenju inspektora i nepravilnost otklonila.

Inspekcija zaštite i zdravlja na radu je proljetos firmi izrekla upravnu mjeru ukazivanja i izdala prekršajni nalog.