U Crnoj Gori ne postoji svijest o svakodnevnoj izloženosti hemikalijama

U Crnoj Gori nije izgrađena svijest o svakodnevnoj izloženosti dejstvima velikog broja hemikalija koje mogu biti izuzetno toksične ukoliko se njima ne upravlja adekvatno, saopštila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica (UDG) Ivana Vojinović.

Ona je to kazala na okruglom stolu na kom su predstavljeni rezultati istraživanja stavova žena i mladih u Crnoj Gori o bezbjednoj upotrebi i odlaganju hemikalija, a koje je realizovano u okviru projekta "Znanjem o hemikalijama ka održivoj zajednici".

"Uprkos ekonomskim, društvenim i zdravstvenim koristima, hemikalije mogu biti izuzetno toksične po ljudsko zdravlje i životnu sredinu, ako se njima ne upravlja na adekvatan način, jer se sakupljaju kroz mrežu ishrane, odnosno bioakumulacijom", kazala je Vojinović.

Ona je kazala da se u Crnoj Gori nedovoljno govori o potencijalnim štetnim i negativnim efektima nepravilne upotrebe hemikalija u svakodnevnom životu, a posebno u kontekstu ranjivih kategorija, kao što su žene i djeca.

"Posljedično, nije izgrađena svijest o svakodnevnoj izloženosti dejstvima stotina hiljada hemikalija i hemijskih supstanci i, generalno, ovoj oblasti pravne tekovine", kazala je Vojinović.

Ona je ukazala na značaj te oblasti u okviru pregovora za pristupanje Evropskoj uniji (EU), navodeći da se to odnosi na poglavlje 27.

Vojinović je naglasila da je oblast bezbjedne upotrebe hemikalija, za EU od velikog značaja, budući da je, kako je navela, EU drugi najveći prozvođač hemikalija.

Ona je kazala da Crna Gora, kako bi išla u korak sa implementacijom EU tekovine i drugih sporazuma i zahtjeva u oblasti hemikalija, mora tu temu što više približiti građanima.

Prema riječima Vojinović, cilj projekta "Znanjem o hemikalijama ka održivoj zajednici" je smanjenje zagađenja životne sredine hemikalijama kroz jačanje OCD u ispunjenju obaveza iz procesa integracija.

Ona je objasnila da će se to sprovesti edukacijom mladih, ali i obezbjeđivanjem početnih inputa za donosioce odluka kroz kvalitetno strukturirana istraživanja o načinima upotrebe i odlaganja hemijskih proizvoda, kao i nivoa svijesti o opasnostima od ove vrste zagađenja.

Statistička ekspertkinja Gordana Radojević predstavila je rezultate istraživanja, navodeći da su stavove o važnosti bezbjedne upotrebe i odlaganja hemikalija ispitivali kod dvije ciljne grupe.

Ona je objasnila da su žene činile jednu ciljnu grupu, budući da su, kako je navela, one više izložene hemikalijama i kod kuće i na poslovima.

Druga ciljna grupa u istraživanju bili su, kako je kazala Radojević, mladi, jer oni "čine potencijal za promjene".

Kada su u pitanju žene, Radojević je rekla da najveći broj ispitanica koristi pet do deset hemijskih proizvoda dnevno.

Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da u upotrebi dominiraju deterdženti za ličnu higijenu, sa 85,6 odsto, a slijede deterdženti za pranje i čišćenje u domaćinstvu i dekorativna kozmetika.

Istraživanje je, kako je navela, pokazalo da najveći broj žena otpad od proizvoda koji sadrže hemikalije odlaže na tradicionalni način.

"U kontejner zajedno sa ostalim miješanim otpadom 85,6 odsto ispitanica najčešće odlaže otpad od proizvoda koji sadrže hemikalije, dok ga svega 2,3 odsto odlaže na reciklažno dvorište", kazala je Radojević.

Prema njenim riječima, 83 odsto ispitanica smatra da su žene više izložene uticaju hemikalija u odnosu na muškarce.

Radojević je kazala da je istraživanje pokazalo da su se žene tokom trudnoće informisale o bezbjednosti proizvoda sa hemikalijama, pa je većina upoznata sa specifičnim hemikalijama koje bi trebalo izbjegavati u tom periodu.

"Od ukupnog broja ispitanica, 37,5 odsto nije informisano o specifičnim hemikalijama koje bi trebalo izbjegavati tokom trudnoće“, rekla je Radojević.

Ona je ukazala i na podatak da 92,5 odsto ispitanih žena nije upoznato da u Crnoj Gori postoji Help desk koji pruža stručne savjete za bezbjedno upravljanje hemikalijama.

Radojević je kazala da se 71,2 odsto ispitanica o hemikalijama koje izazivaju zabrinutost i o načinima njihove zaštite informišu putem onlajn izvora informacija, dok se 15,4 odsto žena se konsultuje sa dermatolozima ili farmaceutima.

Ministarstvo zdravlja se, kako je kazala, ističe kao najvažniji izvor informacija sa 33 odsto učešća, a Institut za javno zdravlje isto igra ključnu ulogu, sa 27,8 odsto.

Radojević je objasnila i da je istraživanje, kojim su bile obuhvaćene uglavnom žene sa visokom stručnom spremom, pokazalo da obrazovanje ne predstavlja ključni faktor u svijesti o značaju svijesti o upotrebi hemikalija.

Obrazovanje je, kako je kazala, imalo efekta samo ukoliko je specifično vezano za oblast bezbjednosti hemikalija ili srodne teme.

Radojević je objasnila da je istraživanje stavova mladih sprovedeno tako što su među ispitanim studentima bile dvije grupe studenata koji su imali određena znanja o uticaju hemikalija stečenim tokom studija, dok su treću grupu činili studenti koji nijesu imalu ranije stečena specifična znanja.

U zaključcima istraživanja se navodi da je diskusija na temu izloženosti hemikalijama, načinu upotrebe i odlaganja, pokazala da većina studenata koristi pet do deset hemijskih proizvoda dnevno.

Istraživanje je, dodaje se, pokazalo da je razlika u odnosu na pol značajna, jer su studentkinje istakle da koriste i više od deset proizvoda dnevno, a prevashodno dekorativnu kozmetiku.

Kada je u pitanju odlaganje otpada, pokazalo se da većina mladih otpad sa hemijskim supstancama odlaže u kontejner ili kantu sa ostalim otpadom.

Većina studenata se izjasnila da su svjesni rizika nebezbjedne upotrebe hemikalija i hemijskih proizvoda, a svijest o tome je izraženija kod studenata koji su imali određena specifična predznanja.

Ekspertkinja u oblasti biohemije Ljubica Ivanović, kazala je da su hemikalije svuda oko nas u nekom od svojih oblika.

Ivanović je objasnila da to da li će hemikalije biti opasne po zdravlje ljudi ili po životnu sredinu zavisi od više faktora.

To, prema njenim riječima, zavisi od koncentracije hemikalija u proizvodu, od toga koliko često im je osoba izložena, ali i od individualnih faktora kao što je pol ili starost.

( MINA )