Pripreme Islanđana za buduću odbranu od lave

Stanovnici Islanda neprestano rade na izgradnji nasipa veličine trospratnice kako bi zaštitili vitalnu elektranu i kuće od lave, otkako su se aktivirali vulkani blizu prijestonice Rejkjavika koji su mirovali gotovo 800 godina.

Šest vulkanskih sistema, za koje stručnjaci predviđaju da će biti aktivni do tri vijeka, protežu se ispod islandskog jugozapadnog poluostrva Rejkjanes na kojem živi 30.000 ljudi, gotovo osam odsto ukupnog stanovništva zemlje, piše Rojters.

Sistemi formiraju podzemnu mrežu na poluostrvu, protežući se do rubova glavnog grada koji je od 2021. doživio pet erupcija.

U jeku zabrinutosti zbog neizbježne erupcije, vlasti su prošlog novembra počele da grade odbrambene zidove oko geotermalne elektrane Svartsengi na poluostrvu.

Od tada gotovo 100 buldožera, bagera i kamiona neprestano radi oko elektrane, rekao je Kristin Hardarson, rukovodilac operacija u energetskoj firmi HS Orka u čijem je vlasništvu Svartsengi.

Za zaštitu elektrane biće utrošeno oko 560.000 kubnih metara pijeska i očvrsle vulkanske stijene, dovoljno da se napuni 20.000 kamiona.

"Moraju preusmjeriti lavu tako da teče uz barijere. Ako je pokušate zaustaviti, lava će se samo nakupljati i na kraju preći barijere", rekao za Rojters šef islandske Uprave za civilnu zaštitu i krizne situacije, Vidir Rejnison.

Izgradnja barijera počela je i oko obližnjeg grada Grindavika u kojem se nalazi jedna od ključnih ribarskih luka Islanda i živi skoro 4.000 stanovnika koji su evakuisani prošlog decembra prije najnovije erupcije sjeverno od grada.

Prva barijera pokazala se efektnom u odvraćanju lave od Grindavika, ali kad su se pojavile pukotine sa druge strane barijere, lava je prodrla do grada i progutala neke kuće.

Najveće barijere široke su oko 40 metara, visoke između osam i deset metara, a na vrhu su široke četiri metra.

Radovi na završetku polukruga od sedam kilometara oko Grindavika trebali bi da traju šest sedmica, rekao je Rejnison.

Bit će potrebno otprilike dvostruko više materijala nego u Svartsengiju, tvrdi Ari Gudmundson, građevinski inženjer u Verkisu, firmi zaduženoj za barijere.

Islanđani su prvi put pokušali da postave barijere na ostrvu Heimaju nakon što je opustošen grad Vestmanejar u erupciji 1973. Tada je cijelo stanovništvo bilo prisiljeno da se evakuiše.

Island je nakon toga bio suočen sa brojnim erupcijama, ali obično daleko od gradova i kritične infrastrukture.

Kad je 2021. godine započela vulkanska aktivnost na polustrvu Rejkjanes, došlo je do novih pokušaja postavljanja odbrane od lave.

( Radio Slobodna Evropa )