Marković: Formiran predmet povodom navoda o mogućoj korupciji sa sjednice Ustavnog odbora

Komnenić je upitao Markovića i zašto se slučajem "Tunel" bavi Osnovno, a ne Specijalno tužilaštvo, podsjetivši da visoki policijski funkcioneri tvrde da su organizovane kriminalne grupe željele da unište grupe u nekim ključnim predmetima.  

"Opet se vraćam na javnu riječ koja se kaže, a koja iza sebe mora imati odgovornost, i koju mora da prati dokaz. Siguran sam, ako postoje dokazi, da su prezentovani i ODT-u. Ako postoje ti dokazi i ako postoje elementi da se može utvrditi da se radi o organizovam kriminalu, onda bi ODT uputio na nadležnost SDT. Očigledno ne postoje jasne činjenice koje ukazuju u tom pravcu, a da postoji elemenata da sam SDT može procijeniti da se radi o organizovanom kriminalu, on bi izrazio sukob nadležnosti i uzeo taj predmet", rekao je Marković. 

Komnenić je upitao da li se optužnice, u slučajevima gdje inostrani partneri dostavljaju materijal, grade samo na osnovu prispjelog materijala, ili su platforma za neke delikatne i obimne istražne radnje kojima se ti navodi potkrepljuju.

Marković je ponovio stav da je Skaj komunikacija validan dokaz.

"Bitno je, u kontekstu Vašeg pitanja, reći da Skaj komunikacija nije jedini dokaz u tim predmetima, predstavlja dobru platformu za prikupljanje drugih dokaza", dodao je.

Smatra da sadržaj komunikacija ne "curi" iz tužilaštva, ukazujući da se dio objavljen u javnosti nalazi u spisima predmeta optužnica koje se sada nalaze već u sudu.

Vjeruje da to iznosi neko od stranaka učesnika u postupku.

"Sigurno je da će tužilaštvo ubuduće voditi računa i preispitivati sve dokaze koji se nađu u javnosti, a to nije učinjeno u skladu sa zakonom", rekao je.

Marković je, na pitanje da li prijeti medijima, rekao da ne prijeti, već da se istraga može voditi samo u odnosu na osobe koje odaju informacije.

"Moj stav je da je nepovredivost izvora osnovno pravo i alat funkcionisanja svakog novinara, tužilaštvo u taj dio ne može da dira."

Rekao je da objavljivanje informacija ne ugrožava saradnju sa Europolom i Francuskom, "jer je njima u potpunosti jasno da te informacije ne cure iz SDT-a".

Ministar pravde Andrej Milović najavio je nedavno mogućnost ukidanja instituta kontrole optužnice, kao i izmjene ZKP-a kojima bi bilo onemogućeno puštanje na slobodu osoba koji nakon tri godine u pritvoru nisu dočekali prvostepenu presudu.

"Prije svega, smatram da efikasno postupanje u krivičnom pravosuđu zavisi mnogo više od primjene važećih odredbi, nego potrebe za izmjenama i dopunama ZKP-a. Ali, u pogledu konkretnih predloga, smatram da je u redu predlog da se vrati prigovor na optužnicu", rekao je Marković, rekavši kako smatra da ročište za povrđivanje optužnice nije dalo rezultat.

Marković je rekao da neodređeno trajanje pritvora nije u skladu sa međunarodnim standardom, ali smatra da specifična krivična djela, koja imaju posebnu složenost i težinu, treba predvidjeti duže trajanje pritvora. 

Dio NVO sektora zamjerao je Markoviću što je u biografiji "sakrio" da je sarađivao sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI). 

Marković kaže da to nije tačno i da se u njegovoj biografiji na "šest, sedam ili osam mjesta" može naći informacija da je bio angažovan u toj NVO.

"U okviru same prijave koju sam podnio, podnio sam i potvrdu Centra za monitoring i istraživanje da sam u određenom vremenskom periodu od 2012. do 2014. radio kod njih. U Cemiju sam bio angažovan na projektu od 2003. do 2007, kad je realizovao projekat praćenja suđenja sa OEBS-om".

Marković je rekao da je njegov stav da je veting izuzetno složen proces, koji podrazumijeva jasne kriterijume.

"Nisam potpuno siguran da se u Crnoj Gori može sprovesti na način koji može dati rezultate prije svega blagovremeno", rekao je.

Podsjetio je da se u Albaniji sprovodi veting proces već sedam godina.

"Za takav proces se moraju uspostaviti kriterijumi, vjerovatno i nadzor međunarodne zajednice da bi se sproveo do kraja", dodao je.

Kazao je da Specijalni sud zvučio kao bolja ideja, ali da i to ima svoje rizike.

"To su prije svega da ne dođemo u situaciju da neefikasno krivično pravosuđe, koje imamo u predmetima SDT-a, bude još neefikasnije. Ako želimo da formiramo Specijalni sud, moramo stvoriti uslove da se predmeti koji su sad u toku ne prekidaju. To bi podrazumijevalo jednu vrstu ponovnog izbora tih sudija u novom sudu. Veliki je rizik da možemo doći do dodatnog zaostatka", ocijenio je Marković.

Kazao je da je rješenja suštinska reforma u pravosuđu. 

"To znači da se prvo popune sva mjesta u Višem sudu, da imamo dovoljno sudija, da imaju sudije u kojima mogu da sude, i da odnos sudija prema primjeni ZKP-a u pogledu procesnih ovlašćenja i zloupotrebi procesnih ovlašćenja, procesne discipline, bude na višem nivou", pojasnio je.

Marković je rekao da je u određenoj mjeri pratio slučaj "državni udar".

Kazao je da mu nije jasno zašto niko, kako je rekao Komnenić, nije zaronio u jezero Gazivode, gdje je, kako se tvrdi u optužnici, bačeno oružje kojim je planiran pokušaj državnog udara.

Na pitanje da li tužilaštvo planira reviziju te optužnice, rekao je da kao VDT može izvršiti kontrolu i nadzor kada je u pitanju postupanje tužilaca u tom predmetu.

Komnenić je podsjetio na niz prijava protiv bivšeg predsjednika države, Vlade i DPS-a Mila Đukanovića, "od KAP-a, slučaja Telekoma u kojem je bila njegova sestra, 'prvog miliona'", ali i na "znakovit protok vremena", kao i na to da nema konačnog stava tužilaštva.

Upitao je Markovića da li će insistirati da tužilaštvo "konačno izađe i saopštio - ovo procesuiramo, ovo zaboravite". 

"U moru predmeta koje ste pomenuli, želim da dodam predmete koji se odnose na napade na novinare, neka nerasvijetljena ubistva... Obaveza je Državnog tužilaštva je da se pozabavi svim tim predmetima, u kapacitetima u kojima funkcioniše i u mogućnostima koji se nalaze u spisima predmeta da pokuša prikupiti sve nove dokaze poslije veoma dugog vremenskog perioda", rekao je Marković.

Ponovio je da je otkrivanje krivičnih djela poslije dugog protoka vremena "izuzetno ograničeno", ali da to ne znači da tužilaštvo nema obavezu da sprovede radnje da u tim predmetima "otkrije ono što se može otkriti i na osnovu toga procesuira na način kako treba da procesuira."

"A u svim onim slučajevima gdje ne postoji mogućnosti dokazivanja, da javnosti, a to ću raditi lično ja, predstavi zbog kojih razloga nije crnogorska javnost dobila epilog", dodao je.

Kazao je da je preduslov svega toga da se stvore uslovi za rad tužilaca i da kadrovski SDT bude kadrovski ojačan.

"SDT će imati punu moju podršku da se posveti tim predmetima i da im se stvore uslovi da se na njih fokusiraju", poručio je VDT.

Marković je pojasnio da se još uvijek ne postoje opravdani razlozi

"Sud u Britaniji je odlučio da treba da bude izvršena ekstradicija, sada je postupak po žalbi, to može trajati godinama. Ja ću, u koordinaciji sa kolegama iz SDT-a, razmatrati trenutak kada se može suditi u odsustvu. Pretjerano trajanje međunarodne pravne pomoći može biti opravdan razlog da se pokrene postupak suđenja u odustvu. U određenom trenutku, kad budemo smatrali da ne postoji realnost njegovog izučenja, zbog sporosti postupka u Velikoj Britaniji, predložićemo sudu da se sudi u odsustvu", rekao je VDT.

Podsjetio je da video snimak koji je pokrenuo aferu "Koverta", nije dokaz u krivičnom postupku, jer zakon ne prepoznaje snimak kao dokaz, bez saglanosti osobe koja je na snimku.

Komnenić je podsjetio na optužbe direktorice MANS-a Vanje Ćalović Marković da je Marković u mogućem konfliktu interesa.

Upitao ga je da li je to tako, s obzirom na to da mu je pokojni otac bio optužen u slučaju ratnog zločina "Deportacije" i kako će ta činjenica uticati na njegov odnos prema tom i drugim, do danas nerasvijetljenim slučajevima.

Marković je rekao da je i njemu interes da se to pitanje razriješi. 

"U mom slučaju ne postoji konflikt interesa. Moj pokojni otac je pravosnažno oslobođen u tom predmetu i, nažalost, više nije živ. To znači da se u odnosu na njega više ne može pokretati krivični postupak i u tom smislu nemam konflikt interesa", naglasio je.

Podsjetio je i da organizacioni i procesni zakon predviđaju odredbe koje isključuju mogućnost da bilo koji tužilac postupa u predmetu u kojem na bilo koji način izazvati sumnju ili konflikt interesa.

"To znači da u ovom ili bilo kom drugom predmetu ne mogu postupati na bilo koji način", dodao je.

"Zbog insinuacija koje su bile u vezi sa mojim pokojnim ocem, on je u tom predmetu bio optužen za vraćanje Srba, a ne Muslimana i Bošnjaka", naglasio je Marković, pojasnivši da se radi o Srbima koji su "izbjegli vojnu obavezu i trebalo je da se vrate radi vojne obaveze".

"Međutim, ni u tom kontekstu nisu postojali dokazi", istakao je.

Naglasio je da će svi predmeti ratnih zločina "biti pod pažnjom".

Rekao je da već radi na izradi strategije i da će na osnovu nje svi predmeti koji su završeni biti preispitani, "na način koji isključuje bilo kakav konflikt interesa" i da će se na osnovu te analize dalje postupati.

"Pitanje ratnih zločina mora biti rasvijetljeno, ne samo zbog porodica žrtvi, već zbog društva Crne Gore, koje ne može ići dalje dok ne raščisti sa prošlošću", poručio je Marković. 

"Ako su napravljeni propusti, to će se utvrditi, i u odnosu na to će se djelovati", dodao je.

Marković je rekao da smatra da u Tužilačkom savjetu ima rizika od konflikta interesa, da sastav tog tijela nije kakav bi trebalo da bude, niti u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

"Ne može prevagu da ima netužilački dio, jer je tužilaštvo po Ustavu samostalno. Kad imate situaciju da većinu čine netužilački članovi, samostalnost ne može da postoji, imamo veliki uticaj na funkcionisanje tužilaštva. Jasno treba precizirati ko može biti član Savjeta i dati mogućnost da advokati mogu biti članovi, ali samo kao predstavnik Advokatske komore, i to jedan advokat, ali takođe da imamo predstavnike NVO, kao što je sad slučaj, pa predstavnike akademske zajednice, i omogućimo da nemamo prevagu netužilačkog dijela u odnosu na tužilački".

Komnenić je podsjetio Markovića da je postao VDT, iako nije bio tužilac, advokat, ni sudija, te upitao da li to vidi kao manu.

"Mislim da takve primjedbe nisu bile u skladu sa zakonskim normama, Zakon o Državnom tužilaštvu propisuje da kandidat može biti i pravnik sa više od 20 godina. Drugi uslov su profesionalna nepristrasnost, stručni i moralni kvaliteti", rekao je Marković, dodajući da se ne bi prijavio za VDT-a kada bi vidio kao hendikep to što ne dolazi iz tužilačke organizacije.

VDT je, upitan kakav će biti njegov odnos prema rukovodiocima u tužilaštvu koji, za par godina otkako je promijenjena struktura Tužilačkog savjeta nisu pokrenuli nijedan disciplinski postupak, ako se u procesu kontrole ustanovi da je bilo osnova, a nisu preduzimali ništa, rekao:

"Moj stav je da je odgovornost svakog rukovodioca mnogo veća nego samog tužioca, zato što je rukovodilac dužan da vodi računa o zakonostosti i djelotvornosti postupanja negovih tužilaca."

Rekao je da je za sljedeći četvrtak zakazao sastanak sa rukovodiocima svih tužilaštava. 

Marković je rekao da je postavio prioritete i da će se to odnositi na postupanje svih tužilaštava u prethodnom periodu.

"Tražiću izvještaje u pogledu postupanja kako krivičnih djela zločina iz mržnje, govora mržnje, nasilja u porodici, i u konačnom, napada na novinare, odnosno krivična djela koja su izvršnena prema osobama koja obnašaju neku javnu profesiju", naveo je on.

Marković je, na pitanje da li će ustanoviti zašto tužioci nisu tražili produženje pritvora za Svetozara Marovića i zašto je sporazum o priznanju krivice potpisan kad je Marović izašao iz pritvora, rekao da će i u tom slučaju biti sproveden nadzor, odnosno da li je taj sporazum bio opravdan.

Komnenić je podsjetio da su bivši GST Milivoje Katnić i aktuelni Vladimir Novović imali iste materijale koji su stigli od partnera, odnosno da je Katnić "ubjeđivao da su ljudi koji su danas u pritvoru i pod optužnicama - bili na braniku države", a da je Novović "u pritvor i u optužnice smjestio desetine ljudi".

Konstatovao je da ne postoji prostor za disciplinski postupak protiv penzionisanih osoba, ali je upitao Markovića hoće li tražiti prostor za eventualno krivično postupanje.

"Eventualno da. Analize svih predmeta će se sprovesti u SDT-u", rekao je Marković. "Upravo na osnovu sprovedenog i dopunskih nadzora koji će biti sprovedeni ćemo utvrditi eventualnu odgovornost bilo koga ko je postupao u tim predmetima, i ako se bude utvrdila odgovornost, budite ubijeđeni da će biti pokrenuti krivični postupci", dodao je.

Komnenić je podsjetio da je Katnićev bivši zamjenik Saša Čađenović u pritvoru, pod optužbom da je član organizovane kriminalne grupe. 

"To se odnosi na svakog tužioca koji je postupao u prethodnom periodu", rekao je Marković, misleći na sprovedeni i najavljeni nadzor.

Smatra da je nužno da se što prije implementiraju preporuke Venecijanske komisije i Evropske komisije, "jer sada zakon ne da je dovoljno prostora da se jasno sprovode disciplinski postupci."

Marković je, na pitanje kako namjerava naći formalni put da se obračuna sa ljudima koji možda nisu radili po zakonu, rekao da postoji samo jedan zakonit put - kroz nadzor, utvrđivanje odgovornosti kroz disciplinske postupke, ili kroz krivične postupke.

"Skoro je zvršen nadzor koji je sprovodio VDT za predmete SDT-a od 2015. do 2022. godine. Taj izvještaj je gotov, obiman, sad se nalazi u fazi analiziranja, kako mog lično, tako i GST-a. Vrši se dalja kontrola na osnovu tih podataka i može se očekivati da će se odrediti i dopunski nadzor, moguće i novi nadzor."

Marković je, upitan gdje vidi glavne probleme u tužilaštvu, i kako namjerava da sistem oslobodi od "nekih prokazanih kadrova", rekao da je to pitanje veoma kompleksno.

"Prepoznati nedostatke nije teško, ali je teško objasniti na koji način se u veoma kratkom periodu može postići promjena. Kada govorimo o 'prokazanim' tužiocima, to je prilično jaka riječ. Ako pretpostvljamo da su to oni tužioci koji su se ogriješili o zakon, koji nisu sprovodili zakon, funkcionisali efikasnost, oni treba da budu identifikovani."

Markovi ćje kazao da je njegova namjera da se izvrši kompletna analiza rada i funkcionisanja tužilačke organizacije, a naročito da se sprovede nadzor rada i postupanja državnih tužilaca.

Rekao je da će na osnovu tog nadzora moći više da kaže o onim konkretnim tužiocima koji nisu postupali u skladu sa zakonon.

Tema emisije je i direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Komnenić je ukazao na "evidentan partijski sukob" Demokrata i PES-a ko će biti na kojoj poziciji i upitao Markovića da li činjenica da se Brđanin i dalje nalazi na čelu policije, a njegove "prijateljske veze" sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem se pominju u izvještaju Europola, ugrožava odnos sa partnerima koji Crnoj Gori dostavljaju podatke.

Marković je rekao da je tužilaštvu neophodna stabilnost svih institucija, odnosno da je potrebna podrška parlamenta, Vlade i drugih organa.

"Ovo podrazumijeva da Vlada mora obezbijediti stabilnost funkcionisanja Uprave policije. Bez direktora Uprave policije koji se nalazi u stalnom mandatu, koji ima puno povjerenje, ne možemo očekivati ni da njegovi podređeni, pa čak i ljudi u SPO-u, imaju potpunu stabilnost da mogu da rade na pravi način svoj posao", istakao je.

"Smatram da Vlada mora obezbijedi na čelu policije osobu koja će biti u stalnom mandatu i ispunjavati sve kriterijume da možemo sarađivati na nivou na kojem moramo da sarađujemo", poručio je VDT.

Marković je, na podsjećanje da je Novović morao da podsjeća ministra Milovića da nije u njegovoj nadležnosti da smjenjuje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, rekao da samostalnost tužilaštva mora biti maksimalno očuvana.

"Sa pozicije VDT-a ću učiniti sve da rad Državnog tužilaštva, pa i SDT-a, bude u potpunosti samostalan, bez pritiska i uticaja".

Upitan da li je ovo pritisak, rekao je da je to "pritisak na očigledno neke druge državne organe". Podsjetio je da, po zakonu, šef SPO-a može biti razriješen samo uz saglasnost GST-a.

"Ali sam u potpunosti ubijeđen da bilo kakav pritisak, pa i taj, neće uroditi plodom da gospodin Novović donosi odluke na osnovu stavova bilo koga. Donosiće odluke samo na osnovu onoga što je njegov uvid u rad svakog zaposlenog u SDT-u i SPO-u".

Marković je rekao da nema formiran stav o Šukoviću, jer nije imao priliku da se upozna sa njegovim radom.

"Moramo priznati da su u prethodnom periodu postignuti odlučni rezultati, imajući u vidu uslove rada SPO-a i SDT-a, i na to moramo obratiti pažnju. Ono što sam se mogao upoznati u ova četiri dana je da su ti rezultati bili izvanredni, imajući u vidu uslove, a ne možemo reći da su to isključivo rezultati SDT-a, već i SPO-a".

Komnenić se osvrnuo na aferu Do Kvon, u kojoj je aktuelni premijer Milojko Spajić u predizbornoj kampanji optužen da je navodno tražio novac za finansiranje predsjedničke kampanje. Sa druge strane, Pokret Evropa sad je iznio optužbe o zloupotrebi institucija, a sud je u međuvremenu odlučio da postoje uslovi za izručenje Do Kvona.

Komnenić je ukazao da još nema odgovora ko je kriv i da li postoji osnov za krivično gonjenje, te upitao ima li Crna Gora luksuz da izruči Do Kvona prije nego se riješi ta situacija.

Marković je rekao da se u oba predmeta nisu još prikupljeni svi dokazi potrebni za donošenje odluke, ali da su u sasvim dovoljnoj mjeri prikupljeni dokazi da ne postoji smetnja da Do Kvon bude izručen.

"Još uvijek se sprovode određena vještačenja na osnovu kojih će SDT donijeti odluku i nadam se da će to biti veoma brzo".

Sutkinja Suzana Mugoša, koja je bila kandidatkinja za VDT-a, prošle godine je iznijela tvrdnju da je presuda u slučaju "državni udar" kupljena.

Marković je ponovio da postoji obaveza svakog građanina da prijavi krivično djelo, a ne da te informacije saopštava u javnom prostoru, ne nudeći dokaze.

"Ubuduće će svako ovakvo javno pojavljivanje, posebno javnih ličnosti, funkcionera, nosilaca pravosudne funkcije, rezultirati pozivanjem, saslušanjem i davanjem informacija javnosti u kojoj mjeri su ozbiljne optužbe, upravo da bismo ukazali da javno iznijeta riječ mora nositi sa sobom odgovornost. Imam utisak da javne riječi koje se daju, posebno u posljednje vrijeme, nemaju tu odgovornost u osobama koje te riječi izgovaraju."