Zloupotreba multikulturalizma i interkulturni lijek za sve nas, ljude

Faktički multikulturalna, Crna Gora svjedoči da upravo ta multikulturalnost može biti njen najveći izazov, eufemistički rečeno, ili njena bolest, direktno dijagnozirano, jer se koristi za produbljivanje konflikta i razdora koji nas sve unazađuju. U Crnoj Gori se, nažalost, multikulturalizam zloupotrebljava jer se pod njegovom glazurom pospješuje podijeljenost koja služi uskoumnim i uskogrudim nacionalističkim interesima. U takvim poigravanjima sa životima ljudi i opstankom zemlje, nacionalistički igrači postaju bliski strateški saradnici u međusobnoj zaštiti svog ekstremizma. Tako služe jedni drugima kao vječita strašila kojim se članovi respektivnih zajednica plaše i tjeraju u izolaciju i ignorantnost svog ostrvskog i ostrvljenog bitisanja. I da pojasnimo, jer ne treba da bude neobaviještenih i neobrazovanih, zloupotreba multikulturalizma, kapitalizovanje straha pod tankim velom uzajamnog poštovanja, je i unosna strategija, profitabilna za biznis nacionalizma.

Ovako, kako sada stoje stvari, u najboljem, ostaju nam samo vjerski praznici i površne čestitke - ti meni, ja tebi. U najboljem, multikulturalizam može služiti održavanju statusa quo pukom tolerancijom. A faktički multikulturalizam može postati najveći društveni kapital Crne Gore ako se unaprijedi i razvije u interkulturalizam, a Crna Gora dobije vedriji brend, isplativiju budućnost i postane zemlja interkulture.

Upravo je za sve nas, ljude, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, predvođeno ministrom Fatmirom Gjekom, i ljudski osnaženom od strane istraživača i pisca Mustafe Canke, prepoznalo prijeku potrebu i jedinstvenu priliku za unapređenje međuljudskih odnosa, razvoj ljudskog potencijala, jačanje kolektivnog bića. Sociokulturne promjene i razmjene zarad kohezije, kooperacije i opšte bezbjednosti u zemlji i regionu su nam prijeko potrebne. Podsticanje društvene kohezije je od vitalnog značaja za mirniji i prosperitetniji život svih nas; za integracione procese zemlje i regiona; i nužan pandan pravnim regulativama i migratornim i tehnološim naletima.

U tom cilju je Ministarstvo 2022. godine osnovalo Direkorat za interkulturalizam, prepoznajući potrebu za kvalitetnom komunikacijom, upoznavanjem, zbližavanjem, i unapređenjem unutarnjih i međunarodnih integracija. Direktorat je kulturni pandan pravnom okviru Ministarstva da bi isti zaživio u nacionalnoj svijesti i savjesti - u individualnom i kolektivnom biću za dobro svih.

Cilj ove društvene i institucionalne inovacije je da harmonizuje sociokulturno polje zemlje zarad unutarnje kohezije i razvijanja dobrog društva za sve zasnovanog na univerzalnim ljudskim pravima i odgovornostima i univerzalnim humanističkim vrijednostima. U tom duhu, osnovne vrijednosti i principi interkulturalizma su:

suživot - naš lijep zajednički život i jedinstvo u raznolikosti

solidarnost - utemeljena u empatiji koja nam vraća vjeru u ljude, čojstvo

su-odgovornost za zajedničku budućnost - koja počinje od samoodgovornosti bez upiranja prstom u druge kao krivce za naše manjkavosti; preuzimanje odgovornosti za obaveze kao i za doprinose budućnosti koju dijelimo.

Ovo je ljudski za ljude. Ko ovo ne bi želio - živjeti u miru, sa osjećajem podrške, i raditi zajedno za bolju budućnost? I ako ne želi i sabotira, zašto? Kome se to više sviđa, ili isplati, strah, rat, usamljenost, beznađe? Ljudima?

Direktorat je, za sada, prva državna institucija takvog tipa u svijetu. Kad ima političke volje, sve se može. (Baš onako interkulturalno, u svim svojim različitostima, kako jedan gdin Gjeka i gdin Canka pozovu jednu gđu Popović da izgrade nešto što će pozvati sve ljude da uvide vrijednost zajedništva). Kad čovjek i zemlja imaju viziju, imaju i svrhu i pravac. Kad ima ljudi, ima i svijetle budućnosti. Na nama, ljudima, je da investiramo dobru volju, znanje, zahvalnost što živimo u rijetko lijepoj i darežljivoj zemlji i da zajedno, ljudski čuvamo naš dom - što će reći da vrednujemo sve sa pravim vrijednostima po kojima se blago ne rasprodaje, naša kuća se održava čistom, djeca se uče časnosti i ljubavi prema svim božjim stvorenjima, život je ljepši kad je svima dobro, budućnost naše djece se ne zadužuje, i djeca svih nas se šalju u svijet da bi se oplemenjena vratila sa spoznanjem da jedni drugima pripadamo a svi velikoj interkulturnoj familiji čovječanstva.

Te je tako prva, i sada redovna aktivnost, Direktorata manifestacija posvećena upravo mladima i njihovom stvaralaštvu - Direkt Interkultura Montenegro. Sa svojim motom, "Jedni drugima pripadamo i svi planeti", Direkt Interkultura razvija ne samo humaniju kulturu - kulturu inter-bića zasnovanu na naučnom i duhovnom spoznanju (da, zajedno i naučnom i duhovnom znanju) da su sva bića međusobno povezana i međuzavisna - već i ekološku svijest i planetarnu pripadnost, kojoj svi upravo doprinosimo svojim diverzitetom.

Razvijanjem takve svijesti i savjesti, Direktorat za interkulturalizam se podjednako fokusura na ljudska prava i na ljudske odgovornosti, kao i na pitanja budućnosti ljudskih prava u digitalnom dobu i prava na bolju budućnost kroz zaštitu dva stuba razvoja Crne Gore koji će nam se više od svega isplatiti na duže staze - zaštitu našeg bio diverziteta i kulturnog diverziteta u zemlji interkulture, a sve u skladu sa uzvišenom vizijom i ustavnim identitetom Crne Gore kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava i, vjerujemo za naše bolje, iskrenog interkulturalizma.

Autorka je generalna direktorica (v.d.) Direktorata za interkulturalizam

( Dr Ljudmila Mila Popović )